Istaknuo je gostovanje novoizabrane članice Predsjedništva BiH Darijane Filipović te predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića koji su prisustvovali sjednici te im je čestitao na rezultatu postignutom na izborima te sestrinske stranke u BiH i njenih koalicijskih partnera.
„Očekujemo u sljedećim tjednima prije svega formiranje Predsjedništva BiH, a potom i institucija vlasti, predstavničkih i izvršnih, na svim drugim razinama“, kazao je.
U Hrvatskom saboru izvijestili smo hrvatsku javnost o dosadašnjim postignućima
Na današnjem sastanku su, nastavio je, rezimirali niz aktivnosti prošloga tjedna. Posebno je istaknuo dva izvješća pred Hrvatskim saborom: Godišnje izvješće o radu Vlade i raspravu o oporbenoj inicijativi za nepovjerenje predsjedniku.
Napomenuo je da je dio lijevih oporbenih stranaka, iz njima znanih razloga, napustio sjednicu no, rekao je premijer, pristojnije je izaći i ne slušati nego razbijati saborski inventar kao što su činili prije par godine.
„Međutim, to dovoljno govori o tome što misle o instituciji u koju ih je hrvatski narod i hrvatski građani birali“, ocijenio je, dodavši da im je, unatoč tomu, drago da su imali priliku izvijestiti zastupnice i zastupnike, ali i hrvatsku javnost o postignućima u proteklih godinu dana.
Zanimljiva je bila, kazao je Plenković, još jedna inicijativa za nepovjerenje koju je oporba inicirala, koja je tek pokazala ogromnu razliku između Vlade i onoga što je oporba plasirala kao narativ u medije.
„Vidi se da smo odgovorili očito na sve njihove PR uratke u tom kratkom dokumentu koje je više nego nemušto, a ponekad čak i na razini zabave, prezentirao čelnik SDP-a“, rekao je premijer.
Razumijemo problem u Gospiću, sanacija je u tijeku, nema ugroze za poljoprivrednike
"Pojasnili smo hrvatskom narodu kako je Gospić problem koji razumijemo, ali ga rješavaju tijela kaznenog progona“, nastavio je, naglasivši da je voda, u smislu javnog zdravstva, ispravna i zdrava, zrak čist, a što se tiče tla - nema ugroze za poljoprivrednike.
„Proces sanacije je u tijeku, i to će riješiti Vlada i država, a ne oporba“, istaknuo je Plenković, dodavši kako se nada da se nakon te saborske rasprave, usprkos toj kakofoniji negativnosti i dezinformacija koje plasira oporna, ipak čula istina i da je cijela istina puno jasnija velikoj većini hrvatske javnosti.
Što se tiče ostalih tema, premijer je podsjetio da je danas je održana i sjednica Vlade te je ponovno intervenirala u cijene goriva.
Vlada nastavlja štititi standard građana i gospodarstvo
Poručio je da će tako i nastaviti kako bi čuvali standard naših građana i pomogli hrvatskom gospodarstvu.
Predsjednik Vlade kazao je da je izvijestio kolege o sastanku Europskog vijeća na kojem se raspravljalo o konkurentnosti europskog gospodarstva, međunarodnim trgovinskim pitanjima. U trgovinskim odnosima između Kine i Europske unije vidi se ogromna neravnoteža. Na godišnjoj razini deficit iznosi čak 370 milijardi eura.
„Dakle svaki dan je jedna milijarda eura deficita u razmjeni između zemalja Europske unije i Kine“, rekao je premijer.
Od početka našeg mandata pa sljedećih 20 godina, Hrvatska će iz europskog proračuna primiti 30 milijardi eura više nešto što ćemo uplatiti
Na sastanku u Bruxellesu razgovaralo se i o novom višegodišnjim financijskom okviru koji je predložilo irsko predsjedništvo.
„Hrvatska bi trebala biti u plusu oko 7 milijardi eura“, istaknuo je Plenković, kazavši da je to odgovor svim onim nevjernim Tomama koji godinama tvrde da će nakon ovog višegodišnjeg financijskog okvira, presušiti europski izvor.
„Prema našim kalkulacijama, od početka našeg mandata pa sljedećih 20 godina, otprilike do 2035, 2036. godine, Hrvatska će ukupno biti u plusu u odnosu na sredstva koja ćemo uplaćivati u europski proračun i sredstava koje ćemo primiti, više od 30 milijardi eura“, ocijenio je predsjednik Vlade.
Nastavljamo razgovore s Crnom Gorom
Premijer je komentirao i pristupanje Crne Gore Europskoj uniji, kazavši da očekuje napredak od Crne Gore, o čemu će s crnogorskim dužnosnicima razgovarati u četvrtak u Svetom Stefanu, na marginama sastanka Berlinskog procesa.
