Riječ je zaista o velikim, krupnim, značajnim i dalekosežnim izmjenama zakona iz domene kaznenog zakonodavstva i vjerujem da one odgovaraju na niz strašnih zbivanja kojima smo svjedočili u proteklom razdoblju, rekao je premijer Andrej Plenković.
Na današnjoj, 210. sjednici Vlade, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Dario Tišov predstavio je redovno izvješće o tijeku i aktualnom stanju poslijepotresne obnove na područjima pogođenima zagrebačkim i petrinjskim potresom.
U sklopu procesa obnove dosad je završeno 15.405 postupaka, što obuhvaća 14.510 privatnih zgrada s 58.336 posebne jedinice i 895 projekata obnove zgrada javne namjene, čije je financiranje započelo iz Fonda solidarnosti Europske unije (FSEU), a nastavljeno sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) i državnog proračuna.
„U odnosu na prošlo izvješće završeno je ukupno 129 postupaka obnove više“, istaknuo je državni tajnik.
Obnovljeno je i uređeno 157 državnih stanova, izgrađeno 55 višestambenih zgrada i 623 obiteljske kuće, dok su umjesto gradnje kupljene 104 kuće.
Trenutačno se obnova provodi na 1.642 lokacije, što uključuje 1.611 privatnih zgrada s 10.098 stambenih jedinica i na 31 projektu Fonda solidarnosti EU-a. U tijeku je izgradnja 212 obiteljskih kuća i 10 višestambenih zgrada. Sada prevladavaju složene konstrukcijske obnove, kojih je 1.160, dok je aktivno 328 nekonstrukcijskih obnova.
U postupku nabave izvođača radova trenutačno je 1.234 lokacije, ukupne vrijednosti 120,1 milijun eura. Od toga se 145 lokacija odnosi na višestambene zgrade, a 1.089 na obiteljske kuće.
Završena obnova dvaju blokova, radovi u tijeku na još sedam
Završena je obnova blokova Mali Vatikan u Zagrebu i bloka u Ulici Hrvatskog narodnog preporoda u Sisku, a ukupno je obnovljeno 411 posebnih jedinica.
U tijeku su radovi na sedam blokova s ukupno 53 zgrade i 738 posebnih jedinica. Riječ je o bloku Meštrović i Rimskoj ulici u Sisku, Bloku Gajeva u Petrinji te Kukovićevoj kući, Bloku 20, Bloku Zrinski i Bloku Visoka u Zagrebu.
Državni tajnik istaknuo je da je u nabavi dodatnih osam blokova koji se nalaze na području Grada Zagreba, a riječ je o 56 zgrada odnosno 612 posebnih jedinica. U pripremi su i preostala dva bloka u Sisačko-moslavačkoj županiji: Novo Selo Glinsko i Ravno Rašće. Riječ je o 29 zgrada, odnosno 29 posebnih jedinica.
Završeno 96,8 posto obnove zgrada javne namjene i infrastrukture
„Od 1309 ugovorenih projekata obnove zgrada javne namjene i infrastrukture završeno je 1267, što čini 96,8 % realizacije. Ukupna vrijednost projekata obnove zgrada javne namjene iznosi 3,91 milijarde eura, od čega je 1,003 milijarde eura financirano iz Fonda solidarnosti, a 1,52 milijarde eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, izjavio je državni tajnik Tišov.
Među tih 1.309 projekata nalazi se i 209 najsloženijih projekata cjelokupne poslijepotresne obnove, ukupne vrijednosti 2,52 milijarde eura. Dosad su završena 182 projekta, 23 projekta su u fazi izvođenja radova, dok su četiri projekta u različitim fazama pripreme.
Financiranje ovih projekata nastavlja se iz NPOO-a i državnog proračuna, a obnova četvornih metara tih zgrada jedan je od dogovorenih indikatora NPOO-a.
