Vlada je s današnje, 129. sjednice u saborsku proceduru uputila novi porezni paket, koji uključuje i dodatne porezne olakšice za poduzetnička sponzorstva neprofitnog sektora i društveno korisnih djelatnosti, a tu je i administrativno rasterećenje za poduzetnike, čija je vrijednost procijenjena na 72,6 milijuna eura. Premijer Andrej Plenković uvodno je istaknuo da se paket poreznih izmjena donosi kako bi porezni sustav bio još jednostavniji i "digitaliziraniji".
Posebno mu je drago, rekao je, što se uvode olakšice za one koji će sponzorirati sportske, znanstvene, kulturne i humanitarne aktivnosti.
"Time potičemo ulaganja privatnog sektora u one djelatnosti koje ne mogu jedino ovisiti o potpori države ili lokalnih jedinica samouprave", kazao je Plenković.
Kako je izvijestila državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić, izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit predlaže se dodatno umanjenje porezne osnovice za već porezno priznate rashode za dana sponzorstva, koja su ugovorena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe.
U zakonskom prijedlogu stoji da iako sponzorstvo predstavlja određeni poslovni dogovor između sponzora i neprofitne organizacije koja promovira sponzora na način predviđen ugovorom, to nije uvijek dovoljan motiv poreznom obvezniku da ugovori sponzoriranje, posebno s onim organizacijama, kao što su udruge, zaklade, klubovi i sl., čije djelatnosti nisu u fokusu javnosti.
Za potrebe primjene predložene odredbe dodatno se predlaže kako će ministar nadležan za navedene društveno korisne aktivnosti uz suglasnost ministra financija odlukom utvrditi subjekte koji ispunjavaju uvjete za primjenu smanjenja porezne osnovice, stoji u dokumentu.
Izmjenama Zakona o porezu na dobit, između ostalog, izvijestila je Rogić Lugarić, predlaže se omogućavanje primjene ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja mirovinskim i investicijskim fondovima bez pravne osobnosti, koji su osnovani i posluju u skladu s posebnim propisom.
Administrativno rasterećenje
U saborsku proceduru upućeni su i konačni prijedlozi izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost i Općeg poreznog zakona, a zbog usklađivanja sa Zakonom o fiskalizaciji. Naime, kazala je Rogić Lugarić, provodi se administrativno rasterećenje ukidanjem pojedinih obrazaca.
Kako stoji u prijedlogu Zakona o PDV-u, to se odnosi na dostave izvješća o obavljenim donacijama hrane, na vođenje knjige izlaznih računa, podnošenje posebne evidencije o prodanim dobrima kupcima u okviru putničkog prometa, ukida se i podnošenje prijave o tuzemnim isporukama s prijenosom porezne obveze, a poduzetnici više neće morati ni podnositi posebnu evidenciju o primljenim računima.
Kroz ukidanje navedenih obrazaca procijenjeno je rasterećenje poduzetnika u iznosu od 72,64 milijuna eura, istaknuto je.
Vlada predlaže donošenje zakona po hitnom postupku, jer mora stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine, kada na snagu stupa i Zakon o fiskalizaciji u dijelu obveze izdavanja i fiskalizacije eRačuna. "Ujedno, stupanjem na snagu ovoga zakona 1. siječnja 2026. ispunjavaju se ciljevi utvrđeni u projektu Fiskalizacija 2.0, koji se odnose na administrativno rasterećenje kroz ukidanje pojedinih obrazaca koje su bili obvezni voditi i/ili predavati porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV-a te produljenje rokova za podnošenje pojedinih obrazaca", piše u zakonskom prijedlogu.
Izmjene Općeg poreznog zakona, dodala je državna tajnica, predlažu se i zbog propisivanja izuzeća od obveze čuvanja porezne tajne za slučaj razmjene analitičkih podataka o naplati lokalnih poreza i poreza na dohodak između Porezne uprave i jedinica lokalne odnosno područne samouprave.
Vlada je Saboru predložila i izmjene i dopune Zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit, kojima se, rekla je Rogić Lugarić, precizira izračun obveze kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza kojeg plaćaju društva kćeri jednog multinacionalnog poduzeća. Porez će biti utvrđen korištenjem podataka primljenih putem automatske razmjene informacija u području poreza, a između ostalog, predlaže se i neutjecanje porezne obveze minimalnog globalnog poreza na osnovicu poreza na dobit, navela je državna tajnica.
