Plenković: U raspravi o borbi protiv nasilja oporbeni zastupnici činili su ono što nasilnik radi prije nego što udari

Plenković: U raspravi o borbi protiv nasilja oporbeni zastupnici činili su ono što nasilnik radi prije nego što udari

Na sjednici Vlade, komentirajući raspravu u Hrvatskom saboru o izmjeni kaznenog zakonodavstva, premijer Plenković upozorio je da je umjesto fokusa na bit tih izmjena hrvatska javnost svjedočila nizu laži i obmana te vrlo burnih i krajnje neprimjerenih ispada oporbenih zastupnika. "Umjesto osude nasilja, svjedočili smo govoru mržnje, širenju dezinformacija, malicioznom i pogrešnom tumačenju zakona kao i motiva za njegovo donošenje. Svjedočili smo ponašanju koje ovo društvo čini gorim, a ne boljim, koje ga truje retorikom i lažima i koje druge potiče da mrze. Gledali smo političare koji govore motivirani isključivo mržnjom s ciljem da vrijeđaju, viču i manipuliraju. U raspravi o tome kako se boriti protiv nasilja, što je bila glavna tema, zapravo su činili sve ono što svaki nasilnik radi prije nego što udari ", poručio je.

Otvarajući  279. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.
 
Govoreći o aktualnom prijepodnevu, kojim je prije nekoliko dana započela nova sjednica Hrvatskoga sabora, premijer je ustvrdio kako su članovi Vlade kroz odgovore na pitanja saborskih zastupnika predstavili javnosti postignuća iz brojnih resora.
 
Krajem prošloga tjedna u Đakovu je održana 16. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem. Kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, naglasio je premijer Plenković, u dva mandata ove Vlade u pet slavonskih županija je uloženo 2,95 milijardi eura.
 
Kroz ITU Mehanizam samo za sjedišta pet slavonskih županija 164 milijuna eura
 
Samo je u Vukovar, dodao je kao primjer, u tom periodu uloženo 62 milijuna eura.
 
Od važnijih tema s tog sastanka izdvojio je projekt povratka Hrvatske vojske u Beli Manastir, koji bi se trebao realizirati do kraja 2026.
 
Napravljen je i kvalitetan pregled, kazao je, kontinentalnog turizma u dijelu koji se odnosi na Slavoniju.
 
Bilo je riječi i o nizu drugih projekata, a kroz Mehanizam urbanoga razvoja pet sjedišta slavonskih županija na raspolaganju ima ukupno 164 milijuna eura za realizaciju prioritetnih projekata.
 
Tijekom boravka u Đakovu premijer je posjetio i Državnu ergelu, a podsjetio je da je na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva upisana i tradicija uzgoja lipicanaca.
 
U Đakovu je dodijeljen i niz ugovora kroz projekt Zaželi, ali i druge projekte, ukupno vrijednih 5,2 milijuna eura.
 
Zahvaljujući odlukama Vlade naftni derivati jeftiniji 15 centi po litri
 
Na telefonskoj sjednici Vlade održanoj u ponedjeljak, donesena je odluka o smanjenju maloprodajnih cijena naftnih derivata.
 
"Zahvaljujući odlukama Vlade i danas su naftni derivati našim građanima jeftiniji između 10 i 15 centi po litri", naglasio je.
 
Premijer Plenković čestitao je hrvatskim vaterpolistima na osvojenoj srebrnoj medalji na Europskom prvenstvu, ali i na posebnom naporu kojim je, nakon odustajanja Izraela, Hrvatska preuzela domaćinstvo i u samo šest tjedana organizirala sjajan turnir.
 
Zaželio je i puno uspjeha hrvatskim rukometašima koji danas igraju utakmicu s Francuskom.
 
Govoreći o Danu hrvatskoga naroda u Crnoj Gori, koji su svojim dolaskom obilježili ministri Anušić i Grlić Radman, premijer Plenković još je jednom istaknuo snažnu podršku koju Vlada pruža Hrvatima izvan Hrvatske kao dio svoje kontinuirane politike.
 
