U uvodnom dijelu današnje, 103. sjednice Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je Odluku o proračunskom okviru za razdoblje 2026. - 2028., sukladno Zakonu o proračunu. "Novim proračunskim okvirom u iduće tri godine osiguravamo financiranje mjera za kvalitetniji život naših građana i adresiranje glavnih strateških smjerova razvoja Hrvatske sukladno Nacionalnoj razvojnoj strategiji i Programu Vlade", poručio je.
Rashodi utvrđeni ovom odlukom povećavaju se u 2026. godini u odnosu na 2025. za 2,1 milijardu eura, na 30 milijardi i 821 milijun eura.
Razlog povećanja rashoda je prije svega povećanje životnog standarda, ulaganje u infrastrukturu, jačanje sigurnosti društva, rast mirovina i mirovinskih primanja, demografske mjere, unaprjeđenje kvalitete stanovanja kroz Nacionalni plan stambene politike, plaće zaposlenih u državnoj upravi i javnim službama, naknade u sustavu zdravstva i socijalne skrbi, ulaganje u obranu i modernizaciju Hrvatske vojske, ulaganja u željezničku, cestovnu i vodnokomunalnu infrastrukturu.
Rashodi koji su utvrđeni za 2027. u odnosu na 2026. rast će za 470 milijuna eura, dok se rashodi utvrđeni za 2028. smanjuju okvirno za 314 milijuna eura uslijed očekivanog završetka ili približavanja kraju projekata obnove od potresa.
Istaknuo je da Hrvatska ovakvim proračunskim limitima i dalje ostaje, zahvaljujući politici Vlade, odgovorna u upravljanju javnim financijama koje je omogućilo i proračun u okviru deficita do 3 posto, smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u, rast kreditnog rejtinga te rast proračunskih rashoda sukladno ratu BDP-a.
U tom je kontekstu podsjetio da je rast BDP-a u prošloj godini bio 3,9 posto, a za ovu godinu se očekuje rast od oko 3,2 posto.
Europsko vijeće o ulaganjima u obranu, Ukrajini, Bliskom istoku, gospodarstvu i konkurentnosti
Premijer Plenković osvrnuo se i na međunarodne aktivnosti te druge aktualne teme u proteklome tjednu.
Na jučer održanom sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu glavne teme bile su pitanja obrane, osobito u svjetlu preuzetih obveza na summitu NATO-a o izdvajanju 3,5 posto BDP-a za obranu do 2035. godine, plus 1,5 posto za investicije povezane s obranom koje mogu biti korištene i u civilne svrhe.
S obzirom na aktualne globalne okolnosti, smatramo da je logičan fokus u okviru NATO-a i partnera unutar Europske unije na veća izdvajanja za obranu, poručio je premijer Plenković.
Podsjetio je da je u mandatima ove Vlade Hrvatska već do sada znatno povećala izdvajanja za obranu, koja su više od 300 posto povećana u odnosu na 2016. godinu.
I prije NATO-ove odluke iz Haaga, Hrvatska je odlučila da će do 2027. izdvajati 2,5 posto BDP-a za obranu, a do 2030. 3 posto. Tako da se cilj od 3,5 posto do 2035. čini realnim, dodao je naglasivši kako to neće biti nauštrb izdvajanja za druge potrebe, osobito socijale, zdravstva, školstva i svih drugih javnih potreba.
Izbjegavanje civilnih žrtava i dostava humanitarne pomoći u Gazi
Na jučerašnjem sastanku Europskog vijeća razgovaralo se i o stanju na Bliskom istoku, osobito o odnosima Irana i Izraela te teškoj humanitarnoj situaciji u Gazi.
Izraelu su upućene poruke da se izbjegavaju civilne žrtve i da se omogući dostava humanitarne pomoći ljudima u Gazi.
Ponovljena je i snažna podrška Ukrajini, uz sudjelovanje predsjednika Zelenskog na sastanku video vezom.
Razgovaralo se i o ekonomskim temama povezanim s novim Višegodišnjim financijskim okvirom te s konkurentnosti europskog gospodarstva, kao i o pitanjima energetike.
Europska unija ovisna je o uvozu energenata, uvozi više od 90 posto nafte, gotovo 90 posto plina i preko 60 posto ugljena. Zbog toga je izrazito važno nastaviti s energetskom tranzicijom i obnovljivim izvorima energije na način koji uvažava specifičnosti svake zemlje i koji će omogućiti daljnji gospodarski rast.
Podrška na europskom putu Bosne i Hercegovine i ostalih zemalja zapadnog Balkana
Na inicijativu Hrvatske jučer se raspravljalo i o pitanjima vezanim za jugoistok Europe. U fokus su stavljene zemlje koje su Hrvatskoj najbliže, šest država koje vide svoju europsku perspektivu, s osobitim naglaskom na pitanje Bosne i Hercegovine.