Uspostava jedinstvene europske pristupne točke za informacije o ulaganjima
U drugom, tzv. financijskom paketu, u saborsku proceduru upućeni su konačni prijedlozi izmjena i dopuna četiri zakona - o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica, Zakona o preuzimanju dioničkih društava, Zakona o osiguranju te onog o financijskim konglomeratima. Time se nastavlja daljnje usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira s pravnom stečevinom EU-a, u pogledu uvođenja jedinstvene europske pristupne točke, tzv. ESAP, koja bi trebala omogućiti da sve informacije potrebne za donošenje utemeljenih ulagateljskih odluka budu dostupne na jednom mjestu.
"To bi u konačnici tržište kapitala EU-a trebalo učiniti atraktivnijim, a društvima u EU-u i njihovim financijskim proizvodima dati veću vidljivost u odnosu na globalnu investicijsku zajednicu, otvarajući im tako više mogućih i povoljnijih izvora financiranja", istaknula je Rogić Lugarić.
Zakonskim prijedlozima se obvezuje Hanfa kao tijelo za prikupljanje informacija, kao što se i propisuje obaveza "adresata" da toj regulatornoj agenciji dostavljaju javno objavljene informacije, kako bi ih ona prosljeđivala u ESAP.
Nastavak potpore projektima od strateškog značaja za Hrvate izvan Hrvatske
Vlada je donijela i odluku o nastavku potpore projektima od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske i u ovoj godini, a za njih šest, od kojih je jedan projekt za hrvatsku nacionalnu manjinu u Republici Srbiji, te pet za Hrvate u BiH, osigurano je 3,4 milijuna eura.
Usvojenom odlukom Vlada nastavlja financijski podupirati projekte dogradnje i opremanja Hrvatske bolnice "Dr. fra Mato Nikolić", poboljšanja standarda studenata u Sarajevu, obnove gimnazije fra Dominik Mandić Široki Brijeg, Memorijalni centar Groblje Mira na Bilama, "Gradi mlin gdje je voda - 7 Matica" te dva projekta Banjalučke biskupije. Projekti su to koje je Vlada prošle godine proglasila strateškima za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Za projekt dogradnje i opremanja Hrvatske bolnice "Dr. fra Mato Nikolić" u Travniku Vlada je odobrila isti iznos potpore za ovu godinu kao i lani 500.000 eura. Projekt se odnosi na dogradnju dva bloka/lamele, s obzirom na to da se kapacitet objekta bolnice s dosadašnjih šest blokova/lamela pokazao nedostatnim, a čime će bolnica dobiti novi Odjel dermatologije i tako povećati broj postojećih zdravstvenih usluga, ali i proširiti ambulantni prostor.
Nakon što su prošle godine Gradu Široki Brijeg dodijelili milijun eura, Vlada i u ovoj godini s dodatnih 750.000 eura nastavlja podupirati projekt obnove gimnazije fra Dominik Mandić Široki Brijeg, koja je stradala u požaru i poplavama 2024. godine. Za dva projekta Banjalučke biskupije - sanaciju samostana "Marija Zvijezda" kako bi se pretvorio u Duhovni centar te izgradnju nove crkve sv. Josipa u Drvaru osiguran je nastavak potpore u iznosu 225.000 eura. Prošle je godine Vlada odobrila 180.000 eura.
Nakon prošlogodišnje potpore od 350.000 eura, udruga Mir International iz Mostara u ovoj godini dobiva potporu od 225.000 za nastavak projekta "Memorijalni centar Groblje Mira na Bilama".
Projekt "Gradi mlin gdje je voda - 7 Matica" Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji, Vlada nastavlja podupirati u istom iznosu kao i prošle godine, pa je tako osigurano dodatnih 1,2 milijuna eura.
Sredstva za sve navedene projekte osigurana su u proračunu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske za ovu godinu.
Na sjednici je Vlada izmijenila odluku o proglašenju projekata od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske kojom je u svibnju Hrvatskom nacionalnom vijeću u Republici Srbiji (HNV) za projekt "Program razvoja poljoprivrede" hrvatske zajednice u Republici Srbiji dodijeljen iznos od 500.000 eura, a kojom Fondacija za razvoj hrvatske zajednice u Republici Srbiji "Cro-fond" postaje nositelj navedenog projekta.
"Utvrđeno je da HNV, sukladno odredbama Zakona o nacionalnim savjetima nacionalnih manjina Republike Srbije, kao područje djelovanja ne može provoditi projekte iz poljoprivrede", pojasnio je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.
Za podmirenje dugova u zdravstvu iz proračuna 150 milijuna eura
Donesena je i Odluka o isplati sredstava i namjenske pomoći zdravstvenim ustanovama za podmirivanje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala, a sredstva su osigurana rebalansom proračuna.
Zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač država, njih 27, bit će uplaćeno 140.318.588 eura, a na račun županija za bolničke zdravstvene ustanove kojima su one osnivači bit će uplaćeno ukupno 9.664.840. Županije će taj novac transferirati u 19 zdravstvenih ustanova, a novost je da su uključeni i domovi zdravlja.