Premijer Plenković, predsjednica EK von der Leyen i nizozemski premijer Rutte u posjetu Sarajevu
 
U tom je kontekstu najavio i svoj posjet Sarajevu idućega tjedna, gdje će zajedno s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i nizozemskim premijerom Markom Rutteom pružiti podršku tamošnjim političarima i institucijama u nastojanju da poduzmu nekoliko važnih koraka kako bi BiH ispunila kriterije za otvaranje pregovora o članstvu u Europskoj uniji.
 
"Hrvatska je najsnažniji i najveći zagovornik Bosne i Hercegovine u europskim institucijama", poručio je.
 
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović susreo se ovoga tjedna sa svojim kolegama iz Slovenije i Italije u Buzetu, a cilj sastanka bio je osnažiti suradnju između policija u kontekstu sprječavanja nezakonitih migracija, naveo je premijer, te vidjeti kako bi se kroz određeno vrijeme privremene mjere o nadzoru granice unutar Schengenskog prostora mogle relaksirati.
 
Premijer Plenković je protekla dva dana boravio na 54. Godišnjem sastanku Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, gdje globalni politički i gospodarski lideri raspravljali o nizu važnih ekonomskih, političkih i sigurnosnih tema. 
 
Cilj je na sustavan i održiv način riješiti pitanje plaća u javnoj i državnoj službi
 

S obzirom da ta tema izaziva veliki interes javnosti u proteklim danima, premijer Plenković osvrnuo se na donošenje uredbi o plaćama državnih i javnih službenika, kazavši da se na njihovom dovršetku intenzivno radi.  
 
Podsjetio je da se radi o reformi koju na ovako sveobuhvatan način nije napravila nijedna vlada prije ove.
 
"Cilj je na sustavan i održiv način riješiti pitanje plaća", poručio je podsjetivši da je Zakon o plaćama u državnom i javnom sektoru stupio na snagu 1. siječnja ove godine.
 
Podsjetio je i da je osnovica za izračun plaće u mandatu njegove Vlade povećana za gotovo 40 posto.
 
Povećana su i jednokratna materijalna prava - regres s 1250 kuna na 300 eura, božićnica također na 300 eura, dar u prigodi Svetoga Nikole je sada 100 eura, a uvedeno je i novo pravo, uskrsnica od 100 eura.  Povećane su i dnevnice sa 160 na 200 kuna, odnosno s 21 na 26,5 eura.
 
Prosječna plaća u mandatu ove Vlade rasla za 57 posto
 

Najniži koeficijenti uvećani su od 2 do 5 posto, a u lipnju prošle godine osiguran je i dodatak za one koji imaju najniže plaće u rasponu od 100, 80 ili 60 eura. 
 
U pravosuđu je osiguran dodatak od 12 posto, kao i dodatak do 10 posto za različite državne službenike.
 
Premijer Plenković naglasio je i da su u kriznim okolnostima očuvana radna mjesta, ne samo u javnom i državnom sektoru, nego i u privatnom u kojem su isplaćene plaće za oko 800 tisuća ljudi u preko 130 tisuća poduzeća.
 
Usto, cijelo vrijeme od početka energetske krize hrvatski građani i gospodarstvo plaćaju subvencionirane cijene struje, plina i naftnih derivata uz niz jednokratnih potpora najranjivijim skupinama.
 
Podsjetio je i da je prosječna plaća u mandatu ove Vlade narasla za 57 posto.
 
Rast plaća u pravosuđu
 
Osvrnuo se i na temu plaća u pravosuđu, podsjetivši da su posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika u srpnju 2023. povećane plaće pravosudnih dužnosnika.
 
Povećana je osnovica za izračun plaće za 13,004% i sada iznosi 706,50 eura bruto, umjesto dotadašnjih 625,20 eura, te je povećan koeficijent pravosudnih dužnosnika u prvostupanjskim pravosudnim tijelima s 3,54 na 4,21.
 
