Brkić: Od 2024. neće biti znatnijeg i trajnijeg rasta plaća

BRKIĆ

Hrvatsko gospodarstvo trebalo bi ove godine, prema procjeni Svjetske banke, porasti za 1,9%, a 2024. mogli bismo imati rast od 3,1%. Takve prognoze, objavljene prije nekoliko dana, znatno su optimističnije od onih s početka godine. HNB predviđa rast BDP-a za 5,5% ove godine i 2,5% iduće. I EK je nedavno objavio dobre ekonomske prognoze. No inflacija je i dalje poprilično visoka, a većina građana i dalje vidi samo sve više cijene i teži život. Ni ekonomski stručnjak Luka Brkić ne gleda s optimizmom na ekonomske prognoze.

 

Recesija nije dobra vijest


- Objavljeni su podaci Eurostata prema kojima je eurozona ušla u recesiju. Njemačka je tehnički ušla u recesiju. Hoće li to biti recesija na godišnjoj razini, pa ako bude - kolika će biti, nešto je što ćemo tek vidjeti, kazao je Brkić i naglasio da recesija nije dobra vijest za ekonomske stope rasta.

 

Smatra da je u strukturi hrvatskog gospodarstva velik problem postići više stope gospodarskog rasta. Podsjetio je da je nekoliko posljednjih garnitura hrvatskih vlada projiciralo gospodarsku stopu rasta koja nije prelazila 3%. Istaknuo je pritom da su problemi u Hrvatskoj nešto stariji od problema kojima danas svjedočimo.

Udio turizma u strukturi gospodarstva


Podupire ideju o tome da Hrvatska treba razvijati turistički sektor jer ima, kako kaže, niz komparativnih prednosti - među kojima su i tradicija, objekti od kulturne i povijesne važnosti, položaj, ljepote obale, iskustvo, znanje i slično. Naglašava da istodobno veliko oslanjanje na turizam nije dobro.

- Turistički najrazvijenije države svijeta u svojoj strukturi BDP-a nemaju više od nekoliko posto od turizma, kazao je Brkić.

- Turizam je niskoproduktivni sektor, ne traži visokokvalificiranu radnu snagu, ne stvara usluge s velikom dodanom vrijednošću, istaknuo je i tome pridružio nekoliko obilježja turizma poput - sezonalnosti, krhkosti u uvjetima kriza i znatnijih poremećaja u okruženju, konkurencije.

Naglasio je da veliki udio turizma u strukturi hrvatskog gospodarstva nije dobar iz perspektive njegova razvoja.

- Treba povećavati udio dodane vrijednosti, odnosno sve ono što omogućuje da budete konkurentniji, produktivniji i da se naprosto ostvaruju veći prihodi i zarade, pa da se iz toga može financirati sve ono što je potrebno, kazao je Brkić.

 

Referirajući se na najavljeni šesti paket poreznih reformi, Brkić je kazao da to, za početak, i nije reforma u punom smislu te riječi te se osvrnuo na ono što taj paket sadržava. 

- Jesu li te mjere dovele do toga da se regresivnost poreznog sustava smanjila? Nisu. Jesu li te mjere dovele do toga da se, uvjetno rečeno, primitivnost našeg poreznog sustava smanjila ili poboljšala njegova dosad nedovoljna razvijenost? Nisu. Utječe li se time na njegovu cikličnost? Ne utječe, kazao je Brkić.

Plaće od 2024. neće znatnije i trajnije rasti


Poručio je da ćemo tek vidjeti što će se događati na području PDV-a ako Hrvatska uđe u recesiju.

Plaće od 1. siječnja 2024. prema njegovu mišljenju neće znatnije i trajnije rasti. Smatra također da se inflacija ne može staviti u okvire od ciljanih 2 posto.

- Stvarno, kvalitetno povećanje plaća, i onda visokih plaća, održivost toga je samo kroz produktivnost rada i kapitala u državi. Bez toga nije moguće očekivati veće plaće, veću razinu blagostanja i u konačnici veći raspoloživi dohodak, izjavio je među ostalim profesor Brkić.

 

U utrci plaća i cijena - plaće nikada nisu pobjednik

 

Cijene gotovo svakodnevno rastu, inflacija je oko 8%, a plaće ih slabo slijede. Brkić napominje da su u utrci plaća i cijena pobjednik uvijek cijene, a plaće nikada. Ova inflacija je, kaže, malo specifičnija te smatra da se na nju neće moći djelovati samo mjerama monetarne politike. Ne misli da bi iduće godine inflaciju mogli svesti na 2%, možda tek 2025., i to pod određenim uvjetima.

Očekuje da će kamatne stope još rasti. Zaduživanje građanima postat će teže i skuplje, kazao je Brkić.

Govorio je i o efektima ulaska Hrvatske u eurozonu, monetarnom suverenitetu, rebalansu proračuna, javnom dugu, tržištu nekretnina i cijenama energenata.

 

IZVOR: HRT

POVEZNICA: https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/brkic-stopa-gospodarskog-rasta-10826438?utm_source=upscore_box

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.