Uoči sastanka Europskog vijeća u izjavi za novinare u Bruxellesu predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je ključne teme o kojima će čelnici i čelnice Europske unije danas raspravljati, a osvrnuo se i na sastanak na vrhu Europske pučke stranke održan neposredno prije.
Europski pučani, kazao je, razgovarali su o svim temama koje su aktualne u ovom trenutku, od jučerašnjeg summita NATO-a u Haagu do tema na današnjem dnevnom redu Europskoga vijeća, poput situacije u Ukrajini i na Bliskom istoku, rasprave o zapadnom Balkanu, koju je on osobno inicirao, zatim teme koje se odnose na konkurentnost te očekivanja od novog Višegodišnjeg financijskog okvira.
Na sastanku Europskoga vijeća, dodao je, očekuje konstruktivnu raspravu i usvajanje zaključaka.
Što se tiče novog paketa sankcija Rusiji, premijer Plenković istaknuo je da ga Hrvatska podržava. U današnjoj će se raspravi vidjeti jesu li pozicije Mađarske i Slovačke koje im se protive onakve kakve su ranije izražene, dodao je podsjetivši da su i u prijašnjim sličnim situacijama pronađeni modaliteti usvajanja tih paketa.
Na pitanje što očekuje od mirovnih pregovora Rusije i Ukrajine, premijer je ponovio kako mir treba biti pravedan i održiv. Iako je važno postići prekid vatre što prije, konačni mirovni sporazum ne smije nagraditi agresora u smislu okupiranih teritorija.
Kad je riječ pak o Bliskom istoku i Gaze smatra da su predloženi zaključci jako dobri. Međutim, dodao je, što se tiče samih trgovinskih odnosa s Izraelom danas nije predviđena nikakva odluka vezana uz taj dio koji bi onda eventualno podrazumijevao suspendiranje nekog segmenta u ugovornim odnosima. U svakom slučaju to je tema koja će se kasnije raspravljati na ministarskim i nižim razinama.
Upitan ima li ikakve šanse da Ukrajina otvori prvi pregovarački klaster s Europskom unijom premijer je kazao kako je pozicija Mađarske po tom pitanju dosta jasna, dok su svi ostali uključujući i Hrvatsku za otvaranje. O tome će se razgovarati danas tijekom popodneva.
Hrvatska može doseći cilj NATO-a o izdvajanju 5 posto BDP-a za obranu do 2035. i to ne nauštrb drugih izdvajanja
Osvrnuo se i na odluku NATO-a o izdvajanju 5 posto BDP-a za obranu do 2035.
Podsjetio je da je Hrvatska ispunila dosadašnji zavjet NATO-a o 2 posto izdvajanja, a u okviru toga čak 30 posto odlazi na modernizaciju obrambenih snaga.
Neovisno o odluci NATO-a, dodao je, plan je da Hrvatska do 2030. dođe na 3 posto izdvajanja za obranu, a povećanja izdvajanja za obranu su konstantna.
Pojasnio je da tih 5 posto znači 3,5 posto za obranu, a 1,5 posto za ulaganja koja su povezana s obranom, ali se mogu koristiti i u civilne svrhe, poput civilne zaštite, komunikacija i infrastrukture.
Sa svojim gospodarskim rastom, koji je prošle godine bio jedan od najviših u Europskoj uniji, Hrvatska može do 2035. doseći taj cilj.I to ne nauštrb nekih drugih izdvajanja, poput socijalnih i drugih, naglasio je podsjetivši kako se trenutno, primjerice, u obrazovanje ulaže 2,7 milijardi eura.
Slična je stvar, dodao je, s ulaganjem u zdravstvo, a socijalna davanja danas su u Hrvatskoj viša nego ikad, kao i prosječne mirovine.
"Naša je politika uravnotežena, a gospodarski rast nam osigurava i veća ulaganja. Pritom je naravno važno da ta ulaganja ne budu slijepa, nego da se investira i u naše industrijske i tehnološke baze u obrani, a ako nešto moramo nabavljati od drugih proizvođača da te cijene budu razumne", poručio je.
Upitan što misli o trgovinskim prijetnjama SAD-a Španjolskoj te mogu li one utjecati na trgovinske pregovore s Europskom unijom, premijer Plenković kazao je kako ti pregovori traju, podsjetivši na moratorij na odluku predsjednika Trumpa o uvođenju tarifa iz travnja.
"Siguran sam da ćemo naći rješenje", kazao je i dodao kako je trgovinska politika u isključivoj nadležnosti Europske unij pa će se tako sporazum koji se postigne odnositi i na Španjolsku.
Uskoro konzultacije s predsjednikom oko finalnih dogovora o imenovanju veleposlanika
Na upit novinara osvrnuo se i na imenovanje novih veleposlanika.
Podsjetio je da je imenovanje veleposlanika blokirao predsjednik Republike u rujnu 2020. godine, kada mu je dostavljen inicijalni, a ne formalni prijedlog tadašnje liste veleposlanika.
Tada je predsjednik to odbio i tražio nepostojeću praksu imenovanja prema principu 50:50, koja nikada nije bila primijenjena niti će biti primijenjena u budućnosti, kazao je premijer.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova uputilo je poziv za iskaz interesa unutar sustava, na temelju kojeg se slažu moguće preferencije s onim što je realno.
Taj je proces, dodao je, pri samome kraju, a nakon toga će uslijediti konzultacije s predsjednikom oko finalnih dogovora.
Artuković Kunšt nema potporu ni Vrhovnog suda, ni saborskog odbora ni parlamentarne većine
Osvrnuo se i na imenovanje novog predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda, s obzirom da predsjednik Republike i dalje inzistira na imenovanju sutkinje Sandre Artuković Kunšt.
Premijer je ustvrdio kako gospođa Artuković Kunšt nije dobila niti jedan glas na općoj sjednici Vrhovnog suda, niti je dobila potporu na Odboru za pravosuđe Hrvatskog sabora, kao ni potporu i jednog člana parlamentarne većine.
Prema tome, dodao je, pozicija predsjednika Republike po tom je pitanju usamljena. Nakon sutrašnjeg glasovanja u Saboru vidjet će se koliko ta kandidatura teži, kazao je, a nakon toga slijedi nova procedura. Na saslušanju nije ponudila niti jedno konkretno rješenje za pravosuđe, kao niti jednu, pa i blagu, kritiku postojećega sustava samoga sudstva, rekao je premijer.
"Jednostavno nije riječ o kandidatkinji koja bi trebala biti predsjednica Vrhovnog suda", zaključio je.
Upitan što ako je predsjednik ponovno predloži i nakon toga, premijer je ustvrdio da će opet dobiti odbijenicu, a Vrhovni sud će do novog izbora voditi v.d. predsjednika, kao što je to slučaj i sada, prema tome, ništa se neće dogoditi Vrhovnom sudu.
"Ali ne vjerujem baš da je namjera da se istu osobu ponavlja do iznemoglosti kao kandidatkinju koja neće proći", poručio je.
