Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicist
Briljantni crnogorsko-hrvatski i mediteranski likovni umjetnik, književnik, publicist i likovni kritičar Liberto-Bobo Slovinić nedavno je objavio treći tom svoje iznimne trilogije Herbarijum, pod naslovom Herbarijum – Pitore Liberto. Ovo monumentalno djelo, ispunjeno stvaralačkom energijom, ljubavlju prema umjetnosti i neiscrpnom snagom obiteljskog nasljeđa, predstavlja krunu njegova umjetničkog i književnog stvaralaštva. U ovom romanu Slovinić ne pripovijeda samo o sebi, već i o univerzalnim temama koje nadilaze pojedinca – o sudbini, nasljeđu, umjetnosti i vremenu. Roman Herbarijum – Pitore Liberto ujedno je i završni dio njegove epske trilogije Herbarijum. Ta trilogija nije samo zbirka knjiga, nego istinski životni testament koji duboko zadire u korijene obiteljske povijesti, prikazujući uspon, pad i trijumf kroz generacije. Slovinić majstorski plete priču o obiteljskim tradicijama, kulturnom nasljeđu, kao i o osobnim i profesionalnim dostignućima, dok ujedno osvjetljava vlastitu životnu priču, intimno povezanu sa starom Budvom i njezinim bogatim kulturnim nasljeđem.
U trećem tomu, Herbarijum – Pitore Liberto, Slovinić nas uvodi u svoj životni put kroz narativ svojega unuka Vita, inženjera informatike. Kroz Vitove oči čitatelji uranjaju u složene slojeve autorova života, od njegovih dječjih igara do veličanstvenih umjetničkih dostignuća. Kroz ovaj dvostruki narativ Slovinić suptilno istražuje kako prošlost oblikuje sadašnjost i kako nas nasljeđe, bilo obiteljsko ili kulturno, oblikuje na načine kojih često nismo svjesni.
Jedan od najpotresnijih dijelova romana jest prikaz teških ratnih godina, kada autorova oca Anta interniraju talijanski fašisti. Slovinić koristi ovu osobnu tragediju kao osnovu za dublju refleksiju o ljudskoj prirodi suočenoj s najvećim nedaćama. Bol, patnja, ali i nepokolebljiva hrabrost prožimaju stranice, dok je svaka rečenica nabijena emotivnim nabojem. Ratni užasi ne samo da obilježavaju jednu generaciju, već oblikuju i autorovu umjetničku viziju, pružajući mu jedinstvenu perspektivu na ljepotu i užas ljudske egzistencije. Slovinićev stil pisanja, bogat deskripcijama i emotivnim rezonancama, podsjeća na magični realizam Gabriela Garcíje Márqueza, gdje stvarnost i fikcija besprijekorno koegzistiraju. Kroz taj stil on ne samo da oživljava likove, nego i daje život Budvi i Boki kotorskoj, čineći da krajolici postaju aktivni sudionici priče. U opisima njegovih umjetničkih početaka čitatelji gotovo mogu osjetiti atmosferu atelijera, svjedočiti svakom potezu kista koji nosi sa sobom teret prošlosti i strast za ljepotom.
Narativ se dalje širi kroz prikaz autorove umjetničke karijere, od prvih izložbi do međunarodnih priznanja. Kroz Vitov glas pratimo Slovinićeve uspone i padove, suočavanje s gubicima i stvaranje kroz bol. Umjetnost u ovom romanu nije samo bijeg od stvarnosti, nego i sredstvo kroz koje autor transformira svoje emocije, kanalizirajući ih na platno u vidu slika koje odišu nadom, boli i strašću. Posebno dirljiv aspekt romana jest odnos između mladog Liberta i njegove majke Dobrile, koja postaje simbol majčinske snage i požrtvovnosti. Kroz taj odnos autor istražuje ne samo obiteljske veze, već i kako ljubav i podrška mogu oblikovati umjetničku dušu. Ova dimenzija romana daje mu duboku emotivnu osnovu, čineći da priča odiše univerzalnim temama ljubavi, gubitka i nade.
