Digitalne usluge - usvojena nova Pravila za sigurnije internetsko okruženje

Digitalne usluge - usvojena nova Pravila za sigurnije internetsko okruženje

Nova pravila EU-a o digitalnim uslugama uvode dosad nezabilježene standarde o odgovornosti internetskih poduzeća na otvorenom i konkurentnom digitalnom tržištu.

Parlament je u utorak održao konačno glasanje o novom Aktu o digitalnim uslugama i Aktu o digitalnim tržištima, nakon postignutog dogovora s Vijećem 23. travnja za prvi te 24. ožujka za drugi prijedlog zakona. Aktima se uređuju društveni i gospodarski učinci tehnološke industrije uvođenjem jasnih standarda o njezinu funkcioniranju i pružanju usluga u EU-u, u skladu s temeljnim pravima i vrijednostima Unije.

Akt o digitalnim uslugama usvojen je s 539 glasova za, 54 protiv i 30 suzdržanih. Akt o digitalnim tržištima usvojen je s 588 glasova za, 11 protiv i 31 suzdržanih.

Sve što je nezakonito izvan interneta trebalo bi biti nezakonito i na internetu

Aktom o digitalnim uslugama (ADU) uspostavljaju se jasne obveze za pružatelje digitalnih usluga poput društvenih mreža ili internetskih tržišta kako bi se suzbili širenje nezakonitog sadržaja i dezinformacija na internetu te drugi društveni rizici. Te su obveze proporcionalne veličini platformi i rizicima koje one predstavljaju za društvo.

Nove obveze uključuju:

nove mjere za borbu protiv nezakonitog sadržaja na internetu i obvezu da platforme reagiraju brzo i u skladu s temeljnim pravima, uključujući pravo na slobodu govora i zaštitu podataka
osnaženu sljedivost i provjere trgovaca na internetskim tržištima kako bi se osigurala sigurnost proizvoda i usluga, uključujući i nastojanja da se nasumično provjerava dolazi li do ponovnog pojavljivanja nezakonitog sadržaja
povećanu transparentnost i odgovornost platformi, na primjer pružanjem jasnih informacija o moderiranju sadržaja ili upotrebi algoritama za preporučeni sadržaj (tzv. sustavi za preporučivanje), a korisnici će moći osporiti odluke povezane s moderiranjem sadržaja
zabranu obmanjujućih praksi i određenih vrsta ciljanog oglašavanja poput onih usmjerenih na djecu i oglasa koji se temelje na osjetljivim podacima. Također će se zabraniti tzv. „tamni obrasci” (dark patterns) i obmanjujuće prakse usmjerene na manipulaciju korisnicima i njihovim odabirima.
Vrlo velike platforme i tražilice (s najmanje 45 milijuna korisnika mjesečno), koje predstavljaju najveći rizik, morat će poštovati strože obveze koje je uvela Komisija. Te obveze uključuju sprječavanje sustavnih rizika (poput širenja nezakonitog sadržaja, negativnih učinaka na temeljna prava, izborne procese, rodno uvjetovano nasilje i mentalno zdravlje) i podlijeganje neovisnim revizijama. Te platforme će također trebati omogućiti korisnicima da ne primaju preporuke koje se temelje na izradi profila. Uz to, morat će vlastima i provjerenim istraživačima olakšati pristup svojim podacima i algoritmima.

Što nadzornici pristupa smiju, a što ne smiju

Aktom o digitalnim tržištima uvode se obveze za velike internetske platforme koje djeluju kao „nadzornici pristupa” (platforme koje korisnici, zbog njihove dominantne pozicije na internetu, teško mogu izbjeći) na digitalnom tržištu kako bi se osiguralo poštenije poslovno okruženje i više usluga za korisnike.

Kako bi se spriječile nepoštene poslovne prakse, nadzornici pristupa morat će:

· osigurati trećim stranama interoperabilnost sa svojim uslugama, a to znači da će manje platforme moći zatražiti da dominantne platforme omoguće svojim korisnicima da razmjenjuju poruke, šalju glasovne poruke ili datoteke između različitih aplikacija za razmjenu poruka. Time će korisnici imati veći izbor te će se izbjeći tzv. učinak ovisnosti o pružatelju usluga, odnosno situacija u kojoj su korisnici primorani koristiti određenu aplikaciju ili platformu

· dopustiti poslovnim korisnicima pristup podacima koje stvaraju na platformi nadzornika pristupa, promicanje vlastitih ponuda i sklapanje ugovora s njihovim klijentima izvan platforme nadzornika pristupa.

Nadzornici pristupa više ne smiju:

dati bolju ocjenu vlastitim uslugama ili proizvodima (davanje prednosti vlastitim proizvodima i uslugama) nego trećim stranama na svojim platformama
otežati korisnicima deinstalaciju bilo kojeg unaprijed učitanog softvera ili aplikacija ili korištenje aplikacija i trgovina aplikacijama trećih strana
obrađivati osobne podatke korisnika za ciljano oglašavanje, osim ako za to nemaju izričitu privolu.
Sankcije

Kako bi osigurala pravilnu provedbu novih pravila iz Akta o digitalnim tržištima i njihovu usklađenost s dinamičnim digitalnim sektorom, Komisija može provesti istraživanja tržišta. Ako nadzornik pristupa ne poštuje pravila, Komisija može izreći novčanu kaznu do najviše 10 % njegova ukupnog prometa na svjetskoj razini u prethodnoj financijskoj godini ili do najviše 20 % u slučaju ponovnog nepoštovanja pravila.

Izjave

Izvjestiteljica za Akt o digitalnim uslugama Christel Schaldemose (S&D, Danska) izjavila je: „Tehnološki divovi predugo su imali koristi od nepostojanja pravila. Digitalni svijet postao je divlji zapad, gdje najveći i najjači postavljaju pravila. Ali u gradu je novi šerif - Akt o digitalnim uslugama. Sada će pravila i prava biti ojačani. Otvaramo crnu kutiju algoritama kako bismo mogli pravilno sagledati strojeve za stvaranje novca iza ovih društvenih platformi.”

Izvjestitelj za Akt o digitalnim tržištima Andreas Schwab (EPP, Njemačka) dodao je: „Ne prihvaćamo više 'opstanak financijski najjačih'. Svrha jedinstvenog digitalnog tržišta jest da Europa dobije najbolje tvrtke, a ne samo najveće. Stoga se moramo usredotočiti na provedbu zakona. Potreban nam je odgovarajući nadzor kako bismo bili sigurni da regulatorni dijalog funkcionira. Tek kad budemo imali dijalog ravnopravnih, moći ćemo dobiti poštovanje kakvo EU zaslužuje; a to dugujemo našim građanima i poduzećima”.

Sljedeći koraci

Nakon što ih Vijeće službeno usvoji, oba akta bit će objavljena u Službenom listu Europske unije i stupit će na snagu dvadeset dana nakon objave.

Akt o digitalnim uslugama izravno će se primjenjivati u Europskoj uniji petnaest mjeseci nakon stupanja na snagu ili od 1. siječnja 2024. (na kasniji od tih dvaju termina). Kad je riječ o obvezama za vrlo velike internetske platforme i vrlo velike internetske tražilice, Akt o digitalnim uslugama počet će se primjenjivati ranije – četiri mjeseca nakon što Komisija utvrdi listu takvih platformi i tražilica.

Akt o digitalnim tržištima počet će se primjenjivati šest mjeseci nakon stupanja na snagu. Nakon što ih se proglasi nadzornicima pristupa, platforme će imati najviše šest mjeseci da se usklade s novim obvezama.

 

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.