Ministarstvo kulture prima brojne upite vezano uz moguću normalizaciju rada kazališta kao i organizaciju javnih događanja, predstava, koncerata ili snimanja filmova.   

U suradnji sa strukovnim udrugama i ravnateljima institucija razrađujemo precizne upute s ciljem da se što prije omogući realizacija onih aktivnosti koje ne predstavljaju zdravstvenu ugrozu za umjetnike i izvođače, odnosno da se osmisle alternativni načini organizacije javnih izvedaba kako bi se izbjegao zdravstveni rizik kako za publiku tako i za izvođače. Pred nama su ljetni mjeseci i nadamo se da će se dio programa moći realizirati na otvorenom.

Sve planove pažljivo ćemo analizirati sa stručnjacima, a o mogućim daljnjim odlukama o popuštanju ograničenja informirat ćemo zainteresiranu javnost.

Na blagdan svetog Jurja koji se obilježava 23. travnja i koji se u narodu smatrao pravim početkom proljeća i poljodjelskih radova, Ansambl LADO objavljuje video spot „Lepi Juro“ koji je ilustrirala i animirala Katarina Matković.Želja je bila na slikovit način prikazati najvažnije  narodne običaje povodom ovog blagdana.  „U hrvatskim narodnim jurjevskim običajima isprepliću se brojne kršćanske i pretkršćanske tradicije i vjerovanja. Jurjevo je proljetni, pastirski i ratarski blagdan. Običaj paljenja krijesova, kićenje stoke zelenilom i ophod jurjaša, đurđara, zelenoga Jurja rašireni su osobito u središnjoj Hrvatskoj. Zelenilo simbolizira proljeće, buđenje prirode, novi život, a vatra ima zaštitnu moć. Činjenica je da smo baštinili brojne kulturne prakse, običaje i vjerovanja vezane uz Jurjevo. Stoga ne čudi što se jurjevski običaji na području sjeverozapadne Hrvatske nalaze na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske.“, rekao je umjetnički voditelj Ansambla LADO Krunoslav Šokac 

„Izrada animacije za Ansambl LADO, prema pjesmi “Lepi Juro”  bila je istovremeno izazovna i inspirativna jer sam u jednoj minuti morala vizualno istaknuti obilježja običaja Jurjeva. Osim ilustriranja krijesa, plesa, okićenog goveda i povorke koja obilazi seoske kuće, istraživala sam i izgled tradicionalnih nošnji koje sam kroz ilustraciju prilagodila stilizaciji koja je prisutna u animaciji. Ovo mi je bilo jedno jako zanimljivo i lijepo iskustvo te se nadam da će biti sličnih i u budućnosti.“, rekla je Katarina Matković iz obrta za dizajn i ilustraciju KHEI o suradnji s Ansamblom LADO. 

O važnosti i  ukorijenjenosti jurjevskih običaja u hrvatskome narodu svjedoče i brojne glazbene i plesne scenske prilagodbe i umjetničke obrade jurjevskih popijevki i običaja. Neke od njih, poput koreografije „Prutoljaki hodiju“ ili vrhunskih Jurjaša – jurjevskih popijevki u obradi  Emilla Cossetta, nalaze se na repertoaru Ansambla LADO. Pjesmu „Lepi Juro“ također je obradio Emil Cossetto, a objavljena je na albumu „Iz kajkavskih krajeva vol 1“.

Upravno vijeće Ansambla LADO, na sjednici održanoj početkom ožujka ove godine, većinom je glasova izabralo novog umjetničkog voditelja plesnog ansambla nacionalnog statusa Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO. Andriju Ivančana na tom mjestu zamijenit će Krunoslav Šokac, nekadašnji Ladov plesač pjevač - solist i bivši umjetnički voditelj dubrovačkog Folklornog ansambla Linđo te predavač na Školi za klasični balet u Zagrebu.  Upravno vijeće izabralo je Krunoslava Šokca između tri kandidata koja su se javila na natječaj. U obrazloženju Odluke Upravnog vijeća stoji kako četverogodišnji program Krunoslava Šokca, koliko i traje mandat umjetničkog voditelja, koncepcijski, repertoarno i izvedbeno najcjelovitiji, te da će najbolje prezentirati  plesnu, glazbenu, likovnu i literarnu hrvatsku narodnu baštinu. Tri su temeljna principa, kaže Krunoslav Šokac, po kojima bi ubuduće trebao funkcionirati Ansambl LADO – tradicija, suvremenost, izvrsnost.  