Nakon posljednjih izmjena predmetnog Zakona u razdoblju od prosinca 2019. - rujna 2023. prosječna neto plaća sudaca povećana je za 34,7 % odnosno 583,00 eura sucima općinskih sudova.
 
I sucima na drugim sudovima, dodao je premijer, povećane su plaće, u nešto manjem iznosu nego ovim sucima koji su i najbrojniji.
 
U okviru Ministarstva pravosuđa, kazao je premijer, postoji Radna skupina za izradu Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, a njen cilj je da na cjelovit način uredi plaće i materijalna prava pravosudnih dužnosnika.
 
Napomenuo je da je ministar Malenica uime Vlade pravosudnim dužnosnicima ponudio uvođenje materijalnih prava koja do sada nisu imali, odnosno uskrsnica, regres, božićnica, naknada za prijevoz, dar za dijete i sistematski pregledi.
 
Taj je prijedlog, dodao je premijer, iz Vladi nepoznatih razloga, a priori odbijen.
 
Umjesto fokusa na zaštitu žrtava obiteljskog nasilja, svjedočili smo nizu laži i obmana oporbenih zastupnika
 
Osvrnuo se potom i na raspravu u Hrvatskom saboru o izmjenama kaznenog zakonodavstva.
 
Ponovio je da je smisao izmjena tih zakona suzbiti i adekvatno kazniti nasilje nad ženama, nasilje u obitelji i nasilje nad djecom.
 
Radi se o temi, naglasio je, koja je niz godina samo povremeno bila u fokusu raznih hrvatskih vlada, stranaka koje su bile na vlasti, kao i onih koje su danas u oporbi.
 
Bila je to prilika, dodao je, da se u Hrvatskom saboru raspravlja o problemu o kojem se nerijetko šuti, na koji se zatvaraju oči, koji se tolerira i usprkos broju ubojstava često umanjuje.
 
"Naša politička volja i naš politički odabir, u duhu višegodišnje kvalitetne iskrene i partnerske suradnje s brojnim nevladinim udrugama koje se bave pravima žena i pravima žrtava nasilja, rezultirala je prijedlogom zakona koji je trebao poslati jasnu poruku svim žrtvama i svim nasilnicima da je nasilje nad ženama u Hrvatskoj neprihvatljivo", poručio je.
 
Nažalost, upozorio je, umjesto fokusa na bit ovih izmjena, danas smo svjedočili nizu laži i obmana u pogledu sadržaja izmjena zakona te vrlo burnih i krajnje neprimjerenih ispada oporbenih zastupnika.
 
"Umjesto osude nasilja, svjedočili smo govoru mržnje, širenju dezinformacija, malicioznom i pogrešnom tumačenju zakona kao i motiva za njegovo donošenje. Svjedočili smo ponašanju koje ovo društvo čini gorim, a ne boljim, koje ga truje retorikom i lažima i koje druge potiče da mrze. Gledali smo političare koji govore motivirani isključivo mržnjom s ciljem da vrijeđaju , viču i manipuliraju. U raspravi o tome kako se boriti protiv nasilja, što je bila glavna tema, zapravo su činili sve ono što svaki nasilnik radi prije nego što udari ", poručio je.  
 
Manipulativne teze o kažnjavanju novinara nemaju ni najmanjeg uporišta u izmjenama Kaznenog zakona
 
Još je jednom naglasio da se ove izmjene Kaznenog zakona ne donose kako bi se zastrašivalo, progonilo, prisluškivalo ili kažnjavalo novinare, ocijenivši takve teze manipulativnima i bez ikakvog uporišta.
 
Takve su tvrdnje prije svega, istaknuo je premijer, reflektirane u političkim ambicijama onih koji ne biraju sredstva ne bi li došli u poziciju da zadobiju većinsko povjerenje na izborima.
 
"Istina im nije bitna, bitna je manipulacija", upozorio je ustvrdivši da se tim izmjenama u bit harmonizira hrvatski pravni sustav s pretežitim rješenjima koja postoje u nizu europskih zemalja, poput Njemačke, Austrije, Francuske, Švedske i drugih u kojima se sudski postupci ne vode u medijima, nego pred za to nadležnim institucijama.
 
