"Pašta i fažol, od Gervaisa do Jurdana"- da niku ne ostane lačan, pak da bu štumih sit i puna rit

PAŠTA I FAŽOL

O pašti i fažolu, tako gustome (bakinu!) jelu da žlica u njemu stoji ravno, više sam se napisala, nego što sam je se nakuhala, posebice poslije one filmske skuhala sam ti pašta šutu iz Kako je počeo rat na mom otoku. Možda se to promijeni pošto je, iščitavši najnoviju knjigu Vjekoslave Jurdane Pašta i fažol/ O književnosti i hrani uz izbor iz djela Drage Gervaisa i napisavši upravo ovaj tekst, krenem skuhati prema recipisu al’ riceti Mišela Jurdane, ki ume dobro kuhat i dobro (po)jest, koji je i chef i suprug profesorice Jurdane (Rijeka, 1967.), koja predaje na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, objavljuje znanstvene knjige i poeziju, ponajprije na čakavici.


Vjekoslava Jurdana sa svojom knjigom Pašra Fažol / O književnosti i hrani uz izbor iz djela Drage Gervaisa (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)
 
Nadahnuće i meni, ali, uvjerena sam, i mnogima za čitanje i kuhanje bit će 360 stranica debela knjiga koju objavljuju Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Naklada Kvarner i Gradska knjižnica Crikvenica ponajprije, kako reče nakladnik Franjo Butorac, jer se poezija Drage Gervaisa, osim po koja pjesma u čitankama i antologijama, teško dosad mogla pronaći za čitanje. A Vjekoslava Jurdana na tome je pjesniku doktorirala temom Povijest kao sudbina. Život i stvaralaštvo Drage Gervaisa i objavila i znanstvenu knjigu Igra. Mala zaviČAjna čitanka (s primjerima iz čakavske poezije Drage Gervaisa), a kad joj se pružila prilika načiniti novu knjigu, odabrala je i novu vizuru, kroz hranu otvorivši je novom kulturološkom, sociološkom, antropološkom i inim čitanjima i, dakako, nepcima.

S predstavljanja u Društvu hrvatskih književnika (slijeva nadesno): nakladnik Franjo Butorac, Vjekoslava Jurdana, prevoditeljica Jennifer Lazatić Jungić i Lada Žigo Španić (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)
 
Tako se u Pašti i fažolu  Gervais otkriva i kroz pretiske nekoliko svojih ranih zbirki, a i u prijevodima pojedinih pjesama na francuski (i prezime mu je francusko!), njemački i talijanski.  Uz to je i nadahnuće da se više i istražuje i piše o hrani u književnosti, jer, ocjenjuje Vjekoslava Jurdana, u nas se, iako smo mediteranska zemlja, sklona hrani, tek nešto pisalo o Držiću, Maruliću te poneka manja studija. Iako je pašta i fažol omiljeno jelo cijele jadranske obale, otoka i zaobalja, istoimenoj knjizi Vjekoslave Jurdane posvećene Dragi Gervaisu – naslovno se oslanja na njegov dosad jedva igrani skeč Pašta i fažol – predstavljene na Tribini Društva hrvatskih književnika 9. listopada 2019., predviđam ulogu svojevrsnog spomenika primorskoj kuhinji i jelima koja govore čakavski, ne samo onaj liburnijski i ne samo onaj kojim je (i prije stotinu godina!) pisao Gervais (Opatija, 1904. – Sežana, 1957.). Srećom za nas kajkavce, pjesmama su dodana i manja tumačenja riječi.

Iz knjige: Za stolom – Drago Gervais sa društvom
 
Pjesnik slavne Pod Učkun, Tri nonice, Pipa, Morčić, ispjevao je, primjerice, i zanimljive pjesme pune podučkarskih aroma.
Ona bodulska

Bakalara je Bodul kupil,
ga lepo zmočil,
a onput pred kućun mlatil.
Pasal je furešt i gledal
ča bodul dela,
pa rekal:
– Recite, drago,
zač tučete brižno blago?
Se j Bodul najprvo inkantal.
a onput ovko šjegal:
– Kad ne će beštija,
strea ju božja ubila,
da poveje,
kade je glavu zgubila.

Iz knjige: Drago Gervais u dječačkoj dobi s igračkom u ruci, sa sestricom Blankom. Nepoznato je najmlađe dijete. Opatija 1912. godine.
 

Polne

polne je zvonilo,
Mate je legal va hlad,
s pipi potezal,
lešicu gledal
i lepo počival.Po cestice beloj
ženska j hodila,
To mu je Tonca
obed nosila.
H njemu se j posela,
obed ponutila,
repica j bela
s fažolon bila.
pomalo je jil
z ženun govoril.Polne je zvonilo
sve je počivalo
i mirovalo.
 

Mladi Gervais 1919. kad je otišao iz Opatije
 
Vjekoslava Jurdana pridodala je, uza sve drugo, i Fažolovnicu al mozajk od fažola iliti melankoliju graha našega svakidašnjega u kojem uz paštu i fažol donosi i recepture za zobicu, konpir i faol, fažol na padelu, fažol na salatu, riži i fažol, frišku repu s fažolon, bruskve z fažolon, paprike s fažolon, radić s fažolon te nekoliko fažoleta. Meni tu, iako nisam zaljubljenica u grah, nedostaju barem jela koja sam skuhala ili jela za Oblizeke, poput graničarskoga graha na ladno, salate od graha, posnih žuljčica Vere Grgac iz Bistre, šokačkoga graha-gulašatorte od graha bikačanamaza od grahagravče-tavčekisele repe s grahom

Knjiga pašta i fažol
 

 Pašta i fažol: kako se parićuje na Liburnije, al kad fažol pod prstun pukle (riceta chefa Mišela Jurdane) 

Za četiri persone po tri pijata – da niku ne ostane lačan, pak da bu štumih sit i puna rit:
četire pesti suhega fažola
2 žlici masti
macić petresina
žlica jušna soli
pol žlici papra
dve konbasici
dva kusa brusa
pol žlici crvene papriki
dve pesti šupiot
glavica cesnja
dve glavice kapuli
žlica zapešta
žlica cvetaFažol preko noći namoćit va mrzloj vode. Jutrun ga ziprat, stavit vu padelu, let vodi i stavit na šparhet. Va to dodat žlicu soli, papar, konbasice na kusi, brus, glavicu kapuli na par kusi, pol glavice cesnja – samo z batićun udrit, žlicu zapešta.
Pustit da zavre, smanjit oganj i jedno uru i pol pustit da se pomalo kuha.
Kad fažol pod prstun pukne, dodat šupioti. Na masle šofrigat kapuli i cesanj s crvenun paprikun i žlicun cveta. Sve podlet z vodun i hiti pred kraj va fažol. Pustit još par minuti da povre. Maknut s šparheta i hitit petrsin.
Pokojna nonica j’užala reć. Prazan štumih, prazan mozak.Zato, judići dragi, trebe se j’ dobro najist. I ne jist prez petida.

Mišel Jurdana s knjigom supruge Vjekoslave za koju je “skuhao” tradicionalnu, njoj najbolju paštu i fažol (Obiteljska fotografija / Oblizeki)

 Oblizeki za svaki dan, Božice Brkan http://oblizeki.com/pasta-i-fazol-od-gervaisa-do-jurdana-24040

 

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.