Intendantica Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu Senka Bulić predstavila je program nove kazališne sezone 2026./2027., koja donosi niz premijernih naslova, nastavak suradnje s drugim nacionalnim kazalištima, nove plesne i glazbene programe, ali i nastavak ulaganja u kazališnu infrastrukturu. Posebno je naglasila i snažan rast broja gledatelja, koji je u posljednjih nekoliko godina tj. od početka njezinog mandata višestruko povećan.
Nova sezona donosi sedam premijernih naslova koji obuhvaćaju dramski, plesni, dječji i operni program, a među njima su djela domaćih i svjetskih autora, kazala je.
Sezonu otvara drama „Lovačke priče iz Donje Bavarske“ Martina Sperra, u režiji Mije Knežević. Radnja je smještena u bavarsko selo 1948. godine, u razdoblje nakon Drugoga svjetskog rata, u kojem raspad moralnih vrijednosti i netrpeljivost prema svemu što odstupa od zamišljene „normalnosti“ stvaraju plodno tlo za nasilje i isključivanje. Sperrov tekst, ističu u HNK Varaždin, upozorava da netrpeljivost iz koje se rađa fašizam nije samo problem prošlosti, nego trajna prijetnja.
Na repertoaru je i „Breza“ Slavka Kolara, jedno od najpoznatijih djela hrvatske književnosti, u režiji Diega de Brea. Kolarova novela iz 1928. godine donosi realističnu i emotivnu sliku života u ruralnoj Hrvatskoj početkom 20. stoljeća, otvarajući teme položaja pojedinca, društvenih očekivanja i odnosa prema onima koji se ne uklapaju u zadane obrasce.
Veliku koprodukciju predstavlja „Richard III.“ Williama Shakespearea, u režiji Vite Taufra, ostvarenu u suradnji s HNK Zagreb i Dubrovačkim ljetnim igrama. Shakespeareov klasik kroz lik Richarda III. otvara pitanja političke ambicije, manipulacije, moći i mehanizama vladanja. Upravo zbog toga, smatraju u varaždinskom HNK-u, riječ je o djelu koje snažno korespondira sa suvremenim političkim i društvenim trenutkom.
Plesni program donosi „Posljednje utočište“, u koreografiji Sergea Aiméa Coulibalyja, u koprodukciji s HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke. Jedan od najistaknutijih suvremenih afričkih koreografa u svojim se radovima bavi identitetom, slobodom, migracijama, društvenom nepravdom, političkim otporom i ljudskim dostojanstvom. U njegovu umjetničkom jeziku ples postaje prostor otpora, sjećanja i transformacije.
Najmlađoj publici namijenjeno je „Ružno pače“ Hansa Christiana Andersena, u režiji Jure Radnića. Priča o različitosti, prihvaćanju, odrastanju i pronalaženju vlastitog identiteta posebno dobiva na aktualnosti u vremenu u kojem se sve više govori o empatiji, uključivosti i međusobnom razumijevanju. U stvaranju predstave sudjeluje i renomirana umjetnica OKO, čiji će prepoznatljiv vizualni rukopis pridonijeti njezinu scenskom identitetu.
Na programu je i „Profesionalac“ Dušana Kovačevića, u režiji Tatjane Mandić Rigonat. Drama kroz susret bivšeg političkog disidenta i čovjeka koji ga je godinama pratio kao agent tajne službe otvara pitanja nadzora, odgovornosti, sjećanja i odnosa pojedinca prema sustavu. Iako proizlazi iz konkretnog političkog i društvenog konteksta, predstava i danas postavlja pitanja privatnosti, kontrole, slobode i suočavanja s vlastitom prošlošću.
Shakespeareov „Hamlet“, ponovno u režiji Vite Taufra, donosi jedno od temeljnih djela svjetske dramske književnosti. Hamletova dilema, moralna odgovornost i pitanje „biti ili ne biti“ u novoj će se interpretaciji povezivati sa suvremenim čovjekom i njegovim osjećajem moralne, intimne i političke rasutosti.
Operni program obogatit će „Ero s onoga svijeta“ Jakova Gotovca, u režiji Dražena Siriščevića, u koprodukciji s Hrvatskim narodnim kazalištem u Osijeku. Opera na libreto Milana Begovića jedna je od najizvođenijih i međunarodno najpoznatijih hrvatskih opera, a njezina posebnost proizlazi iz uspješnog spoja folklornih elemenata i autorskog skladateljskog jezika.
