Ukrajinska vojska reklaje da je ostvarila teritorijalne dobitke u južnoj Zaporiškoj oblasti jugoistočno od grada Orihiva, a ukrajinski dužnosnici su objavili je Rusija treću noć zaredom napala Kijev.
Nakon 500 dana rata u Ukrajini, do veljače 2023. godine, uzimajući u obzir materijalnu štetu, najviše su stradala kućanstva, infrastruktura i industrija. Broj ubijenih civila je 9.038, a ranjenih 15.779. U inozemstvo je izbjeglo 6.300.000 osoba, a unutar Ukrajine 6.000.000.
Ukrajinci tvrde da su napredovali na jugu zemlje, Kijev napadnut treću noć zaredom
14:13
- Ukrajinske jedinice osvajaju nove položaje, rekao je u četvrtak glasnogovornik glavnog zapovjedništva Andrij Kovalev.
Ruski neprijatelj ipak nastavlja pružati "snažan otpor" i dovodi rezerve, dodao je.
Ukrajinski vojnici na istoku zemlje nastavljaju svoje napredovanje južno od grada Bahmuta, kojim upravljaju Rusi i gdje su ukrajinske snage zabilježile djelomične uspjehe, rekao je Kovalev.
Snage Kijeva su istodobno odbile napade ruske vojske u Donjeckoj oblasti, u Limanu, Avdivki i Marinki te blizu Kupjanska u Harkivskoj oblasti.
Rusko zrakoplovstvo je navodno izvršilo desetke napada.
Ukrajinski dužnosnici su u četvrtak također rekli da je Moskva napala Kijev treću noć zaredom, pri čemu je ranjeno četvero ljudi, a jedna je starija žena poginula u ruskom granatiranju na jugu zemlje.
Britanska veleposlanica Melinda Simmons je na društvenoj mreži Twitter napisala: "Poprilično gadna noć".
Zračna obrana je oborila svih 20 bespilotnih letjelica koje su napale Kijev i obližnje područje te dva projektila Kalibr u drugim dijelovima Ukrajine, objavilo je zrakoplovstvo.
Raketa i nekoliko bespilotnih letjelica su oborene u Mikolajivskoj oblasti na jugu Ukrajine, što je oštetilo nekoliko zgrada, no nije bilo poginuli, poručeno je iz ureda predsjednika Volodimira Zelenskog.
Rusija je započela svoju invaziju na Ukrajinu u veljači 2022.
EP odobrio povećanje proizvodnje streljiva i opskrbe Ukrajine streljivom
13:45
Eurozastupnici su u četvrtak odobrili planove za povećanje proizvodnje streljiva i projektila u EU-u i bržu opskrbu Ukrajine streljivom, objavio je Europski parlament.
Prema tekstu koji je prošlog tjedna dogovoren s Vijećem, cilj Akta o potpori proizvodnji streljiva (ASAP) je ubrzati isporuku streljiva i projektila Ukrajini i pomoći državama članicama da obnove svoje arsenale. Uvođenjem ciljanih mjera, uključujući 500 milijuna eura financiranja, akt će omogućiti povećanje proizvodnog kapaciteta EU-a kako bi se riješio trenutni nedostatak obrambenih proizvoda, osobito artiljerijskog streljiva, projektila i njihovih komponenti.
Zastupnici su tijekom pregovora s Vijećem osigurali da raznolikiji raspon projekata dobije sredstva te da mala i srednja poduzeća imaju pravo na višu stopu financiranja. Osigurali su novo financiranje koje ne bi smjelo ići nauštrb postojećih kohezijskih sredstava. Zastupnici su se također založili da se osigura da će zemlje EU-a opskrbljivati Ukrajinu streljivom koje se financira temeljem ovog akta te da ono ne podliježe izvoznim ograničenjima, navodi se u priopćenju parlamenta.
Voditelj pregovaračkog tima Parlamenta Cristian Buoi (EPP, Rumunjska) je poručio da je "današnje glasanje korak naprijed za europsku sigurnost i obranu te našu postojanu potporu Ukrajini suočenoj s ruskom agresijom".
Akt je usvojen sa 505 glasova za, 56 protiv i 21 suzdržana. Treba ga odobriti i Vijeće da bi postao zakonom, izvijestio je Europski parlament.
Akt o potpori proizvodnji streljiva (ASAP) odgovor je na ukrajinski zahtjev EU-u za isporuku artiljerijskog streljiva kalibra 155 mm i dogovor Vijeća od 20. ožujka 2023. o prijedlogu trodijelnog pristupa za osiguravanje streljiva. Države članice pozvane su da hitno prebace streljivo iz vlastitih zaliha u Ukrajinu (prvi dio). Zemlje EU-a dogovorile su zajedničku nabavu milijun komada streljiva (drugi dio). Cilj trećeg dijela pristupa je povećati proizvodni kapacitet u europskoj obrambenoj industriji. To bi se trebalo postići putem ASAP-a, koji izravno odgovara na poziv Vijeća da se Ukrajini hitno isporuči streljivo te, na zahtjev, projektili i da se pomogne državama članicama u obnovi zaliha.