Ono što ovaj roman čini posebnim jest Slovinićeva posvećenost likovnom izrazu, kako kroz opise slikarskog stvaralaštva, tako i kroz metaforičko slikanje vlastitih iskustava i uspomena. Umjetnost u Herbarijumu – Pitore Liberto nije samo sredstvo estetskog izraza, nego i način suočavanja s traumom i pronalaženja ljepote u svijetu ispunjenom teškoćama. Svaki detalj autorova slikarskog puta prati težina prošlosti, ali i težnja za ljepotom i kreativnim izražajem, čime umjetnički proces postaje neodvojiv od samoga života. Pored osobnih uspomena Slovinić u svom romanu iscrtava i portret Crne Gore u ključnim trenucima njezine povijesti. Kroz Vitovu priču čitatelj svjedoči transformaciji jednoga društva, u kojemu su korijeni čvrsto ukopani u prošlosti, ali se neprestano oblikuju kroz modernost. Slovinićev stil pisanja nenametljivo je bogat, sa slojevitim opisima prirode, krajolika Budve i Boke kotorske, koji nisu samo pozadina priče, već njezin aktivni sudionik. Ti krajolici postaju ogledalo unutarnjih svjetova likova, pružajući čitatelju potpunu atmosferu i duboku emocionalnu rezonancu.
Herbarijum – Pitore Liberto bez sumnje je književno ostvarenje koje nadilazi granice tradicionalnog obiteljskog romana. To je oda životu, umjetnosti i ljudskoj sposobnosti da kroz kreativnost transformira najdublje emocije u umjetničko djelo. Slovinić ovim romanom ispisuje testament ne samo svojoj obitelji, već i kulturnom nasljeđu Crne Gore, ostavljajući trag koji će prepoznati i cijeniti buduće generacije. Ovaj roman spaja intimno s univerzalnim, prikazujući snagu umjetnosti i nasljeđa te moć pripovijedanja da premosti vrijeme i prostor. Herbarijum – Pitore Liberto ne samo da potvrđuje Slovinića kao jednog od najznačajnijih crnogorsko-hrvatskih slikara i pisaca, već i pokazuje koliko su dublje istine ukorijenjene u osobnom iskustvu i sjećanjima.
Na kraju, Herbarijum – Pitore Liberto nije samo priča o životu i stvaranju jednoga umjetnika, nego i o snazi ljudskoga duha. Slovinić kroz ovu knjigu ne odaje samo počast svojoj obitelji, već i ostavlja neizbrisiv trag na kulturnoj mapi Crne Gore, potvrđujući se kao jedan od najvažnijih suvremenih crnogorskih autora. Ovo je roman koji će, zbog svoje univerzalnosti i dubine, trajati kroz generacije, ostavljajući iza sebe neprolaznu poruku o važnosti umjetnosti, obiteljskih veza i ljubavi prema životu. Herbarijum – Pitore Liberto kruna je stvaralaštva Liberta-Boba Slovinića i testament života ispunjenog stvaralačkom energijom, ljubavlju prema umjetnosti i neiscrpnom snagom obiteljskog nasljeđa. Na kraju, to nije samo roman o jednom čovjeku i njegovoj obitelji, već i o neprolaznoj vezi između prošlosti i budućnosti, između umjetnosti i života. Slovinićev spisateljski dar leži u njegovoj sposobnosti da ispreplete različite niti – osobnu povijest, društvene promjene i umjetničko stvaralaštvo – u jednu cjelinu koja odiše autentičnošću i emocionalnom snagom. Herbarijum – Pitore Liberto djelo je koje će, bez sumnje, ostaviti trajni pečat na književnoj sceni Crne Gore, ali i šire, kao istinsko svjedočanstvo o snazi umjetnosti i neuništivom duhu čovjeka.