U obzir su kod raspodjele uzeti u obzir kriterij ročnosti dospjelih obveza starijih od 120 dana na dan 31. listopada, kao i kriterij izvršenosti rada zdravstvenih ustanova za razdoblje od 1. siječnja do 31. listopada, objasnila je ministrica zdravstva Irena Hrstić.
Vlada je dala i suglasnost ravnatelju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za potpisivanje Posebnog ugovora za nabavu 1.400 doza cjepiva protiv bolesti majmunskih boginja u iznosu od 147.000 eura s PDV-om.
Usvojen je i Nacionali plan obrambenih ulaganja (European Defence Industry Investment Plan) kao preduvjet za korištenje Instrumenta „Sigurnosna inicijativa za Europu“ - SAFE (Security Action for Europe) kroz pet projekata koje je izradilo Ministarstvo obrane.
Ministarstvo kulture bi u rujnu 2026. preuzeo poslove zagrebačkog Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode
Ministarstvo kulture i medija bi od 1. rujna, a ne kao što je bilo planirano od 1. siječnja iduće godine, preuzelo poslove Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba, predlaže Vlade izmjenama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koje su upućene u hitnu saborsku proceduru.
Ministrica Nina Obuljen Koržinek podsjetila je da je jedan od važnih ciljeva Zakona uspostava jedinstvene konzervatorske službe na području cijele države, no u dogovoru s Gradom Zagrebom preuzimanje poslova Gradskog ureda je odgođeno do rujna budući da je kraj lipnja iduće godine „rok za iskorištenje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kao i s obzirom na to da se na području Zagreba obnavlja više od 150 objekata kulturne baštine”.
„Stoga smo se odlučili da ćemo odgoditi preuzimanje Ureda kako bi se svi ti poslovi mogli u miru završiti”, objasnila je ministrica.
Saboru upućen Konačni prijedlog Zakona o otocima
U saborsku je proceduru Vlada uputila i Konačni prijedlog Zakona o otocima, a ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Mikuš Žigman među inim je istaknula da se u odnosu na važeće zakonsko rješenje povećava sufinanciranje troškova opskrbe vodom za gospodarske subjekte koji nisu spojeni na javnu vodoopskrbnu mrežu.
Predviđeno je i sufinanciranje prijevoza vode i na otoke koji su spojeni na javni sustava, ali imaju nestašicu vode uslijed vremenskih ili nekih drugih nepogoda.
Otočnim poduzetnicima poticat će se ulaganja u energetski učinkovita tehnološka rješenja te digitalizaciju poslovanja, a dodatno će se sufinancirati i projekti gospodarenja otpadom u suradnji s jedinicama lokalne samouprave koje već imaju sklopljen ugovor s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Osnovano Nacionalno koordinacijsko tijelo za pripremu sastanka na vrhu Inicijative triju mora
Vlada je osnovala i Nacionalno koordinacijsko tijelo za pripremu sastanka na vrhu Inicijative triju mora i suradnju s ostalim međunarodnim inicijativama strateškog povezivanja, s ciljem jačanja pozicije Republike Hrvatske kao središnjeg čvorišta strateške prometne, energetske i digitalne infrastrukture između srednje i sjeverne Europe i Mediterana, uspostave novih gospodarskih koridora, jačanja raznovrsnosti, otpornosti i sigurnosti infrastrukturnih mreža te vojne mobilnosti.
Ovo tijelo priprema te utvrđuje prijedloge aktivnosti za predsjedanje i upravljanje Inicijativom triju mora te komplementarne aktivnosti i suradnju s ostalim međunarodnim inicijativama za strateško povezivanje, a osobito donosi strateške odluke i smjernice za predsjedanje Republike Hrvatske Inicijativom triju mora, predlaže program i prioritete predsjedanja Vladi Republike Hrvatske te donošenje akata iz njezine nadležnosti u vezi s predsjedanjem Republike Hrvatske Inicijativom triju mora.
Nacionalno koordinacijsko tijelo čine predsjedavajući iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, predstavnik Ureda predsjednika Vlade, predstavnici 7 ministarstava (more, financije, gospodarstvo, obrana, unutarnji poslovi, pravosuđe i regionalni razvoj) i predstavnici Hrvatske banke za obnovu i razvitak i Hrvatske gospodarske komore
Za nacionalnog koordinatora za Inicijativu triju mora i Posebnu izaslanicu za inicijative strateškog povezivanja imenuje se veleposlanica Romana Vlahutin, a za tajnika Nacionalnog koordinacijskog tijela imenuje se voditelj Samostalne službe za Inicijativu triju mora u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.
Izvor: Hina/Vlada
