Europska komisija u izvješću u svibnju zaključila je da Hrvatska pravovremeno napreduje u postizanju gotovo svih ciljeva održivog razvoja, što je ostvareno unatoč brojnim izazovima u posljednje četiri godine, istaknuo je danas premijer Plenković. "Oni ističu da smo ostvarili napredak prema svim pokazateljima koji pridonose ostvarivanju ciljeva i to onima povezanih s pravednošću, produktivnošću i makroekonomskom stabilnošću te gotovo svim pokazateljima povezanim s okolišnom održivosti", izvijestio je na drugoj sjednici Nacionalnog vijeća za održivi razvoj. U čak osam ciljeva Hrvatska je iznad prosjeka EU s pozitivnim napretkom, a ispod prosjeka je u devet ciljeva, ali u njima bilježi pozitivan napredak, dodao je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je danas drugom sjednicom Nacionalnog vijeća za održivi razvoj, na kojoj je predstavljen Drugi dobrovoljni nacionalni pregled o provedbi Programa Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030.U uvodnom obraćanju, premijer Plenković podsjetio je da je na sastanku na vrhu Ujedinjenih naroda u rujnu 2015. usvojen Program održivog razvoja do 2030.
"Riječ je o ključnoj platformi za rješavanje najvažnijih izazova današnjice, o njihovoj međusobno povezanoj gospodarskoj, socijalnoj, okolišnoj i političko-sigurnosnoj dimenziji", pojasnio je.
Dodao kako je pritom utvrđeno 17 ciljeva održivoga razvoja – svijet bez siromaštva; svijet bez gladi; zdravlje i blagostanje; kvalitetno obrazovanje; ravnopravnost spolova; čista voda i sanitarni uvjeti; pristupačna i čista energija; dostojanstven rad i gospodarski rast; industrija, inovacije i infrastruktura; smanjenje nejednakosti; održivi gradovi i zajednice; odgovorna potrošnja i proizvodnja; odgovor na klimatske promjene; očuvanje vodenog svijeta; mir, pravda i snažne institucije; te partnerstvo do ciljeva.
Ovi su ciljevi, kazao je premijer Plenković, osobito važni u ubrzanom svijetu u kojem se čovječanstvo mijenja i u kojem se susreće s nikad većim ekološkim, društvenim i gospodarskim izazovima.
Moramo se pripremati na sve veće globalne izazove jačajući otpornost na buduće krize
"Osim sve bržih klimatskih promjena, svjedoci smo gubitaka biološke raznolikosti, ekstremnih suša, poplava, pandemije i s time povezanih geopolitičkim poremećajima, oružanim sukobima i migracijama", rekao je Plenković.
U svijetu koji danas, s osam milijardi ljudi, bilježi pet puta više stanovnika nego 1900. godine, a istodobno raspolaže sa što manje prirodnih resursa, održiv razvoj preduvjet je očuvanja društvene stabilnosti i ravnomjernog ekonomskog napretka, dodao je.
Naveo je da je globalna proizvodnja litija, koji je ključni sastojak suvremenih baterija, u posljednjih 12 godina, s prosječnim godišnjim rastom od 13,6 posto, dosegla je gotovo 130 tisuća tona.
Kad bi se takav rast mogao nastaviti do kraja stoljeća, svjetska proizvodnja litija dosegla bi 2,7 milijardi tona, a to je 30 puta više od svjetskih rezervi litija.
Umjesto litija, koji je naveden kao primjer rasta, mogli su se uzeti fosfati, čiji je vrhunac globalne proizvodnje predviđen za manje od 20 godina, s potencijalno zabrinjavajućim posljedicama za poljoprivrednu proizvodnju i sigurnost prehrane u svijetu.
Samo ta dva primjera, upozorio je, ukazuju na sve veći broj izazova s kojima će se svijet u narednim desetljećima suočavati i na koje se već danas moramo pripremati jačajući otpornost na buduće krize.
