Domagoj Cingula, varaždinski je biznimen nove generacije, koji je odlučio domaću pamet i znanje izvesti u svijet te zajedno s ocem prof. dr.sc. Marijanom Cingulom već nekoliko godina uspješno, diljem svijeta, organizira međunarodne znanstvene konferencije. Nakon nedavne, 49. po redu takve konferencije u Zagrebu, inače omiljenom mjestu znanstvenika u vrijeme Adventa, nastao je i ovaj intervju.
- Već 49. međunarodna konferencija, ovom prigodom na temu ekonomskog i socijalnog razvoja, u organizaciji vaše tvrtke održana je ovih dana u Zagrebu, kako je bila zamišljena i kakav je uspjeh polučila?
- Kroz dva dana, znanstvenici iz cijelog svijeta imali su priliku slušati prezentacije radova i rezultate istraživanja na polju ekonomskog i društvenog razvoja. Naglašavamo kako je ovo već šesti skup koji organiziramo u Zagrebu, uvijek u vrijeme Adventa, drugi puta pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar – Kitaroviće, te prvi puta pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja.
- Tko su bili predavači, koje su teme odrađene i kakvi su odjeci?
- Nastupalo je četrdesetak predavača, iz sedamnaest (17) zemalja svijeta, a među njima naravno i domaći znanstvenici. Uvijek na konferencijama pokrivamo širok spektar makro i mikro ekonomskih tema, a Zagrebačka konferencija održava se pod posebnim naslovom «Building Resilient Society». U pravilu konferencija privlači jedan od većih interesa na našem godišnjem programu, gdje tijekom razdoblja prevladavaju inozemne destinacije.
- Krenuli ste s organizacijom prije više godina, kako ste došli na ideju i koji je bio povod?
- Na ideju je došao otac koji je kao profesor na Fakultetu organizacije i informatike, te kasnije na Ekonomskom Fakultetu u Zagrebu, sudjelovao na mnogim međunarodnim konferencijama, kao dio vlastitog akademskog razvoja i kao rezultat međunarodne suradnje institucija na kojima je djelovao.
Ideja je živa od 2011. godine, a 2012. održana je prva međunarodna znanstvena konferencija «Economic and Social Development», u Frankfurtu u Njemačkoj. Nakon toga uslijedio je veći broj inozemnih, te neke domaće destinacije, kao što su: Pariz, Beč, Istanbul, Barcelona, New York, Miami, Bangkok, Varaždin, Moskva, Varšava, Beograd, Split, Madrid, Melbourne, Rim, Lisabon itd.
- Vaše konferencije održavaju se po cijelom svijetu, koliko je ekonomska misao danas povezana i umrežena i koji su specifični problemi koji tište današnji svijet?
- Ekonomska misao umrežena je više i lakše nego ikad, a ipak mnoge sredine pokazuju znakove siromaštva, krize ili neodrživosti. Tu dolazimo do možda i najvećeg problema današnjice, neodrživosti. Bilo da se govori o moralnim i etičnim standardima koje nose moderno društvo i «novi» kapitalizam, bilo o resursima i njihovom sve iracionalnijem korištenju, nalazimo se u situaciji s sve neizvjesnijim ishodom, čak i na srednje rokove. Dakako, tu se odmah nameće pitanje ekologije i održivosti planeta na kojem živimo, no ništa u manjoj opasnosti nije ni ljudsko društvo koje sve oštrije razgraničava siromašne od bogatih, vrlo često i pod svaku cijenu.
- Koliko je znanost u svijetu, a i kod nas naravno, u službi realnog sektora i koja su to područja najuže povezana sa znanošću?
- Znanost i praksa ne idu jedno bez drugoga, iako vrlo često ne polučujemo rezultate koje očekujemo od određenih, «propisanih» radnji. To se očitava i u činjenici da u jednoj državi s velikim brojem ekonomskih stručnjaka i dalje teško pronalazimo uspješne slučajeve korištenja određenih mehanizama koji su nam na raspolaganju. Još se češće oslanjamo na vanjske čimbenike, koji su nam proteklih godina išli na ruku, te ih prezentiramo kao vlastite uspjehe. Realni sektor je pokretač gopodarstva i definira tržište, a upravo taj realni sektor izniče iz znanosti, odnosno obrazovnog sustava, te kasnijeg individualnog i općeg shvaćanja kako, zašto i za koga ponuditi?
- Sljedeća konferencija bit će jubilarna 50., gdje bi se trebala održati i na koju temu?
- Slijedeća konferencija održati će se u Rusiji, točnije Chelyabinsku, u suradnji s lokalnom državnom institucijom, odnosno suorganizatorom, Chelyabinsk State University. Uz standardne ekonomske i društvene probleme, ova će konferencija posebni fokus imati na psihologiju, odnosno povezanost psihologije i ekonomije. Očekujemo da će se dosta pisati i pričati o problemima u organizacijskoj kulturi, motivaciji i rezultatima, vođenju, odnosno korporativnom upravljanju i slično.
- U uvodnom dijelu konferencije u Zagrebu dobili ste komplimente izaslanika Predsjednice RH, kako na taj vaš međunarodni uspjeh i rad gledaju hrvatski znanstvenici i političari?
- Često dobivamo komplimente, i to s raznih strana svijeta, a kao najvažniji rezultat to se očituje i kroz sve veći broj inozemnih i domaćih partnera. Naš najdugovječniji i stalni partner je Sveučilište Sjever - oni prvi koji su prepoznali potencijal ovog projekta, a osim tridesetak svjetskih znanstvenih institucija, zanimljivo je kako se u organizaciju uključuju i Ministarstva, Ured Predsjednice, ali i lokalne zajednice, kao što su Turistička Zajednica Grada Lisabona, Grad Prag i Grad Varaždin.
Komplimenti su najčešće vezani uz sve veće umrežavanje s raznim elitnim institucijama diljem svijeta, ali i značaj publikacije (Zbornik radova) koji ona polučuje u znanstvenom svijetu. Preko dvadeset izdanja naših zbornika radova, uključeno je u najstrože i najznačajnije svjetske znanstvene biblioteke Web of Science i EconLit (American Economic Association), te je to i glavni katalizator novih suradnji i stalnog interesa stranih autora za naše skupove.
