Polaganjem lovorovog vijenca ispred spomen ploče na zgradi Vlade Republike Hrvatske obilježena je 34. obljetnica raketiranja Banskih dvora. Vijenac su položili tadašnji predsjednik Vlade Franjo Gregurić i pročelnica Ureda predsjednika Tuđmana Zdravka Bušić. Uz njih i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića polaganju lovorovog vijenca nazočili su Vladimir Šeks, Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja, Ivan Anušić, potpredsjednik Vlade i ministar obrane, Damir Habijan, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije te posebni savjetnici predsjednika Vlade Zvonko Kusić i Mate Granić.
Predsjednik Vlade Plenković izrazio je zahvalnost svim hrvatskim braniteljima bez čije žrtve ne bi bilo hrvatske slobode. Naglasio je povijesnu važnost tog datuma te dodao da su danas pred nama druge odgovornosti.
"Taj 7. listopad 1991. uistinu je bio presudan - dan nakon toga Hrvatski sabor svojim je odlukama raskinuo sve državno-pravne sveze s bivšom zemljom i Hrvatska se snažno okrenula putu međunarodnog priznanja, koji je nakon nekoliko individualnih priznanja došao od tadašnje Europske zajednice 15. siječnja 1992.", rekao je Plenković.
Važnim je istaknuo da dionici tog procesa i dalje podsjećaju hrvatsku javnost na teški put koji je Hrvatska prošla kako bi istekla svoju samostalnost, slobodu, demokraciju i postala subjekt međunarodnog prava.
Dodao je kako danas, 34 godine kasnije, postoje druge odgovornosti.
„Zaokružiti međunarodni položaj Hrvatske, snažiti naše gospodarstvo, unapređivati ekonomski i socijalni standard hrvatskih građana, voditi se razvojnim temama, pratiti globalne trendove i snažno u tom kontekstu štititi hrvatske građane u sigurnosnom, ekonomskom, financijskom i socijalnom pogledu“, poručio je Plenković.
Plenković je naveo kako je država, upravo na tom tragu, u zahtjevnim krizama zadnjih pet godina pokazala svoju snagu.
Raketiranjem Banskih dvora željelo se uništiti hrvatski državni vrh
Treći predsjednik hrvatske Vlade Franjo Gregurić ocijenio je da se tim raketiranjem željelo uništiti hrvatski državni vrh.
„Ubiti predsjednika Tuđmana, ubiti rukovodstvo Hrvatske i na taj način onemogućiti ono što se dogodilo drugi dan, donošenje odluke u Hrvatskom saboru o potpunoj samostalnosti i razdruživanje od bivše Jugoslavije“, kazao je Gregurić.
Istaknuo je da treba obilježavati dana naše herojske borbe u stvaranju hrvatske države, ocijenio je, ne samo zbog vijenca na ovoj zgradi, već i zbog svih vijenaca za branitelje koji su stradali u stvaranju hrvatske države tijekom Domovinskog rata.
Saborska zastupnica i bliska suradnica prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana prisjetila se dramatičnog događaja 7. listopada 1991. godine. Podsjetila je da je jedna od bombi zrakoplova JNA pogodila dvoranu u kojoj je kratko prije toga predsjednik Tuđman ručao s gostima i suradnicima.
Uvjerena je da bi hrvatska povijest izgledala potpuno drukčije da je JNA uspjela u svome naumu.
„Hrvatske ne bi bilo da je Tuđman ubijen“, istaknula je Bušić, dodavši da je Hrvatska bila njegov životni projekt i jedini je on znao kako do tog cilja doći.
Vladimir Šeks bio je predsjednik 5. saziva Hrvatskog sabora koji je, dan nakon napada na Banske dvore, 8. listopada 1991., na sjednici održanoj u Ininoj zgradi, donio povijesnu Odluku o raskidu svih državnopravnih veza s bivšom državom SFRJ.
„Dan koji je obilježio sveukupnu hrvatsku povijest kada sam ja 8. listopada proglasio konačnu odluku i kada je cijela sabornica u zgradi Ine pljeskom to pozdravila“, podsjetio je Šeks.
Sutra pregovori Janafa i MOL-a, cijene su realne i europske
Odgovarajući na novinarska pitanja predsjednik Vlade Plenković kazao je da su Janafove cijene usporedive s cijenama drugih naftovoda u Europi i on je sposoban dopremiti svu potrebu naftu za MOL-ove rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj.
Janaf nudi metodološki usporedive cijene s drugim naftovodima u Europi i sposoban je dopremiti svu naftu koja je potrebna MOL-ovoj rafineriji Százhalombatta u Mađarskoj i onoj u Bratislavi u Slovačkoj i pritom je spreman pregovarati o cijeni, rekao je Plenković.
"To je okvir s kojim će sutra, vjerujem, predstavnici Janafa zastupati svoje interese i stavove u želji da se postigne dogovor sa MOL-om", rekao je.
Podsjetio je da je u razgovorima s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom otklonio teze mađarskog ministra vanjskih poslova Petera Szijarta te naglasio da Hrvatska ima veliku energetsku i kritičnu infrastrukturu i to ne samo za svoje potrebe.
Kada je riječ o naftovodu, kazao je, da je mađarskim partnerima Janaf sposoban transportirati godišnje do 15 milijuna tona nafte, što je u potpunosti dovoljno za sve potrebe rafinerije Százhalombatta u Mađarskoj i onoj u Bratislavi u Slovačkoj.
"Jadranski naftovod trenutno doprema praktički 95 posto potreba sirove nafte za rafineriju u Pančevu koja je u većinskom vlasništvu ruskih kompanija, i zbog toga pada u režim sankcija SAD-a, no vjerujemo da će se i to pitanje vlasništva uskoro riješiti", rekao je Plenković.
Podcrtao je još jednom kako je Janaf u potpunosti sposoban transportirati naručene količine nafte.
Poziv europskim stručnjacima za energetiku da testiraju kapacitete Janafa
Ujedno je izvijestio da je od predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen zatražio da EK-ova uprava za energetiku pošalje svoje stručnjake na testiranje kapaciteta Janafa, kako bi se otklonile dvojbe o njegovoj tehničkoj sposobnosti transporta nafte za MOL, a da se nakon toga pristupi komercijalnim pregovorima između dvije kompanije o cijeni transporta.
Pritom, kako je rekao, što je narudžba u smislu volumena nafte veća i ugovor dugotrajniji, to su cijene manje i to po metodologiji koja je prisutna u Europi.