Publika višestruko brojnija
Kao jedan od najvažnijih pokazatelja rada varaždinskog HNK-a posljednjih godina jest kontinuirani rast broja gledatelja ističe intendantica. Dok je 2021. godine kazalište zabilježilo 9.883 posjetitelja, 2022. broj je porastao na 43.934. U 2023. godini zabilježeno je 58.287 gledatelja, godinu poslije 82.517, a 2025. godine čak 91.091 gledatelj. U odnosu na 2021. godinu, riječ je o rastu od čak 821,7 posto. U kazalištu taj rezultat povezuju s raznovrsnim repertoarom, razvojem novih programa, koprodukcijama, gostovanjima, radom s mladom publikom te otvaranjem kazališnih prostora različitim oblicima kulturnih sadržaja.
Važan dio tog rada je i Kazališni studio mladih, čiji je broj polaznika u nastavnoj sezoni 2022./2023. povećan sa 60 na 130, odnosno za 116 posto. Kapacitet od 130 polaznika zadržan je i danas. Polaznici KSM-a sudjelovali su i u devet profesionalnih produkcija HNK Varaždin, među kojima su „Slučaj vlastite pogibelji“, „Mačka na vrućem limenom krovu“, „Richard III.“, „Kamen na cesti“, „Medeja“, „Madama Butterfly“, „San Ivanjske noći“, „Bljesak zlatnog zuba“ i „Cyrano de Bergerac“.
Predstave nagrađivane na brojnim festivalima
Varaždinsko kazalište posljednjih je godina ostvarilo i niz značajnih festivalskih uspjeha. Predstava „Slučaj vlastite pogibelji“ osvojila je tri nagrade na Marulićevim danima, dvije nagrade Hrvatskog glumišta te nagradu na Gavellinim večerima. Za najbolju dramatizaciju i režiju nagrađen je Ivan Plazibat, dok je za najbolje glumačko ostvarenje nagrađen Ljubomir Kerekeš. Helena Minić i Ljubomir Kerekeš osvojili su nagrade Hrvatskog glumišta za sporedne uloge, a Kerekeš je nagrađen i za najbolju mušku ulogu na Gavellinim večerima.
„Drvene ptice“ osvojile su tri nagrade Hrvatskog glumišta, tri na Marulićevim danima te nagradu na Teatar Festu Petar Kočić u Banjoj Luci. Velik festivalski uspjeh ostvarila je i predstava „Šapat duše“, s četiri nagrade na Festivalu Mali Marulić u Splitu, pet na PIF-u i pet na festivalu Assitej. Među nagradama su one za najbolju predstavu, režiju, glumu, glazbu, scenografiju i kreaciju lutaka.
Nagrađivane su i predstave „Krokodil Marko“, „Medeja“, „Priča o Zorku Bistrozorkom i o sreći“, „Matijaš Grabancijaš Dijak“, „Enigmatske varijacije“, „Ljubičasto“, „Čekajući Oresta“, „Art“ i „Kako živi Antuntun“.
Posebno se ističe glumica Dea Presečki, koja je za „Matijaša Grabancijaša Dijaka“ osvojila nagradu žirija čitatelja Slobodne Dalmacije na Marulićevim danima te nagradu „Nada Subotić“ za najbolje glumačko ostvarenje glumice do 28 godina na Festivalu glumca. Hana Hegedušić dobitnica je Medalje Grada Varaždina, dok je Ljiljani Bogojević dodijeljena Nagrada Grada Varaždina za životno djelo. Godine 2025. Bogojević je dobila i status nacionalne prvakinje drame.
Velika ulaganja u kazališnu infrastrukturu
Uz umjetnički program, značajan dio predstavljanja nove sezone odnosio se na ulaganja u zgradu i opremu HNK Varaždin. Na Velikoj sceni završeni su konzervatorsko-restauratorski radovi na obnovi loža i balkona gledališta. Nabavljene su nove stolice za lože, obnovljene stolice u parteru te postavljen novi tepison. Na pozornici je postavljena nova čelična konstrukcija nadstroplja, motorizirano je 19 postojećih uzvlaka, ugrađen je sustav za upravljanje uzvlakama te izrađena nova polukružna uzvlaka. Obnovljeni su rasvjetni most i bočne galerije, a nabavljena je nova rasvjetna i audiooprema, video projektor jačine 15.000 ANSI lumena, veliko projekcijsko platno i druga oprema. Ugrađen je i novi protupožarni sustav.
Potpuno je rekonstruirana i Scena Rogoz, s novim akustičnim panelima, zasebnim kabinama za svjetlo i ton te novom audio i rasvjetnom opremom.
