U sklopu službenog posjeta Svetoj Stolici, predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je predavanje na Papinskom sveučilištu Gregoriana u kojem je analizirao turbulentnu sadašnjost te iznio promišljanja o kolektivnoj odgovornosti za oblikovanje mirne, sigurne i prosperitetne budućnosti. „U vrijeme kada se naš svijet suočava s dubokom nestabilnošću - obilježenom sukobima, humanitarnim krizama i erozijom povjerenja u multilateralne institucije - moralni glas Svetog Oca i diplomacija Svete Stolice i dalje nadahnjuju mir, pravdu i ljudsko dostojanstvo“, poručio je.
Premijer je istaknuo da je Gregorijanski kolegij, kao crkvena, papinska i isusovačka institucija, stoljećima oblikovao intelektualni život, moralnu imaginaciju i diplomatsku praksu.
„U svom obraćanju Diplomatskom zboru 2022. godine, papa Franjo upozorio je na „progresivnu irelevantnost međunarodnih tijela“ i pozvao na „učinkovitije svjetske organizacije, opremljene snagom obrane temeljnih ljudskih prava“. Papa Lav XIV. ponovio je ovaj apel, pozivajući međunarodnu zajednicu da „udahne novi život multilateralnoj diplomaciji“ i institucijama osmišljenim za sprječavanje sukoba“, istaknuo je predsjednik Vlade.
Danas se obrisi globalnog poretka - dugo utemeljenog u miru i sigurnosti - mijenjaju usponom novih globalnih i regionalnih aktera, upozorio je i dodao da se tradicionalni mehanizmi kolektivne sigurnosti fragmentiraju, što multilateralizam stavlja pod sve veći pritisak.
Istodobno, globalni autoritet postaje sve više multipolaran, potaknut brzim usponom novih središta ekonomske i političke gravitacije. U tom kontekstu, papinska diplomacija - duboko posvećena mirnom rješavanju sukoba - ostaje trajni izvor inspiracije i za političke vođe i za obične građane, kazao je.
Povijesni dijalog Hrvatske sa Svetom Stolicom
Rekavši da je povijest hrvatskom narodu dala duboko razumijevanje značenja mira, istaknuo je da je Hrvatska više od trinaest stoljeća utkana u tkivo zapadnog kršćanstva. „Već u 7. i 8. stoljeću Sveta Stolica prepoznala je i poticala pokrštavanje hrvatskog naroda. Ta veza nije bila samo duhovna; oblikovala je naš identitet, kulturu, tradiciju i državnost. Papinsko priznanje suvereniteta srednjovjekovne hrvatske države - izraženo u pismu pape Ivana VIII. knezu Branimiru 7. lipnja 879. - spada među najstarije dokumentirane diplomatske razmjene u Europi. Danas se 7. lipnja obilježava kao Dan diplomacije u Hrvatskoj.
Unutar ove šire povijesne tradicije, prisjećamo se i Dubrovačke Republike, izvanrednog primjera diplomacije kao nacionalnog etosa. Dubrovnik je sačuvao svoju slobodu ne vojnom snagom, već vještim pregovaranjem, principijelnom neutralnošću i vrlo sofisticiranom diplomatskom službom koja se divi diljem Europe. Njegov moto, Non bene pro toto libertas venditur auro „Sloboda se ne prodaje za svo zlato svijeta“ - obuhvaća duh male države koja je shvatila da su dijalog i međunarodni poredak najjači temelji mira.
Ovo nasljeđe ostaje uvjerljivo svjedočanstvo o moći diplomacije u očuvanju identiteta i neovisnosti“, poručio je.
Priznanjem Hrvatske Sveta Stolica pružila nam je vitalnu afirmaciju u najkritičnijim trenucima
Govoreći o recentnijem vremenu, premijer je kazao kako su odnosi između hrvatskog naroda i Svete Stolice ponovno dobili na značaju. Naglasivši da je Sveta Stolica bila među prvim međunarodnim akterima koji su priznali neovisnost Republike Hrvatske u siječnju 1992. godine, premijer je poručio da je ta moralna, politička i diplomatska gesta pružila Hrvatskoj vitalnu afirmaciju u jednom od najkritičnijih trenutaka u njezinoj modernoj povijesti.
Dodao je da, osim politike, Katolička Crkva nastavlja doprinositi hrvatskom društvu kroz obrazovanje, dobrotvorne ustanove, socijalne usluge i poticanje dijaloga i pomirenja.
„Od Caritasa do katoličkih sveučilišta, od pastoralne skrbi do moralnog vodstva, Crkva je pratila Hrvatsku kroz njezin prijelaz u demokraciju, njezine europske integracije i njezinu kontinuiranu težnju za mirom i društvenom kohezijom.
Naše nedavno iskustvo suočavanja s ranama agresije i rata ojačalo je našu odlučnost da promičemo kulturu dijaloga, suživota i susreta.
Hrvatska je dugo ulagala u konstruktivne odnose među svojim različitim vjerskim zajednicama - katoličkom, pravoslavnom, islamskom, židovskom i drugima - te nacionalnim manjinama pruža neke od najjačih zaštita i podrške u Europi“, istaknuo je.
Europa, međunarodni sustav i potreba za obnovljenom mirovnom diplomacijom
Danas Hrvatska i Sveta Stolica dijele ne samo zajedničku duhovnu baštinu, već i duboku predanost ljudskom dostojanstvu, izgradnji mira i kulturnim vrijednostima koje definiraju Europu, kazao je premijer.