Očekuje se napredak oko usvajanja Plana rasta i oko imenovanja glavnog pregovarača te stvaranja pretpostavki s usvajanjem preostalih zakona kako bi Bosna i Hercegovina na međuvladinoj konferenciji otvorila pregovore.
Najavio je da će se najesen, nakon što Europska komisija objavi redovita izvješća o napretku za svaku zemlju, ponovno vratiti na ovu temu, a u prosincu će se održati i sastanak na vrhu između Europske unije i zemalja zapadnoga Balkana.
Hrvatska donira milijun eura godišnje za osiguravanje cjepiva za 500 milijuna djece diljem svijeta
Premijer Plenković u Bruxellesu je sudjelovao i na globalnom sastanku na vrhu pod nazivom "Zdravlje i blagostanje kroz cijepljenje", GAVI-ja, Globalnog saveza za cjepiva.
Cilj je provođenje imunizacije u onim zemljama gdje su zdravstveni sustavi slabiji.
Hrvatska će u idućih šest godina godišnje donirati milijun eura kako bi se osiguralo cjepivo za 500 milijuna djece i najranjivijih skupina u onim državama gdje procijepljenost nije zadovoljavajuća, čime će se spasiti brojni životi, osobito djece, diljem svijeta.
Jačanje odnosa Hrvatske i Indije
Od ostalih međunarodnih aktivnosti izdvojio je posjet indijskog premijera Modija Hrvatskoj prošloga tjedna, koji je bio prvi službeni posjet jednog indijskog premijera našoj zemlji.
Radi se o velikoj i važnoj poruci, kazao je premijer, jer je posjet premijera najmnogoljudnije zemlje na svijetu važan signal u jačanju bilateralnih odnosa.
Taj je posjet osobito važan i zbog inicijative Indija - Bliski istok - Europa, ekonomskog koridora koji Indija želi intenzivirati.
Posebnu ulogu u tom procesu vide upravo u Hrvatskoj, istaknuo je premijer Plenković.
Važan sporazum o pograničnim mostovima između Hrvatske i Slovenije
Ranije ovoga tjedna premijer Plenković posjetio je Sloveniju gdje je sa svojim slovenskim kolegom Golobom Sporazum o građenju, upravljanju i održavanju pograničnih mostova.
Radi se o vrlo važnom sporazumu koji se odnosi na 23 prekogranična mosta preko Kupe, Sutle, Drave i Mure, a koji će olakšati život građanima s jedne i druge strane granice.
Razgovarali su i o nizu drugih tema, poput Nuklearne elektrane Krško, trgovinske razmjene, turizma te rješavanja drugih otvorenih pitanja.
Najnoviji podaci o zaposlenosti: milijun i 780 tisuća zaposlenih, oko 70 tisuća nezaposlenih
Prošloga tjedna FINA je najboljim poduzetnicima dodijelila nagrade Zlatna bilanca, a premijer Plenković u tom je kontekstu naveo kako su hrvatski gospodarstvenici u prošloj godini ostvarili 170 milijardi eura dobiti, što je ocijenio impresivnim.
Od prve godine mandata ove Vlade broj poduzetnika se u Hrvatskoj povećao za 50 tisuća, s otprilike 110 na 160 tisuća, dok je u poduzetništvu trenutno zaposleno preko milijun ljudi. Uz to, Hrvatska više izvozi nego što uvozi, kazao je premijer Plenković.
Dodao je da je ukupan broj osiguranika u Hrvatskoj milijun i 780 tisuća, dok je broj nezaposlenih na oko 70 tisuća.
Jačanje sustava Domovinske sigurnosti, osobito vatrogasnog sustava
Osvrnuo se i na nekoliko požara prošloga tjedna u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji su ugašeni uz velike napore vatrogasnih postrojbi i zračnih vatrogasnih snaga.
U tom je kontekstu istaknuo jačanje cijelog sustava Domovinske sigurnosti, a u Divuljama je održan sastanak o početku protupožarne sezone.
U protekle četiri godine u vatrogasni sustav uloženo je 634 milijuna eura, a u ovoj godini dodatnih 55 milijuna eura za nabavu vozila i opreme, naveo je premijer.
Jučer su identificirana nova dva tijela žrtava iz Domovinskog rata na lokaciji Petrovačka Dola.
Premijer Plenković naglasio je da Hrvatska i dalje traga za 1.744 nestale osobe, a od toga ih je 332 na području Vukovara.
Ostvarili smo znatne napore zahvaljujući, prije svega, vodstvu Ministarstva hrvatskih branitelja koje je do sada u našem mandatu identificiralo čak 319 osoba, a pretraženo je milijun kvadratnih metara terena na 420 lokacija diljem Hrvatske, naveo je predsjednik Vlade.