Scena Veček prenamijenjena je u multifunkcionalni prostor. Postavljeni su akustični paneli, novi podovi i oprema za rasvjetu i ton, izložbeni panoi, a tapecirano je i 130 stolaca za publiku. Obnovljene su sanitarije i čajna kuhinja.Time su stvoreni uvjeti za razvoj novih programa – od manjih kazališnih i plesnih predstava do koncerata, tribina, performansa, predavanja, projekcija i drugih kulturnih sadržaja.
Rogoz je pritom već postao prepoznatljivo mjesto različitih glazbenih žanrova, od mainstreama do undergrounda i alternative, dok su na Sceni Veček održani brojni razgovori, tribine, promocije knjiga i albuma, predavanja, dječje predstave i drugi programi. U zgradi se kontinuirano obnavljaju i drugi prostori, među njima pokusna Dvorana 72 za potrebe Kazališnog studija mladih, hodnici, krovište, gostinjske sobe, glumački i VIP salon. Uveden je bežični internet, nabavlja se informatička oprema, a kazalište je nabavilo i teretni kombi. Izrađen je i novi 3D arhitektonski snimak zgrade, na temelju kojeg je izrađena dokumentacija za energetsku obnovu te je projekt prijavljen na program Konkurentnost i kohezija 2021.–2027. Od 14. rujna uvodi se i novi, unaprijeđeni sustav prodaje ulaznica.
Varaždinsko kazalište dio nacionalne kazališne mreže
Važan dio programa čini i suradnja unutar Konzorcija nacionalnih kazališta K-HNK, kroz koji nacionalna kazališta međusobno gostuju i ostvaruju koprodukcije.HNK Varaždin dosad je ostvario suradnje s HNK Ivana pl. Zajca Rijeka, HNK Split, HNK Zagreb i HNK Osijek, a u novoj sezoni nastavlja koprodukcijsku suradnju s Osijekom na opernoj produkciji.
Ostvarene su i koprodukcije s Kazalištem Marina Držića te velika međunarodna koprodukcija sa SNG Maribor i Dubrovačkim ljetnim igrama na predstavi „Medeja“.U glazbenom programu varaždinsko je kazalište posljednjih godina produciralo opere „Životi i smrti Isabelle Eberhardt“, „Madama Butterfly“, „Povratak razmetnoga sina“, „Maria Stuart“ i dječju operu „Ivica i Marica“, a od ove godine uveden je i koncertni ciklus „Koncertni utorak“.Plesni program također zauzima važno mjesto, uz suradnje s riječkim i zagrebačkim HNK-om, gostovanja suvremenih plesnih ansambala te međunarodne umjetničke suradnje.
Pretplate za novu sezonu
HNK Varaždin za sezonu 2026./2027. pripremio je nekoliko modela pretplate.
Premijerna pretplata obuhvaća „Lovačke priče iz Donje Bavarske“, „Posljednje utočište“, „Richard III.“, „Brezu“, „Ružno pače“ i „Hamleta“. Cijena za jedno sjedalo kreće se od 175 do 200 eura, ovisno o mjestu.
Popularna pretplata donosi „Lovačke priče iz Donje Bavarske“, „Brezu“, „Ružno pače“, „Profesionalca“, „Hamleta“, „Kralja Leara“ i „Kamen na cesti“, a cijena iznosi od 70 do 80 eura.
Pretplata „Publika bira“ omogućuje gledateljima da sami odaberu pet repriznih naslova, a cijena je od 40 do 50 eura.
Tu je i pretplata K-HNK, koja donosi osam gostujućih naslova – po dvije predstave HNK Zagreb, HNK Ivana pl. Zajca Rijeka, HNK Osijek i HNK Split. Cijena iznosi od 70 do 80 eura.
Upis pretplata počinje 14. rujna i traje do 5. listopada 2026. godine, radnim danom od 10 do 12 i od 18 do 19.30 sati, subotom od 10 do 12 sati, kao i putem online prodaje. Broj pretplata je ograničen.
Sezona će biti predstavljena i kroz Dane otvorenih vrata, tijekom kojih će publika moći pogledati „Kako živi Antuntun“ 13. rujna na Sceni Rogoz, „Kamen na cesti“ 15. rujna, „Kralja Leara“ 16. rujna, „Ubojitu baladu“ 17. rujna te „Bljesak zlatnog zuba“ 19. rujna.
Nova sezona tako u varaždinskom HNK-u donosi spoj klasike i suvremenih tema, drame i plesa, opere i programa za djecu, ali i nastavak otvaranja kazališta prema novoj publici. Uz sve veći broj gledatelja, brojne nagrade i ulaganja u prostore i opremu, varaždinski HNK u novu sezonu ulazi s ambicijom da kazalište bude ne samo mjesto predstava, nego i jedno od središta kulturnog i društvenog života grada.