Održivi model razvoja može se postići pristupom koji vodi računa o tri dimenzije – gospodarskom profitu, društvenom blagostanju i zaštiti okoliša
"Stoga je nužno da u našim strategijama društvenog i gospodarskog razvoja mnogo više uzimamo u obzir fizička ograničenja naših prirodnih resursa, koji nisu beskonačni i koji su svakim danom sve manji, dok su naše potrebe sve veće", rekao je predsjednik Vlade govoreći o zadaći Nacionalnog vijeća za održivi razvoj.
Dodao je da se održivost odnosi na uravnotežen pristup u trokutu koji povezuje gospodarski profit, društveno blagostanje i zaštitu okoliša, čije su različite logike nerijetko suprotstavljene, a jedino pristupom koji vodi računa o sve tri dimenzije moći će se na duže staze razviti održiv model razvoja. Pritom, današnje generacije koje vode računa o razvoju, ne smiju ugroziti prava na razvoj budućih generacija.
Prema posljednjem izvješću Ujedinjenih naroda o održivom razvoju za prošlu godinu, pandemija Covida-19 poništila je više od četiri godine napretka u iskorjenjivanju siromaštva i 2020. gurnula još 93 milijuna ljudi na globalnoj razini u ekstremno siromaštvo.
Jedna četvrtina svjetske populacije sada živi u zemljama pogođenim sukobima, a 100 milijuna ljudi prisilno je raseljeno diljem svijeta, dok je ruska agresija na Ukrajinu izazvala jednu od najvećih izbjegličkih kriza modernoga doba, kazao je predsjednik Vlade.
Kako bi se spriječile najgore posljedice klimatskih promjena, globalna emisija stakleničkih plinova trebala bi se početi smanjivati najkasnije do 2025., upozorio je i dodao da bi se poštovali ciljevi Pariškog ugovora emisija bi trebala drastično pasti, za čak 43 posto do 2030. No, s obzirom na sve okolnosti i podatke jasno je da svijet za sada ne ide tim smjerom.
Održivi razvoj sastavni dio prioritetnih politika na razini Europske unije
"U odgovoru na te izazove sve zemlje trebaju dati svoj doprinos, jer nas odgađanje djelovanja neće poštedjeti u suočavanju s posljedicama nego će se samo pogoršati. Hrvatska je, naravno, svjesna kompleksnosti provedbe Agende 2030. i njenog neizbježnog utjecaja na ukupni društveni i gospodarski život", kazao je.
Preuzimanjem političke obveze provedbe Programa održivog razvoja do 2030., obvezali smo se da ćemo osigurati provedbu globalnih ciljeva održivog razvoja, ugraditi ih u vlastite dokumente strateškog planiranja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, dodao je premijer Plenković.
Provedba politike čiji je cilj osigurati ispunjenje ciljeva održivog razvoja od 2019. godine postala je sastavnim dijelom prioritetnih politika na razini Europske unije.
Podsjetio je da je Europski zeleni plan, usvojen 2019. godine, dio Strategije Europske komisije za provedbu programa UN-ovih ciljeva do 2030. godine.
Ujedno, u političkim smjernicama Komisije za ovo mandatno razdoblje naglašena je potreba da ciljevi održivog razvoja budu u središtu donošenja europskih politika i osobito njihovim ugrađivanjem u europski semestar, odnosno europsku koordinaciju ekonomskih politika država članica.
Hrvatska pravovremeno napreduje u postizanju ciljeva održivog razvoja
U protekle dvije godine na razini Unije započeo je proces izvješćivanja o ciljevima održivog razvoja u okviru europskog semestra, u čemu sudjeluje i Hrvatska kroz pripremu svog Programa reformi, a sve je to i dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
U ocjeni napretka Hrvatske, Komisija je u svom izvješću zaključila da Hrvatska pravovremeno napreduje u postizanju gotovo svih ciljeva održivog razvoja.
Oni ističu da smo ostvarili napredak prema svim pokazateljima koji pridonose ostvarivanju ovih ciljeva, pogotovo onima povezanih s pravednošću, produktivnošću i makroekonomskom stabilnošću, te gotovo svim pokazateljima povezanim s okolišnom održivošću, rekao je premijer Plenković.
