Nekadašnja palača Ritz, nakon velikog preuređenja, postaje knjižnica. Varaždincima je to svakako na ponos jer takav primjer odavno već nije zabilježen ni u širim prostorima Hrvatske. Jer kada gradske vlasti odluče jednu povijesnu građevinu u središtu grada, u kojoj je donedavno bio komercijalni prostor jedne od najvećih hrvatskih tekstilnih tvrtki - Varteksa, otkupiti i dati joj namjenu javne institucije toliko značajne za kulturnu povijest cijele države, može joj se samo čestitati i uistinu reći - da nije učinjeno ništa drugo, samo to bilo bi dovoljno. Jer pogledamo li u povijest, tko zna kolika su znanja zauvijek izgubljena i koliko je čovječanstvo nazadovalo samo uništenjem one najveće, Aleksandrijske knjižnice.
Varaždinska gradska vlast time si je podigla spomenik par exellance, a grad je s novom knjižnicom dobio reprezentativni prostor za knjižnu građu u kojoj se čuvaju sva znanja i književno stvaralaštvo vremena u kojem postojimo. S pozicijom knjižnice u središtu grada pak potiče se građane na druženje uz knjigu, ali i podiže spomenik knjizi, jer u vremenima digitalizacije i knjiga odnosno papir kao platforma za prijenos znanja i umjetničko stvaralaštvo polako "odlazi u povijest".
Primopredaja nekretnine upriličena je na značajnu obljetnicu - 15. siječnja, na dan kada je davne 1838. na inicijativu narodnog preporoditelja i hrvatskog plemića Metela Ožegovića osnovana narodna ilirska čitaonica u Varaždinu, o čemu, nalazimo u literaturi, Agneza Szabo piše.
"Jedna od prvih preporodnih čitaonica u Hrvatskoj otvorena je u Varaždinu početkom siječnja godine pod imenom »Prijatelji našega narodnog slovstva«, dakle i prije zagrebačke, i to nastojanjem Metela Ožegovića, njena utemeljitelja kako u financijskom tako i u organizacijskom smislu. O osnivanju preporodne čitaonice u Varaždinu hrvatsku javnost obavijestio je i sam Metel Ožegović svojim prilogom u Danici ilirskoj sljedećim riječima: »Ne mogu vam bez radosti priobćiti da su se prijatelji narodnoga našega slovstva i revni podupiratelji svih domorodnih stvarih, kojih broj blizu stotine dolazi, u jedno narodno društvo čitateljah, lirsko kak i sve slavjansko knjižestvo za slavnu sverhu sebi poduzimajuće, jur meseca sečnja leta toga složili, ter više stotina forinta u srebru, kak i nogo velevažnih delah skupili, što da i inih domovine naši gradovih, kakti u Karlovcu i Križevci učinjeno jest, s veseljem čujemo.« U nastavku obavijesti Metel je također naglasio: »Ovo neka znadu svi, o napredovanju naše narodnosti radujući se domorodci, i neka uvêreni budu, da plam on svete ljubavi k našem slavnom rodu i jeziku niti na skradnjoj u susedstvu Ugarskom postavljenoj Ilirie medji (...) koji se u sredini domovine silno uzpiri, slabiti neće.«
A potpisivanjem ugovora o primopredaji nekretnine službeno je započelo preseljenje Gradske knjižnice i čitaonice Metel ožegović s postojeće lokacije u prizemlju HNK u Varaždinu u novouređene prostore.
Ugovor o korištenju i upravljanju nekretninom u nazočnsti brojnih novinara te djelatnika Grada i Gradske knjižnice potpisali su u zgradi na Franjevačkom trgu gradonačelnik Grada Varaždina dr. sc. Ivan Čehok i ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice Mario Šoštarić.
Svečanost primopredaje ključeva palače Ritz Gradskoj knjižnici i čitaonici Metel Ožegović obilježen je uz puno simbolike. Gradonačelnik i ravnatelj potpisali su ugovor na stolu književnika i pjesnika Gustava Krkleca na kojem je bila izložena razglednica koju je Gustavu Krklecu poslao Ernest Hemingway te prva službeno preseljena knjiga u novom prostoru „Krenimo od ranog jutra“ varaždinskog pjesnika Zvonka Milkovića. Znano je naime da Gradska knjižnica posjeduje i književnu ostavštinu i knjižnu građu te dvojice varaždinskih književnih velikana.
- Presretan sam i ponosan i mislim da svi Varaždinci mogu biti ponosni. Sama knjižnica, prva uopće u ovom dijelu Europe, starosti 183 godine, nije do sada imala adekvatan prostor. Ta činjenica nije bila na ponos gradu Varaždinu. No ovaj objekt, ovaj kulturno povijesni spomenik, jednu od najljepših zgrada u Varaždinu, a i stilski najvažnijih jer u sebi čuva sve stilove gradnje, svu arhitekturu i bogatu povijest grada, pretvoriti u suvremenu, ne samo knjižnicu, nego multimedijski centar i pravu multimedijsku dvoranu i kompleks, to može stvarno biti na ponos našim građanima.
Uvjeren sam da će knjiga uvijek ostati sredstvo zapisivanja kulture i sredstvo stjecanja znanja, bez obzira na digitalno doba. Dobro je što smo knjižnicu smjestili u ovaj reprezentativni prostor.- rekao je gradonačelnik i zahvalio na podršci Ministarstvu kulture i medija. Najavio je da će dosadašnji prostor knjižnice biti pretvoren u galeriju Malogorski-Rabuzin koju Grad pokušava smjestiti u prikladan prostor već par desetljeća te će se konačno i to ostvariti.
Novouređeni prostor od 2 tisuće kvadratnih metara predstavlja prvu nekretninu u 183 godine tradicije kojom će raspolagati sama knjižnica. Uz suvremene sustave grijanja i hlađenja, knjižnica će biti opremljena i funkcionalnim regalima u skladišnom prostoru, studijskom čitaonicom, dvoranom za prezentacije, opremom za samoposudbu, opremom za slabovidne te za osobe s poteškoćama u kretanju. U zgradu koju je Grad kupio za 11,4 milijuna kuna uloženo je 15 milijuna kuna u uređenje, adaptaciju i opremu od čega je 4,2 milijuna kuna od Ministarstva kulture i medija.
- Preseljenje knjižne građe počinje od ponedjeljka 18. siječnja, dio opreme očekuje se u veljači, a službeno otvaranje knjižnice očekuje se nakon preseljenja koje će biti završeno tijekom ožujka, a do tada će zacijelo i pandemija posustati, rekao je ravnatelj Šoštarić. Na kraju je pozvao je varaždinske škole da se predbilježe za police iz stare knjižnice, a dio opreme darovat će se i potresom pogođenom području.
