Danas je u 90. godini života preminula akademkinja Marija Ujević Galetović, istaknuta kiparica

Danas je u 90. godini života preminula akademkinja Marija Ujević Galetović, istaknuta kiparica
 Danas je u 90. godini života preminula akademkinja Marija Ujević Galetović, istaknuta kiparica. Rođena je 20.10.1933. u Zagrebu, kao kći istaknutog leksikografa i publicista Mate Ujevića. Diplomirala je 1958. na Kiparskom odsjeku ALU u klasi Frane Kršinića. Nakon studija usavršavala se na Central School of Art u Londonu. Od 1987. predavala je na Akademiji likovnih umjetnosti i u više navrata bila pročelnica Kiparskog odsjeka. Za redovitu članicu HAZU izabrana je 1998.
Akademkinja Ujević Galetović bila je jedan od glavnih nastavljača tradicije hrvatskog figurativnog kiparstva kojeg je povezala sa suvremenim i avangardnim shvaćanjima.
Autorica je više javnih skulptura, primjerice spomenika Augustu Šenoi, Miroslavu Krleži, Vlahi Paljetku i Jurju Križaniću u Zagrebu, spomenika Miroslavu Krleži u Osijeku i Opatiji itd. S akademikom Šimom Vulasom izradila je poprsja Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana na njihovom grobu u zagrebačkoj katedrali.
'Jedna je od glavnih nastavljača tradicije hrvatskog figurativnoga kiparstva povezujući ga sa suvremenim i avangardnim shvaćanjima. Početkom 1960-ih približila se pop-artu i novoj figuraciji; pročišćavala je oblike i naglašavala izražajnost različitih materijala (alabaster, porculan, bronca, poliester, aluminij). Portrete je oblikovala kao kiparske metafore oslonjene na prirodne oblike (F. Kafka, 1979), a u volumenima oštrih bridova i osebujne stilizacije bila je bliska kubizmu (A. G. Matoš, 1979). Ritmičkim kontrastima svjetla i sjene postizala je ekspresivnost, a bojom metafizičko značenje kipa (Meta, 1979). U 1980-ima oblikovala je postmodernističke skulpture (Melanija, 1988; Čizma, 1989). U potonjim radovima sintetizirala je svoja iskustva služeći se klasičnim i modernim asocijacijama (Trkač, 1995; Mačka, 2009). U figurama M. Krleže u Osijeku i Zagrebu uz psihološku analizu postigla je domišljatu povezanost plastike i prostora.
Autorica je više javnih spomenika (Vlaho Paljetak, 1987., i August Šenoa, 1988., u Zagrebu) te religioznih skulptura čistih volumena i promišljenih ambijentalnih rješenja (Uzašašće u crkvi sv. Nikole u Rijeci, Sv. Franjo u Visokome). U potonjem razdoblju slika maštovite kompozicije u akrilu (Isto i drukačije, 2005; Pas i čovjek, 2012).' (Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021).
Izlagala je na mnogim izložbama i dobila brojna priznanja, među kojima i Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo 2012. / Izvor: Knjižnica HAZU

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.