Pahor želi zajednički ulazak Zapadnog Balkana u EU

Na političkoj pozornici susjedne Slovenije protekli tjedan bio je u znaku jedne hvalevrijedne inicijative bivšega predsjednika Slovenije Boruta Pahora za što skorijem ulasku svih ostalih država Zapadnoga Balkana u Europsku uniju. Riječ „hvalevrijedno“ ne stavljamo slučajno tako u jednom prolazu, jer ako bi se ta ideja istodobnog ulaza država još uvijek kriznog područja Europe ostvarila, bio bi to veliki i trajni pomak u potpunoj stabilizaciji političkih prilika i otvaranju novi putova gospodarstva i blagostanja regije između razvijenih područja zapadne i sjeverne Europe, te širokog područja Mediterana. Bila je to druga Međunarodna konferencija Prijatelja Zapadnoga Balkana o temi „Nova globalna geopolitika i Zapadni Balkan“ u organizaciji Zavoda, kojega je prošle godine osnovao i vodi Borut Pahor. U ovom slučaju je jednako važno što se raspravljalo dva dana u „Zlatnom hotelu Plaza“ u Ljubljani i tko je sudjelovao u tim raspravama, dobro i temeljito pripremljenim i izvedenim u duhu pozitivnog miroljubivog ozračja o nemirnim i nestabilnim prilikama regije. Bila je to prilično otvorena riječ aktera vanjske politike, država i vlada, svih za istim stolom, ali ipak ton raspravi je dao Pahor u uvodnom nastupu naglasivši i u završnoj riječi da je„pogrješan sadašnji pristup širenja EU u situaciji kada nas trenutačni geopolitički položaj EU potiče, da bi se morali odlučiti. Napredak na području širenja u zadnje vrijeme je mali. Pred nama su dvije mogućnosti EU , da ide u smjeru Udruženih država Europe ili u smjeru postupnoga raspada. Ako EU ne bude pravovremeno ušla u regiju Zapadnoga Balkana, može se dogoditi da regija potraži druga rješenja i prilike, koje će drugima dati prednosti“ , rekao je Pahor i pitao se „je li regija tako nešto zasluži? Naravno da ne i stoga mislim da je došlo vrijeme za EU, da sada sve države paketno primimo u našu obitelj. To doista zahtijeva političku odvažnost, ali svako drugo razmišljanje može odvesti u destabilizaciju, a to ne bi dovelo do rješavanje pitanja mira i sigurnosti u regiji“, upozorio je voditelj ovog foruma, koji je okupio u Ljubljani 34 govornika (iz prvog reda politike regije) iz 18 država (sedam bivših predsjednika država, četiri bivša premijera i tri bivša predsjednika generalne skupštine OUN, te niz ministara vanjskih poslova i pregovarača država u pristupu EU).
Većina sugovornika je isticala da se ova konferencija održavala u prijelomnom času za regiju, jer su političke i sigurnosne prilike sve slabije, a povjerenje u širenje EU blijedi. Ako je to bilo konstruktivno traženje odgovora na pitanja o tome kako ojačati mir, sigurnost i europsku perspektivu Zapadnoga Balkana, onda potvrđivanjem te činjenice možemo ocijeniti taj događaj kao uspješan i vrlo potreban u sadašnjem turbulentnom vremenu. Nekoliko istaknutih sudionika skupa iz drugih regija i međunarodnih institucija samo potvrđuju i opravdavaju razlog održavanja ove konferencije u Ljubljani.
Drugi uvodničar sa slovenske strane bila je aktualna ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon, koja je zapravo dala sugestiju EU, da ako želi „pokazati da je Europa odlučna, pro aktivna, moćna i sigurnija moramo nastaviti sa širenjem. Države kandidati bi morale sudjelovati u ključnoj politici i prije od punopravnoga članstva „i kod toga podsjetila na „inicijativu Slovenije i Njemačke o jačanju procesa širenja, kroz uvođenje glasovanja preko kvalificirane većine u nekim odabranim tehničkim međukoracima“. To vrijedi uz napomenu, da je „Slovenija uvijek bila i ostala glasna u podržavanju širenja na Zapadni Balkan, ali ako se na prvo mjesto istaknu zadaće o vladavini prava, neodvisnosti sudstva, slobodi medija i protiv korupcije, pri čemu sporovi i političke podjele u velikoj mjeri ograničavaju napredak“ .