Propisujemo, rekao je premijer, ono što imaju demokratske države u kojima su prava okrivljenika i drugih sudionika u postupku, uključujući i žrtava, bitnija od senzacionalizma, zarade ili pak nečijih političkih ambicija.
 
Žrtve ćemo zaštititi snažnije, a sustav ćemo mijenjati koliko god bude potrebno da postane bolji
 

"Ove se izmjene kaznenog zakonodavstva odnose na suzbijanje nasilja i donosimo ih zato što želimo da nasilnik koji makar pomisli da ima pravo ubiti zna da će nakon ovih izmjena veliki dio svog života provesti u zatvoru", poručio je.
 
Dodao je da je sada minimalna kazna zatvora najmanje 10 godina, a s obzirom na odredbe zakona i niz otegotnih okolnosti te će kazne izgledno biti i veće.
 
"Ovaj zakon donosimo kako bismo žrtvama poslali poruku da prijave nasilje - jer ćemo ih zaštititi snažnije nego što to sustav čini danas i mijenjat ćemo taj sustav koliko god bude potrebno da postane bolji", naglasio je premijer Plenković govoreći o porukama koje su trebale biti naglasci današnje rasprave u Saboru umjesto ispada i izljeva mržnje niza oporbenih zastupnika.
 
Prvi put u povijesti uređujemo pitanja službene i javne uporabe hrvatskog jezika
 
Osvrnuo se potom na nekoliko važnih tema koje su na današnjem dnevnom redu sjednice Vlade.

Govoreći o Zakonu o hrvatskom jeziku, kazao je da se na taj zakon dugo čekalo u hrvatskoj javnosti.
 
"Prvi put u povijesti uređujemo pitanja službene i javne uporabe hrvatskog jezika", naglasio je.
 
S obzirom na to da je nacionalni jezik nematerijalno kulturno dobro te obilježje identiteta i nacionalne pripadnosti, kazao je premijer Plenković, o jeziku se potrebno skrbiti na odgovarajući način, sustavno i stručno.
 
To uključuje, dodao je, i osiguranje pravnih temelja za njegovu uporabu i razvoj te promicanje kulture jezika.
 
Onima koji su tijekom saborske rasprave problematizirali vrijeme donošenja ovoga Zakona, poručio je da se Zakon donosi u pravo vrijeme.
 
Naglasio je da je Hrvatska prošle godine, kada je Vlada podržala inicijativu Matice hrvatske za donošenje Zakona, obilježavala okruglih 10 godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji i 10 godina otkako je hrvatski standardni jezik postao jedan od službenih jezika Europske unije.
 
Podsjetio je i na činjenicu da su hrvatski jezikoslovci nezadovoljni statusom hrvatskoga jezika, rječnicima i pravopisima bivše države, 1967. godine objavili Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i to u mjesecu ožujku, točnije 17. ožujka.
 
Vjeruje, dodao je, da će upravo do ožujka ove godine ovaj Zakon i raspraviti i izglasati u Hrvatskom saboru, i to kao znak poštovanja prema hrvatskim jezikoslovcima, koji su zbog svog djelovanja pretrpjeli i profesionalne i osobne posljedice te poslati povijesnu poruku prema ljudima koji su se zalagali za hrvatski jezik generacijama ranije.
 
Povećanje iznosa osobne invalidnine HRVI iz Domovinskog rata
 
Vlada će danas, najavio je, donijeti Odluku o iznosu osnovice za određivanje prava iz Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.
 
Ta će osnovica, kazao je, iznositi 500 eura, u odnosu na sadašnjih 441 eura, čime se rješava problem dug 20 godina.
 
Time će se povećati iznos osobne invalidnine hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata I. skupine i drugih prava koji se određuju u postotku od tog iznosa.

PVRH

DP 2024 - DRELE
DP 2024 - DRELE

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.