„Završena je obnova 676.364 četvorna metra, što predstavlja 113 % ciljanog pokazatelja“, rekao je državni tajnik.
Tijekom protekloga mjeseca završena je obnova na zgradi Srednje škole Petrinja, cjelovita obnova dvorca Erdödy u Kerestincu, dvije zgrade Pravnog fakulteta u Ćirilometodskoj ulici 4 i Nazorovoj 51, te obnova Fakulteta elektrotehnike i računarstva. U Karlovcu je završena cjelovita obnova Hrvatskog doma, a završene su i cjelovite obnove zgrada Centra za odgoj i obrazovanje „Slava Raškaj“ i druge zgrade Akademije likovnih umjetnosti u Ilici.
Revitalizacija i demografska obnova Sisačko-moslavačke županije
Radi dugoročnog jačanja stambenog fonda i demografske revitalizacije na području Sisačko-moslavačke županije, kroz različite programe Vlade Republike Hrvatske provodi se izgradnja 59 novih višestambenih zgrada s ukupno 1.024 stana.
„U Sisačko-moslavačkoj županiji znatno je povećan stambeni fond izgradnjom višestambenih zgrada. Od planiranih 59 višestambenih zgrada, do današnjeg dana izgrađeno je 57, što čini 97 % realizacije planiranog. U 57 izgrađenih višestambenih zgrada smješteno je ukupno 986 stanova za korisnike“, izjavio je državni tajnik.
Na području pogođenom zagrebačkim i petrinjskim potresom dosad je za poslijepotresnu obnovu utrošeno 5,21 milijardi eura. Od toga se 3,13 milijardi eura odnosi na područje pogođeno zagrebačkim potresom, a 2,08 milijardi eura na područje pogođeno petrinjskim potresom. U proračunu za 2026. godinu osigurano je 1,02 milijarde eura za obnovu.
Prema planu obnove Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, izgradnja svih zamjenskih obiteljskih kuća trebala bi završiti do kraja 2027. godine, dok bi cjelokupan proces obnove trebao biti dovršen do 2030. godine.
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan predstavio je izmjene i dopune četiri zakona: Zakona o kaznenom postupku, Zakona o izvršavanju kazne zatvora, Zakona o sudovima za mladež te Zakona o probaciji, koji su upućeni u Hrvatski sabor na prvo čitanje.
Predložene zakonske izmjene predstavljaju nastavak uvođenja instituta doživotnog zatvora u domaći zakonodavni sustav i usklađivanja pratećih propisa.
"Riječ je zaista o velikim, krupnim, značajnim, dalekosežnim izmjenama zakona iz domene kaznenog zakonodavstva i vjerujem da one odgovaraju na niz strašnih zbivanja kojima smo svjedočili u proteklom razdoblju", rekao je premijer Andrej Plenković.
Ministar Habijan u izjavi za medije nakon sjednice Vlade rekao je kako očekuje da cijeli proces donošenja svih tih zakona bude završen do kraja godine.
Podnošenje žalbe bez posebne ovlasti okrivljenika
Cilj dopuna Zakona o kaznenom postupku je izjednačavanje procesnog položaja okrivljenika kojem će biti izrečena kazna doživotnog zatvora, s onim okrivljenikom kojem je izrečena kazna dugotrajnog zatvora prema važećem Zakonu o kaznenom postupku.
U tom smislu, okrivljeniku kojem je izrečena kazna doživotnog zatvora osigurano je pravo na obveznu obranu.
Isto tako, omogućuje se branitelju, kao i okrivljenikovom bračnom i izvanbračnom drugu, da podnese žalbu bez posebne ovlasti okrivljenika.
Također se dopušta žalba protiv drugostupanjske presude trećestupanjskom sudu kada je drugostupanjski sud izrekao upravo tu kaznu doživotnog zatvora.