Vrijedi napomenuti, da je u svojemu nastupu Susana Elliot, izvršna direktorica i predsjednica američkoga nacionalnoga odbora vanjske politike rekla, da se u SAD „zalažemo za jaku EU i podržavamo širenje EU na Zapadni Balkan“.
Bilo je čuti i prilično kritičkih tonova i na svoju sredinu, pa je bivši premijer Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija rekao, da „Srbija s idejama oblikovanju Srpskog vijeća ponaša se prema ugledu na Rusko vijeće, pa bio to bio plan, koji bi sve Srbe u regiji udružio pod jednim okriljem, od Republike Srpske, do Crne Gore, a sutra bi zakucali i na vrata Slovenije ili bilo gdje u EU. To ne spada u EU“, odlučno je odbacio takve ideje Lagumdžija. Bivši ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić je spomenutu ideju razradio na sadašnji primjer Srbije, koja se više naginje Rusiji nego EU, pa je već manje od 40 posto ljudi, koji žele pridruživanje EU“. Bivši predsjednik Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić govorio prilično otvoreno i vrlo jasno o nestabilnom stanju u Republici Srpskoj:“Pod utjecajem Milorada Dodika priličan broj u Republici Srpskoj otvoreno kaže: mi nismo iskreno prihvatili mirovni sporazum i neprestano varamo. Ja ne mogu zamisliti nezavisnost Republike Srpske, jer je to neizvodljiva ideja i slaba za sve. Sada, objektivno kod ovakvog stanja u SAD, vidim EU kao jedinog velikog igrača, koji može utjecati na našu regiju“, izravno je rekao Mladen Ivanić, kojega smo pitali da za naš medij kaže kako vidi mogućnost paketnoga prijema u EU po izrečenoj ideji Pahora. I kod toga je Ivanić bio jasan i određen:“Objektivno to je lijepa i korisna ideja, ali pitanje jest, kako postići, da tu ideju prihvate svi u našoj regiji, a zatim i u EU“.
Na konferenciji iz Hrvatske je bila samo bivša premijerka Jadranka Kosor, uz veleposlanika Borisa Grigića koji je stalno pratio i bilježio sva događanja i razgovarao sa sudionicima i predstavnicima iz drugih država. Jadranka Kosor koja je i dalje u odnosima odlične kooperativne suradnje s Borutom Pahorom izrazila je nezadovoljstvo s utjecajem EU i SAD na širenje EU. Za odnos SAD prema EU Kosor je izjavila da bi „EU se već davno trebala zamisliti i emancipirati od SAD i nezavisno voditi svoju politiku, te biti ukupno snažnija i otpornije na sve izazove“. Jadranka Kosor ne očekuje promjene u Bosni i Hercegovini „sve dok ove političke elite ne odu s političke scene i ne dođu neki mlađi, sposobni i nekorumpirani“.
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt došao je na ovu konferenciju jedan dan nakon što je zabranio proračunsko financiranje strane Milorada Dodika. U javnom očitovanju o tom potezu Schmidt je u Ljubljani rekao da je takva odluka „bila odaziv na sve češće napade na daytonski ustav Bosne i Hercegovine, a Ustavni sud je niz novih zakona Republike Srpske proglasilo ništavnim, pa i pored toga se pokušavaju primjenjivati. To je za sve signal, da nećemo dozvoljavati nepoštivanje vladavine prava“, rekao je ovaj njemački diplomata, priznajući, da mu je ova funkcija vrlo teška, ali da će nastojati ispratiti ovu državu „kao potpuno integriranu u Europsku uniju“.Schmidt se, kako smo primijetili najduže zadržao u razgovoru s Jadrankom Kosor, koja je i s bivšim predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem imala još duži razgovor. Bile su to korisne razmjene, mišljenja o iskustvima Hrvatske u pristupanju EU.
Ivan Botteri