Čarolija ranog baroka i u obnovljenom dvorcu Opeka, uz koncert ansambla Musica Cubicularis i izložbu Iconotheca Valvasoriana

Čarolija ranog baroka i u obnovljenom dvorcu Opeka, uz koncert ansambla Musica Cubicularis i izložbu Iconotheca Valvasoriana

Program 55. Varaždinskih baroknih večeri u obnovljenom Dvorcu Opeka donio je publici nezaboravan doživljaj u kojem se spojila glazba, ples i vizualna umjetnost, a pritom je na poseban način predstavljena Slovenija kao zemlja partner festivala.

Ranu glazbu vrhunski je interpretirao slovenski ansambl Musica Cubicularis: sopranistica Helena Bregar, sviračica blok-flaute i baroknog fagota Maruša Brezavšček, violinistica i plesačica baroknog plesa Mojca Gal, gambist Domen Marinčić te čembalist Tomaž Sevšek. Njihova izvedba bogatog francuskog baroknog repertoara očarala je publiku i u dvorcu stvorila ugođaj vremena u kojem je ta glazba i nastala.

Na programu su se izmjenjivala djela Louisa-Nicolasa Clérambaulta (L’Isle de Délos), Françoisa Couperina (Le Rossignol en Amour, Sarabande Tendrement), Marca-Antoinea Charpentiera (Chaconne), Gasparda Le Rouxa (suita u D-duru), Michela Pignoleta de Montéclaira (La bergère) te raskošna Passacaille iz zbirke Simphonies pour les soupers du Roy Michela Richarda Delalandea. Posebno dojmljiv bio je spoj zvuka i baroknog plesa, što je koncert pretvorilo u multimedijalni događaj na tragu izvorne barokne estetike.

Kao popratni sadržaj, publika je imala priliku razgledati izložbu Iconotheca Valvasoriana, preslik na svili znamenite grafičke zbirke Janeza Vajkarda Valvasora (1641.–1693.), svestranog znanstvenika iz Kranjske i člana londonskog Kraljevskog društva. Monumentalna zbirka obuhvaća 17 svezaka (četvrti je izgubljen početkom 19. stoljeća) s čak 7752 grafičke stranice i crteže europskih majstora iz 15., 16. i 17. stoljeća, a smatra se dragocjenim povijesnim izvorom i jedinstvenim umjetničkim spomenikom svjetskih razmjera.

Na izložbi su prikazani odabrani motivi flore i faune – cvijeća, šumskih plodova, leptira i prirodnih detalja – oslikani na svilenim maramama koje mogu poslužiti i kao odjevni predmet. Autorica izložbe, Lidija Drobež iz Ljubljane, kroz projekt Umjetnost na svili – Galleria l’Arte di Seta slovenskog poduzeća ELNOVA, uspješno je spojila kulturnu baštinu, suvremeni dizajn i umjetničku interpretaciju prirode.

U ozračju dvorca Opeka, obnovljenog u svoj raskoš, ova je večer publici pružila istinsku čaroliju ranog baroka – spoj glazbe, plesa i umjetnosti koji je dostojno predstavio bogatstvo slovenske kulturne baštine.

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.