Uvođenje doživotnog zatvora u zatvorski sustav
Vezano za Zakon o izvršavanju kazne zatvora, najbitnije izmjene i dopune odnose se na uvođenje doživotnog zatvora u sam zatvorski sustav te se normativno definira izvršavanje ove nove kazne. Uspostavljaju se jasni, proporcionalni rokovi za stjecanje pogodnosti izlaska i obvezu razmatranja premještaja u blaže uvjete nakon izdržanih 20 godina.
Ublažavaju se rokovi za dugotrajni zatvor. Radi postizanja pravedne gradacije i zakonodavne distinkcije u odnosu na novouvedeni doživotni zatvor, rok za ostvarivanje pogodnosti kod kazni dugotrajnog zatvora smanjit će se na polovinu izdržane kazne.
Novina je posebna mjera nadzora po punom izvršenju kazne zatvora koja se ovim zakonom detaljno propisuje. Normira se njen postupak i obveza provođenja stručne procjene rizika prije otpusta zatvorenika koji ispunjavaju pretpostavke za izricanje nove posebne mjere nadzora, kao i osnivanje međuresornog povjerenstva u slučaju visokog rizika.
Sucima se također daje ovlast da pri odlučivanju o uvjetnom otpustu za najteže kazne izravno zatraže sazivanje međuresornog povjerenstva.
Izmjenama se također dopušta primjena vatrenog oružja radi onemogućavanja bijega pri sprovođenju zatvorenika u istražnom zatvoru za djela za koja se može izreći doživotni zatvor.
Između ostalog, uvodi se i stroži vremenski okvir za ponovno podnošenje prijedloga za uvjetni otpust, pri čemu se za osuđenike na kaznu dugotrajnog ili doživotnog zatvora minimalni rok produljuje na dvije godine od pravomoćnosti prethodne odbijenice.
Doživotni zatvor i za osobe između 18. i 21. godine života
Dopunama Zakona o sudovima za mladež predviđa se mogućnost izricanja kazne doživotnog zatvora i mlađem punoljetniku, odnosno osobama između 18. i 21. godine života.
To će biti moguće kada je riječ o kaznenom djelu za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora ili ako se radi o stjecaju dva ili više kaznenih djela za koje se može izreći jedinstvena kazna doživotnog zatvora, a kada je to opravdano s obzirom na način počinjenja kaznenog djela te kada okolnosti ličnosti mlađeg punoljetnika opravdavaju uvjerenje da se svrha kažnjavanja neće moći postići blažom sankcijom.
Također, sud će moći odrediti i novi institut posebne mjere nadzora po punom izvršenju kazne zatvora osobi koja je kazneno djelo počinila kao stariji maloljetnik, a koja će u trenutku punog izvršenja kazne maloljetničkog zatvora navršiti 18 godina.
Izmjene Zakona o probaciji
Zakon o probaciji potrebno je izmijeniti s obzirom na to da se predloženim izmjenama Kaznenog zakona u kaznenopravni sustav uvodi preventivni nadzor koji se primjenjuje za najopasnije počinitelje kaznenih djela nakon izvršenja zatvorske kazne zatvora. Dosadašnji institut sigurnosne mjere zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora redefinira se u novi institut "Posebne mjere nadzora po punom izvršenju kazne zatvora".
Propisuju se i novi poslovi koje će probacijska služba izvršavati, a to je izrada izvješća na zahtjev povjerenstva za predlaganje tretmana i smještaja po punom izvršenju kazne zatvora, izvješća sudu te izvršavanje posebne mjere zaštitnog nadzora.
Uređuje se i priprema samih zatvorenika za provedbu posebne mjere prije otpusta, izrada pojedinačnog programa postupanja te postupanje probacijskog ureda u slučaju kada osoba ne surađuje s probacijskim službenikom ili ne ispunjava utvrđene obveze.
Osnovano Nacionalno koordinacijsko tijelo za razvoj biogospodarstva
Na sjednici je donesena i Odluka o osnivanju Nacionalnog koordinacijskog tijela za razvoj biogospodarstva, čime se podupire provedba Strategije biogospodarstva do 2035. koja je donesena prije nekoliko mjeseci.