Zrakoplovi F-16 u Ukrajini "nuklearna" prijetnja za Moskvu
12:09
Borbene zrakoplove F-16 isporučene Ukrajini Moskva će smatrati "nuklearnom" prijetnjom, upozorio je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, u intervjuu objavljenom u četvrtak.
- Samu činjenicu da ukrajinske oružane snage imaju takve sustave smatrat ćemo prijetnjom Zapada u nuklearnom smislu, rekao je Lavrov, u razgovoru za online list Lenta.ru, priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova.
- Rusija ne može ignorirati sposobnost tih zrakoplova da prenose nuklearne bojne glave, rekao je, uvjeravajući da je Moskva na to upozorila SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francusku.
- Sjedinjene Države i njihovi sateliti u NATO-u stvaraju rizike od izravnog oružanog sukoba s Rusijom i to bi moglo imati katastrofalne posljedice, upozorio je.
SAD je u svibnju odobrio isporuku zrakoplova F-16 Kijevu. Rok isporuke i njihov broj nisu još određeni.
Jedan poginuli, dvoje ranjenih u napadu dronovima na Kijev
08:56
Dvadesetak dronova iranske proizvodnje oboreno je iznad zračnog prostora grada, naveli su kijevski vojni dužnosnici, prenosi AFP.
- Uspješno smo izveli operaciju protuzračne obrane, rekao je glasnogovornik zračnih snaga Jurij Ignat.
- Uništeno je 20 dronova Shahed, svi koji su letjeli su oboreni. Uništene su i dvije krstareće rakete Kalibr, dodao je.
Bila je to treća noć zaredom napada na glavni grad, koji su slijedili samo nekoliko sati nakon završetka summita NATO-a u Litvi.
Krhotine nakon rušenja dronova zabilježene su u pet okruga, a najmanje dvije osobe otpremljene su u bolnicu s ranama od gelera.
Gradonačelnik Vitalij Kličko rekao je da je jedno tijelo pronađeno u stambenoj zgradi u okrugu Podilski, sjeverno od središta Kijeva.
Prethodna dva dana na samitu NATO-a u Vilniusu podrška Zapada Ukrajini bila je na vrhu dnevnog reda.
Na summitu je sudjelovao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je iskoristio taj događaj kako bi pogurao ukrajinsko članstvo u Savezu, no zaključak samita je da će to biti moguće samo "kada se saveznici slože i ispune uvjeti".
Ruski general smijenjen nakon optužbi protiv vojnog vrha za gubitak vojnika
08:24
Ruski general rekao je da je smijenjen s dužnosti zapovjednika nakon što je vojno vodstvo optužio za strašnu situaciju na frontu u Ukrajini, gdje su, kako je naveo, ruski vojnici 'dobili nož u leđa' zbog propusta vojnoga vrha.
General bojnik Ivan Popov, koji je zapovijedao 58. armijom kombiniranog naoružanja, rekao je u glasovnoj poruci koju je objavio ruski zastupnik Andrej Guruljov da je smijenjen.
Rusko ministarstvo obrane za sada nije komentiralo slučaj, a Reuters nije uspio provjeriti autentičnost glasovne poruke. Zastupnik Guruljov bivši je vojni zapovjednik koji se redovito pojavljuje na državnoj televiziji.
Bila je to teška situacija s nadležnima u kojoj je trebalo ili šutjeti i biti kukavica ili reći kako stvari stoje, rekao je Popov.
Nisam imao pravo lagati u vaše ime, u ime svojih poginulih suboraca, pa sam iznio sve probleme koji postoje, naveo je.
Popov je rekao da se među ruskim vojnicima povećao broj poginulih od ukrajinskog topništva te da vojsci nedostaje odgovarajući protutopnički obrambeni sustav i sustav izviđanja.
- Viši čelnici očito su se osjetili ugroženi i brzo su u jednom danu ishodili zapovijed ministra obrane i riješili me se, naveo je general.
Ukrajinska vojska nije mogla probiti naše redove sprijeda, na fronti, ali nas je naš viši zapovjednik udario straga, okrutno obezglavivši vojsku u najtežem i najzahtjevnijem trenutku, rekao je smijenjeni general Popov.
Nakon 500 dana rata u Ukrajini: Ubijeno 9.038 civila
08:00
U 500 dana rata u Ukrajini, do veljače 2023. godine, uzimajući u obzir materijalnu štetu, najviše su nastradala kućanstva, infrastruktura i industrija. Broj ubijenih civila je 9.038, a ranjenih 15.779. U inozemstvo je izbjeglo 6.300.000 osoba, a unutar Ukrajine 6.000.000.
IZVOR: HRT
POVEZNICA: https://vijesti.hrt.hr/svijet/500-dana-rata-u-ukrajini-ubijeno-9038-civila-10895174