LADO je izniknuo iz tradicije – specifični segmenti baštine (ples, glazba, tradicijsko odijevanje) u fokusu su njegovog djelovanja,  a tradicijom, prepoznatom i priznatom u nas i u svijetu su, u njegovih punih 70 godina postojanja, postali i principi zagrebačke škole folklora, odnosno scenska primjena koja u velikoj mjeri uvažava plesne, glazbene i odjevne, tradicijom uvjetovane, obrasce. Činjenica da je Hrvatska svjetski fenomen po broju zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara dodatno obvezuje Ansambl LADO u njegovoj misiji očuvanja i prezentiranja baštinjenih glazbeno – plesnih fenomena. Suvremenost podrazumijeva unapređenje produkcije (scenografija, rasvjeta, ozvučenje) i korištenje novih tehnologija (multimedijalni umjetnici, world music), praćenje trendova u drugim izvedbenim umjetnostima, te uključivanje u aktualnu kulturnu scenu kroz  projekte kojima će se LADO dodatno pozicionirati kao jedinstveni kulturni brand.

Izvrsnost je kategorija koja je od osnutka Ansambla do danas imperativ. Velike izvođačke mogućnosti jedinog hrvatskog profesionalnog folklornog ansambla treba dodatno usmjeravati k još većoj izvrsnosti koja se ogleda ne samo u koncertnim izvedbama kao „finalnom proizvodu“, nego i u pažljivom kreiranju različitih programa, edukativnim aktivnostima, uvjetima i organizaciji rada izvođačkog dijela i popratnih službi, dobroj međusobnoj komunikaciji svih zaposlenika te vrhunskim pozornicama i produkciji  na kojima treba inzistirati. Sve su to faktori bitni za postizanje krajnjeg cilja: LADO = centar izvrsnosti!  Krunoslav Šokac dužnost umjetničkog voditelja preuzima sredinom travnja ove godine.

Krunoslav Šokac iz Baranjskog Petrovog Sela rođen 1978. godine u Osijeku. Diplomirao etnologiju i povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1997. zaposlen u Ansamblu LADO kao plesač-pjevač solist. Od 2016. do 2017. umjetnički direktor FA Linđo -  Javne ustanove u kulturi Grada Dubrovnika. Od 2017. zaposlen u Školi za klasični balet – Odjel za narodne plesove. Član je Hrvatskoga etnološkog društva, Hrvatskog društva profesionalnih baletnih umjetnika i Matice hrvatske, te stručni suradnik Hrvatskog sabora kulture. Voditelj i  suradnik brojnih amaterskih folklornih skupina. Bavi se sakupljačkim radom i terenskim istraživanjem tradicijske materijalne i duhovne baštine, posebno na području rodne Baranje, Slavonije, Bačke i Srijema. Za udrugu Pasionska baština osmislio tri koncerta kojima je zagrebačkoj publici predstavljeno crkveno pučko pjevanje Hrvata u Podunavlju (Evo Isusa tilo - korizmeni napjevi iz Baranjskog Petrovog Sela i Lipovca, 2011.;  Za gri' svita - korizma u Baranji, 2014. Jadna staza Adamova - korizmeni napjevi iz Bača, Aljmaša i Bogdanovaca, 2019.) Koautor je koncerta „A tambura tako lipo svira... – folklorne tradicije vojvođanskih Hrvata“ (Zagreb, 2011.). Nosač zvuka Ansambla LADO O, Isuse daj mi suze - korizmeni napjevi Slavonije, Baranje, Srijema i Bačke, čiji je (ko)autor, osvojio je 2013. diskografsku nagradu Porin za najbolji  album duhovne glazbe. Urednik je  izdanja tri nosača zvuka: Marijo, o mili glas – marijanski napjevi iz Baranje u izvedbi pučkih pjevačica crkve sv. Lovre iz Baranjskog Petrovog Sela (2013.), promotivnog CD izdanja KUD-a Velika Mlaka – Naše selo Mlaka je... (2006.) te albuma Homo u kolo (FA Linđo, Dubrovnik, 2017.).  Nekoliko korizmenih napjeva iz Slavonije, Baranje i Srijema uvršteni su u koncert Gospin plač kroz stoljeća (XIV. – XVIII. stoljeće) za koji je Ansamblu LADO 2014. godine, dodijeljena nagrada Ivan Lukačić na 44. Varaždinskim baroknim večerima. Autor više stručnih radova, kao i brojnih  koreografija, od kojih se posebno ističu dvije, u izvedbi Ansambla LADO: Ej, sviraj Pavo - pjesme i plesovi Baranje,  te Bizovačkim sokacima -  pjesme i plesovi iz Bizovca.