Na marginama sastanka Europske političke zajednice u Kopenhagenu, predsjednik Vlade Andrej Plenković susreo se s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. „Istaknuo sam spremnost Hrvatske da putem JANAF-ovog naftovoda opskrbljuje naftom rafineriju u Mađarskoj. Odbacio sam još jednom teze da Hrvatska nastoji profitirati od rata u Ukrajini podizanjem transportnih cijena. Naprotiv, koristeći ulogu regionalnog energetskog čvorišta, Hrvatska želi svojim susjedima omogućiti alternativni dobavni pravac umjesto kupovine energenata od Rusije“, poručio je premijer Plenković.
Poruka mađarskom premijeru, dodao je, bila je da bi bilo dobro da se što prije sastanu predstavnici JANAF-a i MOL-a, što je Orban podržao. Što se tiče političkih izjava, kazao je kako i Orban, kao i on osobno, želi da se odnosi Hrvatske i Mađarske poboljšavaju, a ne pogoršavaju. Premijer je istaknuo da hrvatska Vlada u duhu dobrosusjedskih odnosa želi rješavati otvorena pitanja, a raduje se i skorom otvaranju posljednje dionice autoceste u okviru koridora Vc.
Europska politička zajednica o sigurnosti Europe i potpori Ukrajini
U sklopu 7. sastanka Europske političke zajednice, predsjednik Vlade sudjelovao je i na okruglom stolu na temu „Sigurnost i otpornost - tradicionalni i novi izazovi“. U izjavi za medije nakon sastanka kazao je da je fokus rasprave bio na većim ulaganjima u obranu na nacionalnoj razini, u kontekstu novog cilja na razini NATO-a o izdvajanju 3,5 posto BDP-a za obranu uz 1,5 posto BDP-a za s obranom povezane aktivnosti. Naveo je i novi instrument Europske unije, SAFE, u kojem je Hrvatskoj tentativno odobreno 1,7 milijardi eura za ulaganja u obrambene sposobnosti Hrvatske vojske. I dalje postoji široki konsenzus za potporu Ukrajini, istaknuo je te dodao da je na sastanku sudjelovao i ukrajinski predsjednik Zelenski koji je izložio trenutnu situaciju
Čak 95 posto opskrbe naftom u Srbiji dolazi od JANAF-a; važno riješiti strukturu vlasništva NIS-a
Upitan o paketu američkih sankcija koje će obuhvatiti i srpski NIS, premijer je kazao kako postoje ugovori između JANAF-a i NIS-a o opskrbi rafinerije u Pančevu naftom koja dolazi tankerima u Omišalj. Podsjetio je da je čak 95 posto opskrbe sirovom naftom u Srbiji došlo iz pravca JANAF-a, a suradnju NIS-a i JANAF-a, o kojoj ovisi energetska sigurnost Srbije u smislu funkcioniranja rafinerije u Pančevu, ocijenio je zaista dobrom. Razgovarali su, dodao je, s američkom stranom kako bi se pronašlo rješenje, a ključ je u promjeni strukture vlasništva NIS-a. Kada bi se to pitanje riješilo, onda te situacije ne bi bilo, istaknuo je.
Ogroman prostor nije lako štititi od dronova
Novinare je zanimalo kako su na jučerašnjem sastanku Europskog vijeća primljeni prijedlozi Europske komisije o zidu protiv dronova i o zajmu na ruskoj zamrznutoj imovini. Što se tiče obrane protiv dronova, koji su ušli na prostor Poljske, Danske i baltičkih država, premijer je pojasnio da se radi o jednom naporu gdje bi se investiralo u sprječavanje takvih situacija, koliko je to moguće. „To je ogroman prostor i to nije jednostavno štititi“, istaknuo je i dodao kako za to postoji dobra volja, ako postoje tehničke i financijske mogućnosti.
Uzimanje zamrznute ruske imovine za reparacije Ukrajini nosi veliki broj pravnih rizika
Što se tiče imovine središnje ruske banke koja je na računima različitih financijskih institucija, a najčešće se spominje Euroclear u Belgiji, a radi se o otprilike 170 milijardi eura, to je inicijativa Europske komisije sa željom da se olakša financiranje potpore Ukrajini, a da se onda kasnije taj novac vrati eventualnim plaćanjem ratnih reparacija Rusije Ukrajini. Načelno, pojasnio je, većina aktera nije protiv toga, ali to nosi dosta veliki broj pravnih rizika. Ujedno se mnoge zemlje boje za njihovu imovinu koja je u Rusiji, dodao je. „To nije tako jednostavan potez. Ja ga razumijem i načelno djeluje dobro, a hoće li on ostati bez reakcije i hoće li prouzročiti dugotrajne pravne postupke i tužbe, vrlo vjerojatno hoće, što onda komplicira stvar zemljama u kojima se on događa“, ustvrdio je. Za primjer je uzeo Belgiju, za koju je to pitanje financijske stabilnosti, dodajući da se radi o trećini belgijskog BDP-a.
Plenković i von der Leyen o novom VFO-u, energetskoj sigurnosti Europe i europskom putu BiH
Predsjednik Vlade danas se u Kopenhagenu sastao s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, s kojom je razgovarao o prijedlogu novog Višegodišnjeg financijskog okvira, Instrumentu REPowerEU te o i važnosti smanjenja energetske ovisnosti Europe od ruskih energenata.
„Hrvatska putem kapaciteta LNG terminala i JANAF-ovog naftovoda pridonosi energetskoj sigurnosti Europe“ rekao joj je premijer. Istaknuo je i važnost usvajanja Reformske agende Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za nastavak europskog puta te zemlje i pristupanje europskim sredstvima iz Plana rasta za Zapadni Balkan.
Plenković i Berset pozdravili Novi demokratski pakt za Europu
Susreo se i s glavnim tajnikom Vijeća Europe Alainom Bersetom. Razgovarali su o globalnim sigurnosnim izazovima i o stanju na jugoistoku Europe. Pozdravili su i novu stratešku inicijativu Vijeća Europe za jačanje demokracije u Europi — Novi demokratski pakt za Europu.
Hrvatska se priključila inicijativi za pokretanje Europske koalicije protiv droga
Na sastanku Europske političke zajednice Hrvatska se priključila inicijativi Francuske i Italije za pokretanje Europske koalicije protiv droga. „Koordiniranim djelovanjem možemo se snažnije suprotstaviti trgovini i drugim zlouporabama drogom, koja prijeti sigurnosti i zdravlju brojnih građana diljem Europe“, poručio je premijer Andrej Plenković na platformi X.
PVRH
