Obnovitelji HGK pozvali su na nastavak konkretnih mjera i poteza

Obnovitelji HGK pozvali su na nastavak konkretnih mjera i poteza

Hrvatska još uvijek ima najdulji proces razvoja projekata obnovljivih izvora energije u Europi. Prije točno godinu dana HGK i njezina Udruga za obnovljive izvore energije predstavili su Position Paper – dokument koji sažeto analizira najveće prepreke na ovom području i nudi rješenja.

Zahvaljujući, među ostalim, naporima HGK i Zajednice, od tada do danas donesena je Uredba o energetskoj suglasnosti, kao i Pravila o priključenju na distribucijski i prijenosni sustav te Mrežna pravila. Usvojena je i izmjena Pravilnika o jednostavnim građevinama koja ide u prilog solarnim i agrosolarnim elektranama snage do 10 MW. Riješeni su gotovo svi zahtjevi za dobivanje energetskih dozvola za projekte koji su se rano počeli razvijati i podliježu prijelaznim propisima.

Međutim, zbog kašnjenja u podzakonskim aktima i općenito sporih administrativnih procedura, udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije u Hrvatskoj pada. Malo je vjerojatno da ćemo ispuniti planove zacrtane u NPOO, točnije cilj od 1500 MW novih projekata obnovljivih izvora energije do kraja 2024. godine.

"Područje obnovljivih izvora energije ne treba deklarativno i načelno podržavati. Potrebno je nastaviti s konkretnim mjerama i potezima. To nije moguće pojedinačnim mjerama bez vizije cjeline. Potrebna nam je bolja suradnja svih ključnih dionika u energiju i pretvaranje riječi u djela. Nadamo se da će naše novo stajalište pomoći na tom putu", rekla je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac .

Novo Stajalište predstavljeno je na današnjoj konferenciji za medije u HGK. Najveće kašnjenje je naknada za priključenje koja se ne zna ni nakon 554 dana. Paradoksalno, zaštita okoliša još uvijek je najduži postupak. To traje toliko dugo da se može dogoditi da investitor na čekanju izgubi već dobivenu energetsku suglasnost.

Predsjednik Udruge obnovljivih izvora energije HGK I vo Čović izrazio je zabrinutost sadašnjim stanjem, istaknuvši probleme u regulaciji.

"Često se događa da podzakonski akti nisu usklađeni i dolazi do kolizija jer se ne ažuriraju u isto vrijeme. Primjerice, spremnici energije definirani su jednim dijelom uredbe, a u drugom se uopće ne spominju. Postoji Gotovo da nema područja gdje tumačenje odredaba različitih javnih tijela ne predstavlja problem", kaže Čović.

Istaknuo je kako Udruga kao glavnu prepreku daljnjem razvoju sektora vidi nepoznate visine naknada za priključenje na elektroenergetsku mrežu, čiju odluku HERA odgađa od kraja 2022. godine.

Geotermalni projekti postali su ključna komponenta zelene tranzicije u posljednjih nekoliko godina, stoga su HGK i Udruga ovom segmentu posvetili poseban dio Stajališta.

"Trenutno je procijenjeni ukupni kapacitet za izgradnju geotermalnih elektrana 1000 MW, a do sada je izgrađena samo jedna elektrana priključne snage 10 MW. Država je 'ponudila' kvotu od samo 20 MW za geotermalne projekata kroz Program državnih potpora.Na kraju natječaj nije ni raspisan. Trenutni pristup koji geotermalnu energiju tretira u okvirima namijenjenim ugljikovodicima stavlja je u daleko nepovoljniji položaj od ostalih OIE. Ovi projekti zaslužuju poseban pristup s obzirom na njihovu ekološku održivost, sposobnost doprinosa lokalnim zajednicama i potencijal smanjenja ovisnosti o uvoznoj energiji", istaknuo je Dragutin Domitrović, predsjednik Radne skupine za geotermalnu energiju HGK koja djeluje u sklopu Udruge.

"Ovdje se ne radi samo o povećanju proizvodnih kapaciteta OIE, odnosno problemu njihovih investitora. Infrastrukturna ulaganja u elektroenergetsku mrežu koja su potrebna važna su stavka za proizvodnju, odnosno samodostatnost, sigurnost opskrbe, ali i za potrošnju OIE i povećanje elektrifikacije. Ta mreža je okosnica zelene tranzicije. To se tiče svih", zaključio je Šćulac.

HGK i Udruga ponovno su pozvali na što hitnije konkretne mjere. Tri ključna poteza su osnivanje Međuresorne radne skupine i lex specialis, jer bi novi specijalizirani zakon bilo moguće donijeti u puno kraćem roku nego krenuti s usklađivanjem svih postojećih i donošenjem novih propisa, kao što je donošenje Zakona o geotermalnoj energiji.

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.