„Europska unija - najambiciozniji politički projekt kontinenta - najjasniji je dokaz da je pomirenje moguće kroz zajedničke institucije, solidarnost i zajednički cilj. Iako nesavršena, Europska unija ostaje najuspješniji mirovni projekt na svijetu i dokaz da diplomacija može preoblikovati povijest“, poručio je.
Premijer je istaknuo kako se konkurencija među globalnim akterima mora voditi s realizmom i postojanošću, a suradnja se mora provoditi gdje god to globalni izazovi zahtijevaju.
„Dijalog nije znak slabosti - on je dokaz strateške zrelosti. To kažem posebno u kontekstu dva glavna različita pristupa međunarodnim odnosima koje trenutno promatramo, svjedočimo i živimo. Prvi je klasični kooperativni pristup zapadnih demokracija, a drugi konfliktni pristup međunarodnim odnosima autoritarnijih i, rekao bih, jedva demokratskih zemalja ili režima. Ove različite polazišne točke korijen su većine problema s kojima se danas suočavamo globalno“, rekao je premijer Plenković.
U tom je kontekstu naglasio da Hrvatska snažno zagovara europsku perspektivu zemalja jugoistočne Europe, uvjerena da je to bitno za mir i stabilnost diljem kontinenta pozdravivši pozornost koju Sveta Stolica posvećuje ovom važnom strateškom cilju.
Istaknuvši da je ruska agresija na Ukrajinu otkrila krhkost normi koje su bile temelj poretka nakon Drugog svjetskog rata, upozorio je da se načela koja su se nekada smatrala univerzalnima - teritorijalni integritet, nenapadanje, zaštita civila - sada otvoreno krše.
„Ove godine međunarodna zajednica obilježava 80. obljetnicu osnutka Ujedinjenih naroda. Ponovno potvrđujemo temeljnu misiju UN-a promicanja mira, razvoja i univerzalnih ljudskih prava - vrijednosti koje su sve važnije u fragmentiranom svijetu. U nadolazećim danima obilježavamo i 77. obljetnicu Opće deklaracije o ljudskim pravima. Ova načela ne smiju se tretirati kao apstraktni ideali, već kao temelj svakog pravednog i humanog međunarodnog poretka“, poručio je.
Ugledna uloga Papinskih sveučilišta
Kada je riječ o ideji mira, premijer je kazao kako Papinsko sveučilište Gregoriana - i druga papinska sveučilišta - igraju jedinstvenu i nezamjenjivu ulogu. Njihova duga tradicija formiranja prelata, znanstvenika, diplomata i vođa zajednice odražava trajnu istinu: mir nije automatski niti je zajamčen. On zahtijeva intelektualno formiranje, moralnu jasnoću i spremnost na služenje općem dobru.
„Godine 2011. ovdje je otkrivena spomen-ploča u čast hrvatskom isusovačkom znanstveniku Ruđeru Josipu Boškoviću, naglašavajući dugogodišnje akademske i kulturne veze Hrvatske sa Svetom Stolicom. Bošković, kojeg je papa Benedikt XVI. pohvalio kao primjer skladnog jedinstva vjere i razuma, utjelovio je rijetku sintezu analitičke strogosti i duhovne dubine. On ostaje simbol plodnog susreta između znanosti, duhovnosti i ljudske znatiželje“, poručio je predsjednik Vlade.
Dodao je da diplomanti ove institucije nastavljaju tradiciju koja diplomaciju ne promatra samo kao pregovaranje, već kao službu čovječanstvu.
„Dok razmišljamo ovdje u Rimu - gradu u kojem su se uzdizala carstva, sazrijevala vjera i usavršavala diplomacija - podsjećamo se da je europski identitet oduvijek bio oblikovan njenom sposobnošću da sukob pretvori u suradnju. Ni sama moć ni prosperitet nisu sačuvali našu civilizaciju. Bila je to naša privrženost načelima i normama, dugo utemeljenim na kršćanskim idealima, kojih su se pridržavali oni koji su mogli vidjeti dalje od svakodnevnog horizonta“, poručio je.
Izgradnja kulture mira
Premijer je podsjetio na riječi pape Pavla VI. u Gaudium et Spes (1965.) - da „mir nije samo odsutnost rata, niti se može svesti isključivo na održavanje ravnoteže snaga“ - kazavši kako one ostaju duboko relevantne.
„Podsjeća nas da se mir nikada ne postiže jednom zauvijek, već se mora neprestano graditi“, naglasio je. Kada jednostrane odluke zamijene istinski dijalog, kazao je premijer, preventivna uloga diplomacije neizbježno se urušava. Ipak, nijedan instrument nije se pokazao učinkovitijim u upravljanju sporovima ili poticanju pravednog i održivog mira.
Kao što je papa Lav XIV. opisao diplomatski zbor kao predstavništvo „cijele obitelji naroda koja dijeli radosti i tuge života“, tako i diplomacija mora služiti kao most između različitih interesa i svjedočanstvo našoj sposobnosti rješavanja napetosti kako bi mir, pravda i stabilnost mogli prevladati, istaknuo je predsjednik Vlade.
„Svi dolazimo iz različitih sredina. Možemo imati različita vjerska uvjerenja - ili ih uopće nemati. Ali te razlike ne bi smjele ometati izgradnju mira. Umjesto toga, one su među njegovim nužnim temeljima. Stoga se posvetimo - vođeni poviješću, razumom i moralnim uvjerenjem - zajedničkom stvaranju takve mirne budućnosti“, zaključio je.
