Ako predsjednik SAD-a Donald Trump ne zna kada će i hoće li „objaviti konačnu pobjedu nad Iranom koji je u rasulu“, onda predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski dobro zna što će učiniti s dronovima, unatoč gruboj reakciji Trumpa da mu najmanje treba pomoć Zelenskoga. Svojemu, kako je rekao, „prijateljskom partneru“ Trumpu Zelenski je uputio blage riječi odgovora: da je ta replika iz Washingtona „samo retorika, a retorika jest retorika“.
Čak štoviše, ukrajinski predsjednik se američkom predsjedniku zahvalio na ponuđenoj „prilici kupnje oružja u okviru programa PURL“. Potvrđene činjenice govore da je Ukrajina već uputila u Jordan svoje stručnjake zajedno s prvim kompletima bespilotnih letjelica, koje bi trebale pomagati braniti američke vojne baze od iranskih dronova „Shahed“. Iz Saudijske Arabije već je u Ukrajinu stigla poruka o hitnoj želji kupnje bespilotnih letjelica.
Na sve to što je rečeno i „zasoljeno“ od Trumpa Zelenski odgovara tek primjedbom o retorici i praktičnim zaključkom te porukom Washingtonu: „Glavno je da mi znamo što činimo.“
U međuvremenu Zelenski je razgovarao i tajno dogovarao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, kako je rekao, „o nekoliko značajnih odluka“. Dva predsjednika dogovorila su se da o „sporazumima za sada neće javno raspravljati“. Ipak, Zelenski je rekao o kojem području obrane Ukrajine se radi: „Sve što smo računali za naše hitne potrebe zračne obrane i tako dalje u vezi s time – bilo je potvrđeno!“
Dodajmo k tome koje su to bile hitne potrebe koje su bile izražene prošlog mjeseca u jednom izvješću Glavnog stožera ukrajinske vojske, koje je bilo dostupno i ukrajinskim medijima. Tu se govori o činjenici da su „ukrajinski sustavi, zbog kritičnog nedostatka presretačkih raketa PAC-3 za sustave Patriot, prošlog mjeseca ostali prazni i nisu mogli odbiti neprijateljske balističke napade (koji izazivaju najteže ljudske i materijalne posljedice)“.
Stanje je sada ovakvo, kako je zapisano u novom izvješću: „Trenutačno više od 80 % ukrajinskog teritorija nije zaštićeno od napada balističkih raketa, a takve prijetnje mogu se spriječiti samo sustavima Patriot ili SAMP/T, kojih Ukrajinska vojska nema u dostatnom broju.“
Iz toga se može zaključiti koliko napora i dogovora mora biti uloženo zbog američkog sustezanja u pružanju pomoći Ukrajini, ali je ipak Macron pokazao puno više razumijevanja i spremnosti na brzu reakciju.
Ove nedjelje Zelenski je rekao riječ više o problemima s Trumpom, koji bi ublažio sankcije Rusiji iz nekih drugih trgovačkih interesa: „Mislim da imamo više teškoća: pregovori, dronovi, Bliski istok. Moramo sjesti s predsjednikom Trumpom. Naše ekipe rade, ali neke stvari ostaju neriješene. Mora se organizirati naš susret“, rekao je Zelenski.
U Ukrajini i drugdje u Europi i dalje se stvara dojam da su mirovni pregovori o Ukrajini uz posredništvo SAD-a stvarno zastali, jer je Trump zbog rata u Iranu izgubio zanimanje za pregovarački proces namijenjen miru u Ukrajini. Prošli susret, koji je bio planiran za 5. ožujka u Abu Dhabiju, bio je odložen zbog napada na Iran.
Problem je i lokacija, jer Rusi ne žele u SAD, a Amerikanci u Europu. Navodno Rusija prijeti da je ovo zadnji pokušaj pregovaranja: ako Ukrajina ne pristane na ruske uvjete, a to je priznavanje dijela osvojenog teritorija, pregovori će propasti. To nije izgledno, a Ukrajina tvrdi da to nije ni moguće ni ustavno dopustivo. Tako se sve svodi na nastavak rata.
Još nije određen novi datum mirovnih pregovora, jer je zbog rata na Bliskom istoku pozornost usmjerena dalje od Ukrajine, što se odražava i na zastoj u američkoj dobavi sustava zračne obrane. Prema riječima visoke predstavnice vanjske politike EU-a Kaje Kallas, „sada je problem u konkurenciji za ista sredstva za Bliski istok i Ukrajinu“.
To, izgleda, godi i Rusiji, iz koje poručuju da je u pregovorima došlo do prekida jer „Amerikanci sada, razumljivo, imaju druge prioritete, a Rusija nastavlja napredak na bojištu“. Ipak, podatci o kretanjima glavnih snaga jedne i druge strane govore o uzajamno usporenim djelovanjima borbenih snaga zbog iscrpljenosti i nedostatka oružja.
Rusiji odgovara ovakvo stanje jer, kako kaže Zelenski, „samo u dva tjedna rata na Bliskom istoku Rusija je od prodaje skuplje nafte zaradila ukupno oko 10 milijardi američkih dolara“, a svakako joj pomaže i američko ublažavanje sankcija. Samo u jednom danu, zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca, Rusiji dotiče oko 150 milijuna dolara dnevno.
Izgleda da su same SAD zapale u tjesnac iz kojega se teško mogu izvući. One šalju pet tisuća svojih marinaca s amfibijskim snagama i pozivaju druge države da doplove u Hormuški tjesnac i spriječe zatvaranje tog puta. Odazivi nisu veliki; primjerice, Njemačka to odbacuje jer ne želi biti uključena u ovaj rat.
Na Rusiju više ne idu jaki pritisci, što ona koristi kako bi stabilizirala svoje pozicije u Ukrajini. Tako obećanja Trumpa da će vrlo brzo poraziti Iran nemaju izgleda da budu skoro ostvarena. U tom kontekstu bio bi veliki uspjeh Ukrajine ako uspije, uz pojačanje zračne obrane, zadavati odlučnije udarce u unutrašnjost Rusije.
Ove nedjelje, u noći na ponedjeljak, letjeli su ukrajinski dronovi prema Moskvi. To može biti znak otvaranja fronte na glavnom strateškom pravcu ruskog prodora prema glavnim gradovima Ukrajine: Kijevu i Harkovu.