„Iskoristit ćemo tu prigodu da bismo na marginama razgovarali s crnogorskim dužnosnicima, ne s onima koji zazivaju ustanak, nego s onima koji trezveno razumiju da su na dnevnom redu pitanja koja godinama nisu riješena unatoč opetovanim pozivima i insistiranju hrvatske Vlade“, istaknuo je Plenković.
Sve što radimo, u skladu je s nacionalnim i europskim propisima
Osvrnuo se i na izbor glavnog ravnatelja HRT-a.
"Vidim da neke stranke govore da je ovo suprotno Europskom aktu o slobodi medijima, što je neistina. Krenula je saga o prijavljivanju Vlade Europskoj komisiji, to rade poznati europejci, Raspudić, priključili su se i ovi iz Možemo, mogu slobodno. Sve što mi radimo u skladu je s nacionalnim i europskim propisima“, poručio je predsjednik Vlade.
Što se tiče kandidatu za glavnog ravnatelja HRT-a, Plenković je kazao kako je riječ o iskusnom kandidatu, čovjeku iz sustava Hrvatske radio i televizije sa svim potrebnim kvalifikacijama i znanjem da upravlja javnim servisom.
Premijer je zahvalio Tiboru Vargi, predsjedniku Savjeta za nacionalne manjine na sjajnoj manifestaciji Kulturno stvaralaštvo nacionalnih manjina koja je u subotu održana u Zagrebu.
Od ostalih događaja, posebno je izdvojio posjet gdje je posvećena crkva Svetog Josipa koja je srušena 1948. godine, a njenu ponovnu izgradnju je sufinancirala hrvatska Vlada.
Revitalizacija ove župe izrazito je važna i snažna potpora Hrvatima koji žive u tom dijelu Herceg-bosanske županije, istaknuo je Plenković.
Kratko je komentirao i današnje prve razgovore između predstavnika Vlade i sindikata državnih i javnih službi, gdje su razmijenjena inicijalna mišljenja, a čemu su izvijestili ministri Ružić i Čorić.
„Razgovori će se nastaviti već idućega tjedna u okvirima naših realnih proračunskih mogućnosti i makroekonomskih okvira u kojima operiramo“, poručio je.
Velika je čast upravljati hrvatskom Vladom tri uzastopna mandata
Upitan što bi izdvojio iz dosadašnjih deset godina na funkciji predsjednika Vlade, Plenković je, prije svega, zahvalio sugrađanima, hrvatskom narodu u domovini i izvan Hrvatske, na povjerenju koje su mu dali.
Velika je čast upravljati hrvatskom Vladom tri uzastopna mandata, što dosad nikom nije uspjelo, kazao je.
Deset godina je prošlo jako brzo i s brojnim izazovima, nastavio je, ocijenivši da su neki od njih bili izvan svih okvira koje smo dosad vidjeli.
„Ako izuzmemo jedinstveni period devedesetih godina, velikosrpsku agresiju Miloševićevog režima na Hrvatsku, Domovinski rat, međunarodno priznanje, povratak okupiranih područja, to je bilo razdoblje koje je neponovljivo, to je bilo renesansa hrvatskog naroda“, kazao je premijer.
Podsjetio je na krizu Agrokora, praktički odmah na početku prvog mandata, krize brodogradilišta, pandemiju COVID-a - najveću u zadnjih sto godina, zatim dva razorna potresa u Zagrebu, na Banovini i drugim županijama, rusku agresiju na Ukrajinu koja je izazvala energetsku krizu te posljedično djelovala i na hrvatsko gospodarstvo i na socijalnu situaciju te, u konačnici, i rat na Bliskom istoku.
„Praktički ne prestaje krizno upravljanje“, kazao je Plenković.
Što se tiče ocjene dosadašnjih mandata, rekao je da uvijek može i bolje i više te priznao da je vjerojatno bilo i grešaka i propusta, što je - u konačnici, i ljudski.
Vlada je, uz brojne pokušaje političke destabilizacije, ostvarila dobre rezultate
Podsjetio je da je tijekom tih deset godina oporba podnijela 43 inicijative za nepovjerenje i interpelacije te naglasio da je Vlada, i u takvim okolnostima i uz brojne pokušaje političke destabilizacije, ostvarila dobre rezultate.
