Ma kako poznata bila, Carmen Georgesa Bizeta uvijek je nova – neprolazna svježina njezine glazbe i raskoš glazbenoga karaktera u podlozi imaju lik moderne žene, a izazovu Carmen svatko od interpreta odgovara na svoj način, bilo bliže klasičnom i očekivanom, bilo uz odmak i iskorak. Carmen kao lik, kao opera, kao glazba i kao drama ponovno dolazi pred zagrebačku publiku na pozornici HNK-a u Zagrebu. Zagrebačka Opera pritom predstavlja dvije nove Carmen – nove operne prvakinje Sofiju Petrović i Emiliju Rukavinu, koje će se naći pred zahtjevnim ogledalom Carmen i svaka na svoj način ogledati u koridi jedne od najljepših i najpopularnijih opera.
Obje prvakinje naći će se i u razgovoru na Kazališnom doručku uoči premijere te otkriti svoje viđenje uloge koja intrigira svojom životnošću i neobuzdanom slobodom.
Opera Carmen šokirala je svoju prvu publiku kada je praizvedena u pariškoj Opéra-Comique davne 1875. godine. Georges Bizet, pogođen neuspjehom, umire ubrzo nakon praizvedbe opere, navršivši tek 36 godina. Ali ubrzo se sve mijenja, a Carmen do danas osvaja publiku kao najizvođenija i najomiljenija opera svih vremena. U Zagrebu je Carmen prvi put izvedena 1893. godine, s libretom prepjevanim na hrvatski jezik. Svoj put na zagrebačkoj pozornici nastavila je u dugom nizu produkcija koje su se lančano nadovezivale jedna na drugu gotovo bez prekida tijekom cijelog 20. stoljeća, da bi u 21. stoljeće ušla u eksperimentalnim čitanjima redatelja Philippa Himmelmanna (2007.) i Arnauda Bernarda (2020.).
Nova produkcija dolazi u suradnji šefa dirigenta zagrebačke Opere, Piera Giorgia Morandija, te redatelja Piera Francesca Maestrinija, redatelja koji se u svojim opernim režijama oslanja na tradiciju, nalazeći poveznice sa suvremenim društvom, a koji je zagrebačkoj publici poznat po predstavi Rigoletta premijerno izvedenoj u listopadu 2023. godine.
Trajnu privlačnost priče o ženi koja odbija bilo kakve okvire, spone, pa čak i one ljubavne, birajući smrt kao posljednji čin slobode, te tajne glazbe koja osvaja najšire slušateljstvo, krećući se u rasponu od temperamentne Habanere i Pjesme toreadora do sanjivog preludija trećem činu opere, istražit ćemo u razgovoru s njima