Nacionalno koordinacijsko tijelo bit će zaduženo za praćenje provedbe aktivnosti koje proizlaze iz Strategije te za davanje preporuka za njihovo unaprjeđenje, uključujući izradu prijedloga nacionalnog plana i pripadajućih akcijskih planova, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.
Koordinacijsko tijelo bit će sastavljeno od čelnika tijela koji su nadležni za izradu nacionalnog plana i surađivat će s drugim tijelima državne uprave, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, akademskom i znanstvenom zajednicom i stručnjacima.
Svake dvije godine dostavljat će Vladi izvješće o stanju u biogospodarstvu u Republici Hrvatskoj.
Biogospodarstvo obuhvaća sve sektore primarne proizvodnje u kojima se koriste i proizvode biološki resursi (poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i akvakultura) te sve gospodarske i industrijske sektore u kojima se biološki resursi i procesi koriste za proizvodnju hrane, hrane za životinje, proizvoda dobivenih od bioloških sirovina, energije i usluga.
Strategijom biogospodarstva do 2035. obuhvaćene su javne politike iz svih sektora relevantnih za područje biogospodarstva, definirana je vizija i strateški ciljevi razvoja biogospodarstva, u skladu s nacionalnim razvojnim smjerovima te potencijalima i potrebama domaćeg biogospodarstva.
Vlada je donijela i Odluku o pokretanju postupka izrade Nacionalnog plana za razvoj biogospodarstva za razdoblje od 2027. do 2035. i Akcijskog plana do 2030. godine.
Nacionalnim i akcijskim planom osigurat će se provedba svih aktivnosti koje su bitne za Strategiju biogospodarstva, utvrdit će se vizija daljnjeg razvoja biogospodarstva, posebni ciljevi, mjere za ostvarenje, indikativni financijski okvir te sustav praćenja i vrednovanja provedbe.
Svi ti akti, kazao je Vlajčić, biti će usklađeni s nacionalnim razvojnim prioritetima te potencijalima i potrebama hrvatskog biogospodarstva, a njihovom provedbom pridonijet će se ostvarenju strateškog cilja - samodostatnost u proizvodnji hrane i razvoj biogospodarstva.
Produljene koncesije za luke nautičkog turizma
Trajanje koncesija za 21 od 22 marine državne tvrtke ACI produljeno je za 28 godina, na ukupno 60 godina, odlučeno je na sjednici.
Vlada je koncesije produljila izmjenama i dopunama odgovarajućih odluka za luke nautičkog turizma u Umagu, Rovinju, Pomeru, Opatiju, Cresu, Supetarskoj Dragi, Jezerima, Vodicama, Splitu, Dubrovniku, Puli, Rabu, Šimunima, Žutu, Skradinu, Trogiru, Milni, Vrboskoj, Palmižani, Piškeri i Korčuli.
Tako će, umjesto do 2030., koncesije za te marine potrajati do 2058. godine.
Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je da ACI planira 140 milijuna eura novih investicija u sve marine, te da će povećati ukupna površina svih luka za 110 tisuća četvornih metara. Rast će i koncesijska naknada.
“Povećat će se koncesijska naknada za sve luke, stalni dio na 1,5 eura po metru kvadratnom, uz povećanje svakih 5 godina za 0,07 eura po metru kvadratnom i promjenjivi dio na 4 posto godišnjega prihoda”, naveo je ministar.
Ukupna projicirana javna davanja za koncesije marina, naglasio je ministar, tako će iznositi približno 700 milijuna eura, pri čemu će državnom proračunu pripasti 76,23 posto tih sredstava, županijskim proračunima 10,19 posto, a gradovima i općinama 13,58 posto. Dodao je da se produženjem koncesija omogućuje nastavak rada za 380 djelatnika.
