Lepoglava u znaku jubilarnog, 30. izdanja Međunarodnog festivala čipke

Lepoglava je svečano zakoračila u jubilarno, 30. izdanje Međunarodnog festivala čipke, manifestacije koja već tri desetljeća čuva i promiče vrijednu kulturnu baštinu ovoga kraja, ali je istodobno otvara novim umjetničkim i stvaralačkim izričajima. Festival je otvoren svečanim programom, podizanjem festivalske zastave i otkrivanjem kipa čipkarice, čime je još jednom potvrđeno posebno mjesto koje lepoglavska čipka zauzima u kulturnom identitetu grada, Varaždinske županije i Hrvatske.

Ovogodišnje jubilarno izdanje održava se pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture i medija, Ministarstva turizma i sporta, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Hrvatskog povjerenstva za UNESCO, Varaždinske županije i Grada Lepoglave. Zemlja partner ovogodišnjeg festivala je Kraljevina Belgija.

Svečanosti su nazočili izaslanik predsjednika Republike Hrvatske i njegov posebni savjetnik za kulturu Zdravko Zima, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i saborski zastupnik Darko Vuletić, izaslanica predsjednika Vlade RH i državna tajnica u Ministarstvu kulture i medija Dražena Vrselja, predstavnici Ministarstva turizma i sporta te Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, veleposlanik Kraljevine Belgije u Hrvatskoj N. E. William De Baets te veleposlanica Bosne i Hercegovine Nj. E. Elma Kovačević-Bajtal.

U središtu festivala, kao i svih prethodnih godina, nalaze se lepoglavske čipkarice. Upravo su one svojim znanjem, strpljenjem i predanim radom uspjele sačuvati vještinu izrade čipke koja je uvrštena na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

U njihovo je ime na otvorenju govorila predsjednica Čipkarskog društva Danica Bresler Verica Dubovečak, podsjetivši da je čipkarstvo duboko utkano u povijest Lepoglave.

„U Lepoglavi ta umjetnost stanuje i živi od pavlina do danas. Sva priznanja koja je lepoglavska čipka dobila istodobno pred nas stavljaju veliku odgovornost. Mi nismo vlasnici ove čipke, mi smo samo njezini privremeni čuvari i naša je zadaća prenijeti je mladim generacijama i tako je sačuvati“, poručila je Dubovečak.

Istaknula je kako očuvanje čipke nije samo briga o prošlosti, već i obveza prema budućim naraštajima. Kako je najavila, lepoglavska čipka uskoro bi trebala dobiti još jedno važno priznanje – oznaku Europske unije koja će štititi njezinu izvornost.

Tri desetljeća festivala, naglasio je gradonačelnik Lepoglave Željko Šoštarić, predstavljaju i 30 godina sustavnog rada na očuvanju identiteta grada i njegove tradicije.

„Iza nas je 30 godina predanog rada, čuvanja tradicije i strpljivog stvaranja ljepote koja se ne može požuriti. Čipka traži strpljenje, pažnju i ljubav. Upravo su to vrijednosti koje želimo njegovati i prenositi dalje“, istaknuo je Šoštarić.

Dodao je da lepoglavska čipka nije tek ukrasni predmet, već važan dio identiteta, povijesti i zajedništva Lepoglave. Jubilarni Festival, rekao je, prigoda je zahvaliti svima koji su tijekom posljednja tri desetljeća sudjelovali u njegovu stvaranju, ali i generacijama žena koje su stoljećima svojim rukama čuvale lepoglavsko čipkarstvo.

Važnost Festivala za cijelu Varaždinsku županiju istaknuo je župan Anđelko Stričak, podsjetivši da je upravo jubilarno izdanje završna točka ovogodišnjeg programa obilježavanja Dana Varaždinske županije.

„Međunarodni festival čipke u Lepoglavi iz godine u godinu jača, postaje sve prepoznatljiviji, posjećeniji i značajniji, ne samo za Grad Lepoglavu nego i za cijelu Varaždinsku županiju“, rekao je Stričak.

Istaknuo je kako su kroz ovogodišnje programe Dana Varaždinske županije predstavljene vrijednosti koje najbolje opisuju ovaj kraj – obrazovanje, kultura, kreativnost, marljivost, tradicija i zajedništvo. U tom kontekstu, dodao je, lepoglavska čipka ima posebno mjesto jer simbolizira strpljenje, znanje, ljepotu i predanost koje se generacijama prenose s koljena na koljeno.

