Nova vinarija Bell'Iakov predstavila kolekciju mladih vina

Nova vinarija Bell'Iakov predstavila kolekciju mladih vina

Na "Vinskoj srijedi nakon posla" (Wine Wednesday AfterWork) koju u zagrebačkom baru Roots organizira tvrtka "Zlatne riječi" Marije Vukelić, predstavljena su mlada vina , mlade vinarije BELL'IAKOV s Hvara. Vinarija Bell'Iakov dobila je ime po nadimku obitelji Marija Carića jer u mjestu Svirče, većina stanovnika ima prezime Plenković ili Carić pa svi imaju i neki dodatak prezimenu.

Većina hvarskih vinarija ima dugu obiteljsku tradiciju a vinarija Bell'Iakov postoji tek drugu godinu. I vinogradi kao i vinarija Bell'Iakov su mladi pa najstariji nasadi imaju 9 godina, a većina vinograda tek dolazi na rod. Smješteni su na južnim padinama Hvara oko Ivana Dolca a manji dio u starogradskom polju koje je upisano na UNESCO-v popis svjetske baštine. Osim sorti i vina koje danas nude - bogdanuša, prč, plavac mali - iz vinarije najavljuju u skoroj budućnosti i hvarske Pošipe i Vugave.
Na vinskoj srijedi u Rootsu predstavljene su najvažnije sorte Hvara - plavac mali, prč i bogdanuša, uz nezaobilazni ružičasti opol! Svoja je vina predstavio mladi vlasnik vinarije mag.ing.agr. Marijo Carić.

Kušanje je počelo s bogdanušom 2019. izvornom sortom otoka Hvara. Vino je blago povišene kiseline, niskog alkohola (11,5%) i sortne arome. Sljubljeni zalogaj bio je mladi kravlji sir Veronika i komadići suhe marelice.
BOGDANUŠA (bogdanjuša) je autohtona sorta otoka Hvara, od davnih dana pa do danas uzgaja se na području Agera. Cijenjena je bijela sorta koja redovito daje kvalitetno vino. Koristi se za proizvodnju sortnoga vina, ali daje i odlične kombinacije s drugim autohtonim bijelim sortama. Ime joj znači Bogom dana što se povezuje s tradicionalnim pijenjem vina za vrijeme crkvenih blagdana.
Drugo vino bilo je prč 2019. (parč) nižih kiselina i intenzivne zanimljive (muškatne) arome. O specifičnosti arome govori i jedno od mogućih objašnjenja za naziv sorte. Prč je mužjak koze koji u sezoni parenja ima izrazito intenzivan miris. Tako je i s vinom prčem koje se kušalo uz zalogaj mladog kozjeg sira.
Treće vino bilo je opol 2019. s položaja Ivan Dolac još jedno nekonvencionalno vino koje prkosi uvriježenoj praksi. „Našoj su vinariji vinski znalci zamjerili što od plavca malog sa znamenitog lokaliteta Ivan Dolac radimo rosé, a ne moćan i odležani „crnjak“ i pitali se gdje nam je računica da od takve izvrsne sirovine radimo rosé. Ali, nakon sjajnih dojmova u prvoj godini berbe 2018. i ove smo godine nastavili s našim opolom Ivan Dolac.“rekao je Marijo Carić. Uz Opol 2019. koji se odlikuje aromatikom, voćnošću, nježnom svježinom i veselom privlačnošću poslužen je drniški pršut.
Za kraj kušalo se ponos Hvara Plavac mali - Ivan Dolac 2018. 14,1% alk., nefiltrirano vino, njegovano u inox spremnicima i hvarski kolač od rogača, koji je pripremila Marijeva supruga Viktorija.
Plavac mali, gospodarski je najvažnija sorta vinove loze u Dalmaciji, s dugom poviješću. Uzgaja se od krajnjeg juga Dalmacije, ponajviše na Pelješcu i južno-dalmatinskim otocima (Hvar, Brač, Korčula i Vis), ali ga se može pronaći u vinogradima sjeverno uz obalu sve do Zadra. Kao stara i raširena sorta dobio je više imena (sinonima) pa ga na različitim mjestima nazivaju različitim imenima kao npr. crljenak mali, pagadebit crni, kaštelanac i sl. Ipak, osnovno, najčešće i službeno ime sorte je “plavac mali crni“. Plavac mali vrlo je stara sorta, nastala na prostoru južne Dalmacije, prije više od 250 god, spontanim križanjem dvije još starije sorte, šoltanskog dobričića i srednjevjekovnog tribidiraga (sin. pribidrag, crljenak kaštelanski, primitiv, zinfandel, kratošija).
Impresivna povijest vinogradarstva na Hvaru počela je i prije dolaska drevnih grčkih doseljenika koji su tu zasadili svoje loze 384. godine prije Krista.
Hvarsko se vinogradarstvo po sastavu tla, položaju i sortama može podijeliti na tri različita dijela: na južne padine, terase na rubovima Starogradskog polja i Starogradsko polje. Vinogradi su ondje bili i u grčko i rimsko doba što se zna po pravokutnoj antičkoj parcelizaciji polja koja je tu uglavnom i danas prisutna i u kojima se i danas uzgaja vinova loza. Danas tu prevladavaju izvorne bijele sorte: bogdanuša, parč, maraština, trbljan i druge.

Potpuno različite, mnogo surovije i slikovitije su vinogradarske površine na južnoj strani otoka. Do njih se stiže iz polja jedino uskim tunelom probijenim pokraj vinograda u mjestu Pitve. Da bi se potpuno doživio ovaj vinogradarski kraj, treba ga pogledati s mora, jer se krševitom kosinom vinogradi strmoglavo obrušavaju prema moru. Uz ove surove položaje su vinogradi na području zvanom Hvarske plaže, a cijeli položaj oplemenjuju slikovita mjesta Ivan Dolac i Sveta Nedjelja.

Foto: Julio Frangen

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.