Naglasio je da je u čak osam ciljeva Hrvatska iznad prosjeka Europske unije, dok se u devet ciljeva nalazi ispod prosjeka, ali i u njima bilježi pozitivan napredak. Svoj prvi dobrovoljni pregled Hrvatska je predstavila 2019., podsjetio je, a zahvaljujući unaprjeđenom zakonodavstvu i primjeni načela održivog razvoja u posljednje četiri godine, ostvarili smo značajan napredak u pogledu provedbe tih ciljeva.
U 2022. Hrvatska na 23. mjestu prema UN-ovom izvješću o održivom razvoju, u ovoj godini na 12. mjestu
Prema izvješću Ujedinjenih naroda o održivom razvoju za prošlu godinu, Hrvatska je zauzela 23. mjesto od ukupno 163 zemlje. "Ostvarili smo to unatoč činjenici da smo se suočili s brojnim izazovima, sve izrazitijim posljedicama klimatskih promjena, sušama, poplavama, požarima, kao i svi drugi, pogođeni smo i pandemijom Covida-19, a još smo imali i dva razorna potresa", kazao je premijer Plenković. Prošle je godine, dodao je, naše gospodarstvo ponovno teško pogođeno posljedicama ruske invazije na Ukrajinu. Unatoč tome, naglasio je premijer Plenković, aktivnošću Vlade očuvana je socijalna kohezija i spriječena socijalna fraktura.
"Ova naša politika održivog rasta se očituje i kroz gospodarski rast, rast zaposlenosti, makroekonomsku stabilnost, a nastavljamo i sa smanjivanjem naših emisija CO2, koje su od 2007. do danas smanjene za 29 posto, dok je ukupna potrošnja energije smanjena za osam posto", rekao je predsjednik Vlade i dodao kako to znači da s manje emisije i manje potrošnje energije uspijevamo imati rekordni rast BDP-a, plaća i zaposlenosti.
MMF Hrvatsku uvrstio u skupinu naprednih gospodarstava
Ostala područja u kojima je ostvaren značajan napredak u prelasku na obnovljive izvore energije radi postizanja klimatske neutralnosti te zaštite našeg okoliša i prirode su također važna, istaknuo je i dodao da je u posljednjih sedam godina za 35 posto smanjen broj osoba u riziku od siromaštva.
Podignut je životni standard građana, a vrijednost BDP-a porastao je sa 11.300 na preko 17.500 eura i dosegao 73 posto prosjeka na razini Europske unije. Naveo je i kako je ove godine Međunarodni monetarni fond Hrvatsku uvrstio u skupinu naprednih gospodarstava, te je postala 38. država u toj kategoriji.
Premijer Plenković kazao je kako Vlada promiče održiv društveni i gospodarski razvoj provedbom svojih politika i mjera kojima se podupire nacionalno gospodarstvo, a to čini nacionalnim i europskim sredstvima, a pomaže i svim ranjivim skupinama građana.
Tri razvojna prioriteta – digitalna transformacija, demografska revitalizacija i zelena tranzicija
Paralelno s ostvarivanjem nacionalnih vanjskopolitičkih ciljeva, kada je riječ o održivom razvoju Vlada se nastavlja voditi temeljnim načelima UN-ovog programa. Čvrsti temelji za njegovu provedbu postavljeni su još u veljači 2021. donošenjem Nacionalne razvojne strategije do 2030.
"Time smo stvorili okvire da postanemo globalno konkurentni i otvoreni i da se ekonomski rast temelji na održivom razvoju", poručio je.
Važnim je naglasio, u tom kontekstu, tri velika razvojna prioriteta – digitalna transformacija, demografska revitalizacija i dekarbonizacija, odnosno zelena tranzicija.
Najavio je da će Hrvatska ove godine, kao članica Gospodarsko-socijalnog vijeća Ujedinjenih naroda, predsjedavati Komisijom za izgradnju mira.
Zahvalio je svima koji su sudjelovali u izradi Drugog nacionalnog pregleda o provedbi ciljeva održivog razvoja, naglasivši da je Hrvatska prema podacima koji su jutros stigli iz UN-a na globalnoj razini 12. kada je riječ o podacima kojima se prati provedba ciljeva održivog razvoja.
Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić potom je detaljno predstavio Drugi dobrovoljni nacionalni pregled o provedbi Programa Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030.