Na turističku dimenziju festivala ukazao je Slavko Štefičar iz Ministarstva turizma i sporta, inače rođeni Lepoglavčan. Poručio je kako je čipka najprepoznatljiviji simbol njegova rodnog kraja.

„Kad bih jednom riječju morao predstaviti svoj kraj, a ja sam rođen Lepoglavčan, rekao bih – to je čipka“, istaknuo je Štefičar.

Predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Mladen Fruk naglasio je da Festival već tri desetljeća ima važnu ulogu u očuvanju i promociji hrvatske kulturne baštine.

„Ovaj Festival je manifestacija koja već tri desetljeća promiče i čuva jednu od najvrjednijih sastavnica hrvatske kulturne baštine. Danas ovdje slavimo tradiciju, znanje, strpljenje i kreativnost generacija žena koje su svojim rukama stvarale prepoznatljiv simbol Lepoglave, Varaždinske županije i Republike Hrvatske“, rekao je Fruk.

Posebnu poveznicu između Hrvatske i Belgije istaknuo je veleposlanik Kraljevine Belgije u Hrvatskoj N. E. William De Baets, koji se nazočnima obratio na hrvatskom jeziku. Zahvalio je domaćinima na partnerstvu, istaknuvši čipku kao jednu od vrijednih poveznica dviju zemalja. Belgija je ove godine po drugi put zemlja partner Međunarodnog festivala čipke u Lepoglavi.

Državna tajnica u Ministarstvu kulture i medija Dražena Vrselja naglasila je kako kulturna tradicija može opstati samo ako postoji zajednica ljudi koja je poznaje, njeguje i prenosi dalje.

„Tradicija se ne održava sama od sebe, ona živi zahvaljujući ljudima koji je poznaju, njeguju, prenose i iznova osmišljavaju“, poručila je Vrselja.

Lepoglavsku je čipku opisala kao mnogo više od vrijednog ukrasnog predmeta, istaknuvši da je u njezine niti utkana povijest grada, iskustvo generacija žena, obiteljske i lokalne priče, ali i spremnost na prihvaćanje novih ideja i novih naraštaja.

Na važnost tradicije i njezinu ulogu u očuvanju identiteta osvrnuo se i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Darko Vuletić, dok je jubilarni 30. Međunarodni festival čipke otvorenim proglasio izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Zdravko Zima.

„Lepoglava je sinonim za čipku, čipka je sinonim za Lepoglavu. Kao što je Dubrovnik teško zamisliti bez Dubrovačkih ljetnih igara, tako je Lepoglava teško zamisliva bez Međunarodnog festivala čipke“, rekao je Zima.

Govoreći o simbolici čipke, dodao je kako ona u sebi nosi vrijednosti koje suvremenom društvu često nedostaju – harmoniju, simetriju, ljepotu, sporost, smirenost i suzdržanost.

Jubilarna svečanost bila je i prigoda za dodjelu priznanja osobama koje su tijekom proteklih 30 godina svojim kontinuiranim sudjelovanjem i potporom pridonijele organizaciji Međunarodnog festivala čipke. Priznanja su primili Magdica Ježek, Verica Dubovečak, Ana Zidar, Ivka Druško i Mirko Varović.

Svečani program obogatili su prvaci opere Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu Valentina Fijačko Kobić i Filip Filipović, a završetak svečanosti obilježio je počasni pucanj članova kuburaških udruga iz Kamenice i Višnjice.

Nakon službenog dijela programa u parku uz pavlinski samostan podignuta je festivalska zastava, a potom je otkriven i novi kip čipkarice, rad akademskog kipara Tomislava Kršnjavog.

Kip prikazuje čipkaricu uz koju stoji djevojčica s batekom za izradu čipke. Njihov zajednički prikaz simbolično govori o onome što je i temelj očuvanja lepoglavske čipke – prenošenju znanja i vještine s jedne generacije na drugu.

Izradu kipa financirali su Grad Lepoglava i Varaždinska županija, a zajedno su ga otkrili čipkarica Verica Dubovečak, župan Anđelko Stričak i gradonačelnik Željko Šoštarić.

Novi kip tako će ostati trajni podsjetnik na generacije žena koje su svojim rukama sačuvale jedno od najvrjednijih i najprepoznatljivijih obilježja Lepoglave, ali i na obvezu da se ta baština nastavi prenositi budućim naraštajima.

FOTO: Božidar Breški