„Hrvatski BDP je od 2016. do kraja ove godine narastao sa 47 milijardi na gotovo 101 milijardi eura, rast prosječnih plaća kad se oduzme inflacija je 45 posto, rast mirovina, kad se oduzme inflacija, prosječno je 50 posto, rast minimalne plaće je 80 posto, kontinuitet gospodarskog rasta, odgovorno upravljanje javnim financijama, dizanje kreditnog rejtinga na investicijsku razinu, udio javnoga duga u BDP je na prihvatljivih 55 posto, održanje proračunskog deficita do 3 posto i, u konačnici - nezapamćena zaposlenost u Hrvatskoj: ove godine smo bili na 1.800.000 ljudi koji radi i na samo 60.000 ljudi koji ne rade“, naglasio je predsjednik Vlade.
Sve to, nastavio je, ipak govori o velikim iskoracima unatoč pokušajima demontaže našeg političkog i programskog nasljeđa.
Osvrnuo se i na druga postignuća: LNG terminal, jačanje Hrvatske vojske, brojne projekte prometne infrastrukture - od Pelješkog mosta kojim je spojen juži dio Dubrovačko-neretvanske županije s ostatkom Hrvatske, autocestu do Siska, dovršetak koridora Vc i tunela Učka.
Osvrnuo se na nastavak obnove Zagreba i Banovine za koju je dosad osigurano 5,2 milijarde eura.
Kapitaliziramo osnaženi međunarodni položaj koji smo ostvarili kroz Schengen i eurozonu, nastavio je, dodavši da je Hrvatska samim time bitno zaštićenija i otpornija nego što je bila.
„To su uistinu generacijska postignuća koja mijenjaju iz korijena položaj Hrvatske“, ocijenio je Plenković.
Osvrnuo se na politiku modernog suverenizma koja znači da se, uz osnaženi međunarodni položaj, snažno štiti nacionalni interes.
Upitan misli li da je nešto trebao i mogao učiniti drukčije, kazao je da je, unatoč kritikama o pojavnosti korupcije, učinjena važna stvar: nitko nije zaštićen.
„Nema onoga tko je zaštićen, nema onoga tko je imenovan na javnu dužnost, tko je dobio mandat da čini nešto protuzakonito, tko god je to učinio za to je odgovarao. Za vrijeme naše Vlade rad tijela zaduženih za borbu protiv korupcije je vrlo snažan. Onaj tko radi nešto nezakonito, za to i odgovara. Tko god to radi, pametnije mu je da to ne radi", istaknuo je, dodavši da, ako ste politička meta, količina blata, neistina koje primate je tolika da kod ljudi koji vas ne znaju dio tog blata ostane kao da je istina.
Istaknuo je da je na njemu da radi, a na kritičarima da govore.
"Nisam se umorio, super sam, ovako fit nisam bio ni kada sam krenuo u mandat", odgovorio je Plenković.
Uvijek stajemo u zaštitu novinara
Osvrnuo se i na događaje u Splitu uoči i za vrijeme utakmice Hajduka protiv Ajaxa, rekavši da se time zacrnila relevantna utakmica Hajduka te to ocijenio lošim i neodgovornim ponašanjem.
„Vidjeli smo nešto što se pokušava opravdati nekakvim uobičajenim obrascima ponašanja navijačkih skupina, što razumijem, ja sam čak dosta razgovarao s nizozemskim premijerom o Ajaxu i njihovim navijačima, međutim to je sve potpuno nebitno. To je jedan svijet koji misli da je sve dopušteno. Postoji i jedan drugi svijet, koji je zgrožen i koji je to osudio“, kazao je.
Dodao je da je u tijeku postupanje nadležnih tijela prema onima za koje se smatra da su počinili neka kaznena djela.
Što se tiče informacije da su određeni novinari primali prijetnje zbog izvještavanja o događajima u Splitu Plenković je istaknuo da uvijek staje u zaštitu novinara'.
„Ne moramo se slagati sa stavovima, komentarima ni, kao što sam rekao u govoru pred Hrvatskim saborom, s nekada neskrivenom pristranošću, ali to je tako, ali svejedno stajemo u zaštitu”, rekao je premijer.
Francuska mora hitno uvesti red nakon neviđenih nemira
Zamoljen da komentira događaje u Francuskoj, Plenković je kazao da ti nemiri sve zabrinjavaju i da vlada u Parizu mora hitno reagirati jer utječe na ozračje u Europi i dijelom se prelila na Belgiju, Nizozemsku i Italiju.
„Dogodio se jedan vrlo loš dan s velikom nasilnom manifestacijom zle volje protiv nekog aktualnog stanja”, kazao je premijer, ocijenivši to puno širim fenomenom koji se događa par mjeseci prije predsjedničkih izbora u drugom najvećem gospodarstvu EU-a.
Ono što se pak zbiva u Albaniji, nije slično s događajima na zapadu Europe, no ta balkanska zemlja je praktički na rubu građanskog rata, rekao je Plenković.
U deset zahtjevnih godina, uz brojne pokušaje političke destabilizacije, ostvarili smo zapažene rezultate
