Japanske tvrtke nedovoljno upoznate s investicijskim potencijalima Hrvatske

japanske tvrtke

„Hrvatska i Japan imaju tradicionalne dobre gospodarske odnose, ali postoji puno prostora za njihovo poboljšanje. Uvjeren sam da će današnji sastanak otvoriti nove prilike za suradnju i da će japanske tvrtke razmotriti Hrvatsku kao bazu za ulazak na jedinstveno europsko tržište. Nedavno potpisani Sporazum o ekonomskom partnerstvu između EU i Japana uklanja dosta barijera i sigurno će pomoći dodatnom rastu trgovinske razmjene između naših zemalja“, istaknuo je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za međunarodne poslove i EU Ivan Barbarić na Hrvatsko-japanskom poslovnom sastanku u organizaciji HGK.

Veliki potencijali za razvoj dobrih odnosa

„Japanski BDP je treći najveći na svijetu, ali tek smo 42. zemlja po vrijednosti ekonomske suradnje s Hrvatskom. To znači da postoji veliki potencijal za napredak u našim odnosima“, poručio je veleposlanik Japana u Hrvatskoj Keiji Takiguchi, dodavši kako japanske tvrtke u zemljama srednje i istočne Europe imaju preko 1000 investicija, od čega ih je trećina proizvodnih. Nažalost, zbog rata i kasnijeg ulaska u EU Hrvatsku su ta ulaganja u najvećoj mjeri zaobišla.

Među najvažnijim japanskim investicijama na naše tržište svakako spada preuzimanje tvrtke Kali tuna za 33 milijuna dolara te otvaranje centra za istraživanje i razvoj kompanije Yazaki, poznatog proizvođača elektroničke opreme za automobilsku industriju. Također treba spomenuti japansku tvrtku Marubeni koja je u 2014. dala ponudu za realizaciju projekta izgradnje i upravljanja termoelektranom Plomin C, a u rujnu 2014. izabrani su za preferentnog ponuditelja. Međutim, u 2016. zaprimljena je obavijest od Europske komisije prema kojoj se suradnja HEP-a i Marubenija u gradnji Plomina C ocjenjuje kao nedopuštena potpora, no Marubeni i dalje ne odustaje od moguće realizacije projekta. Tijekom 2017. HEP i Marubeni i dalje su bili u pregovorima, a konačan status projekta TE Plomin C trebao bi biti poznat u narednom razdoblju.

Nedovoljna informiranost

„Japanske kompanije se moraju bolje informirati o kvalitetnim hrvatskim proizvodima, a ulagači se moraju podrobnije upoznati s prilikama za investicije. Upravo je to cilj ovakvih sastanaka. Poslovica kaže da Rim nije sagrađen u jednom danu, a time se moramo voditi i mi u našim ekonomskim odnosima te ih razvijati kontinuirano i na duge staze“, naglasio je Takiguchi, a s tim u vidu je sklopu sastanka svoje potencijale japanskim poslovnjacima predstavilo desetak hrvatskih gradova i županija.

U Hrvatskoj trenutno posluju 24 japanske kompanije, a u protekle dvije godine zabilježen je snažan rast izvoza hrvatskih proizvoda na tržište Japana. Ukupna trgovinska razmjena između dviju zemalja u 2017. godini je iznosila 85,8 milijuna dolara, s tim da je hrvatski izvoz u Japan porastao za 55 posto i iznosio je gotovo 55 milijun dolara, dok je uvoz iz Japana pao za 15 posto s iznosom od 30,5 milijuna dolara. Proizvodi koje najviše izvozimo su riba, aparati za mehanoterapiju, drvo, heterociklički spojevi i pripravci koji se koriste u prehrani životinja.

 

 

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.