Plenković i Conte: Hrvatska i Italija bilježe uzlet u bilateralnim odnosima

Plenković i Conte: Hrvatska i Italija bilježe uzlet u bilateralnim odnosima
Predsjednik Vlade Andrej Plenković radni posjet Italiji započeo je susretom s predsjednikom Vlade Talijanske Republike Giuseppeom Conteom. Hrvatska i Italija bilježe uzlet u bilateralnim odnosima, kazala su dvojica premijera, poručivši i kako u Europskom vijeću zajednički rade na ubrzanju procesa proširenja Europske unije.
"Imamo iznimno snažne odnose koji bilježe uzlet", ocijenio je talijanski premijer Giuseppe Conte na konferenciji za medije nakon sastanka s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem.

Conte je naglasio kako je robna razmjena između dviju zemalja prošle godine premašila 5 milijardi eura, a kazavši kako se izuzetno pozitivan trend bilježi i ove godine. 

Italija je drugi trgovinski partner Hrvatske, nakon Njemačke. Hrvatska je do rujna ove godine izvezla 1,5 milijardi eura roba i usluga u Italiju, što je rast od 2,6 posto u odnosu na prošlu godinu. 

Italija je u istom razdoblju u Hrvatsku izvezla 2,7 milijardi eura, što je rast od 14,6 posto. 

Italija je i četvrti najveći investitor u Hrvatskoj, a četvrta je i po broju turista. 

Predsjedanje EU-om

Dvojica premijera u Rimu su razgovarali o nadolazećem hrvatskom predsjedanju Europskom unijom u prvih šest mjeseci iduće godine. 

"Ovo je bio razgovor između prijatelja, između predsjednika vlada koji se jako dobro razumiju i koji će zajedno djelovati u godini koja je pred nama i koja će biti iznimno relevantna za Europu, ali i za Hrvatsku", poručio je Plenković.

Hrvatski premijer je na sastanku izrazio ambicije da se tijekom hrvatskog predsjedanja finalizira uređeni izlazak Velike Britanije iz EU-a, te postigne konsenzus oko novog Višegodišnjeg financijskog okvira, odnosno proračuna EU-a. 

Otvaranje pregovora

Premijeri su složni i oko potrebe ubrzanja proširenja Unije, nakon što su se Francuska, Danska i Nizozemska u listopadu usprotivile otvaranju pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Plenković i Conte žele da se to dogodi u vrijeme hrvatskog predsjedanja. 

"Nastojimo privoljeti zemlje koje su imale rezerve da se otklone njihovi prigovori prije nego što Hrvatska u Zagrebu bude domaćin sastanka na vrhu između članica EU-a i država zapadnog Balkana", utvrdio je Plenković.

Zagreb će u svibnju, dvadeset godina nakon prošlog susreta u hrvatskoj prijestolnici, biti domaćin tog skupa.  Predsjednik Vlade Plenković poručio je kako želi da takav dijalog postane sustavan i da se održava svake dvije godine kako bi se definirao realan put prema Europskoj uniji u idućem desetljeću. 

Budućnost EU-a

Conte je istaknuo je i kako se hrvatsko predsjedanje poklapa s Konferencijom o budućnosti Unije, naglasivši kako je prioritet Italije približiti europski savez građanima, jačanje institucija i pojednostavljenje europskog upravljanja.

Konferencija bi trebala započeti 2020. i trajati dvije godine, a za nju će biti zadužena Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije zadužena za demokraciju i demografiju. 

"Sada je trenutak da damo novu snagu i entuzijazam" Uniji, poručio je Plenković. 

Manjine i SEI

Conte i Plenković su kazali kako dobrim odnosima između dviju zemalja pridonose i manjine. Hrvatski premijer izrazio je zadovoljstvo što je u Rim stigao i potpredsjednik Sabora Furio Radin, predstavnik talijanske manjine u tom tijelu.  

Sastanak dvaju premijera događa se dan uoči 30. obljetnice osnivanja Srednjoistočne inicijative, organizacije koja broji 17 članica i koja je nastala s idejom pomoći zemljama te regije u pristupanju EU-om.

Hrvatska je predsjedala organizacijom prošle godine, ove godine je na redu Italija, a iduće Crna Gora. Osim njih, članice su Albanija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Češka, Mađarska, Sjeverna Makedonija, Moldavija, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Srbija i Ukrajina. 

Premijer posjetio obnovljenu crkvu svetog Jeronima

Tijekom boravka u Rimu, predsjednik Vlade Andrej Plenković posjetio je upravo obnovljenu crkvu svetog Jeronima, zahvalivši svećenicima što čuvaju hrvatsku kulturnu tradiciju u Italiji.

Od početka 20. stoljeća u sklopu crkve djeluje Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima na kojem se školuju hrvatski svećenici iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srijema u Srbiji, Temišvara u Rumunjskoi te Bara i Kotora u Crnoj Gori. 

Obnova crkve trajala je dvije godine. 

"Veselimo se što održavate našu kulturnu tradiciju i jezik i što zahvaljujući Katoličkoj Crkvi držite one temeljene vrijednosti koje okupljaju hrvatski narod", poručio je premijer okupljenima, uključujući predstavnike hrvatskih udruga iz raznih dijelova Italije. 

Vicerektor Marko Đurin istaknuo je kako su crkva Svetog Jeronima i s njome povezana zajednica najstarija hrvatska ustanova koja djeluje izvan domovine i da se uz nju vežu brojna važna imena. 

Među njima su filozof Frane Petrić, biskup i izumitelj Faust Vrančić, povjesničar i svećenik Franjo Rački te slikar Julije Klović. U crkvi su pokopani i otac hrvatske historiografije Ivan Lucić i zadarski pjesnik Juraj Baraković.

Predsjednik Vlade će u četvrtak sudjelovati na 30. obljetnici Srednjoeuropske inicijative. 

Izvor: Hina/Vlada

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.