Berbe klonskih sorti u vinogradima Horvatovih: Pušipel ponovno pokazao snagu i veliki potencijal

Prvo se začuo klopotec, a potom su među redove trsova krenuli berači. U Svetom Urbanu danas je počela berba pušipela u vinogradima obitelji Horvat, gdje se već godinama čuva i razvija klonska selekcija ove autohtone međimurske sorte. Rujansko sunce, zreli grozdovi i miris tek ubrana grožđa označili su još jedan važan trenutak u priči o pušipelu – priči koja se već godinama ispisuje između trsova Štrigovskog vinogorja.

Današnja berba donijela je i zadovoljstvo vinogradarima. Unatoč specifičnoj godini, obilježenoj visokim temperaturama i dugim sušnim razdobljem, pušipel je ponovno pokazao otpornost i dobar potencijal i potvrdio svoje istaknuto mjesto u budućoj vinskoj priči Međimurja. Upravo zahvaljujući predanosti vinogradara, među kojima je i obitelj Horvat, kao donedavni rasadničar sorte, pušipel je ponovno zauzeo svoje mjesto u vinogradima štrigovskog vinogorja. Danas je ova autohtona međimurska sorta dio prepoznatljivog vinskog identiteta kraja, a klonska selekcija pokazuje koliko još potencijala krije u svojim različitim varijantama.Vinogradar i predsjednik Društva vinogradara i vinara Hortus Croatiae Robert Horvat kaže da je ovogodišnja berba ponovno pokazala veliki potencijal pušipela, uz još bolji urod nego prošle godine. U klonskoj selekciji nalazi se 1314 trsova, odnosno 32 različita klona pušipela. Među njima se razvijaju klonovi pogodni za proizvodnju pjenušaca, za klasičnu varijantu pušipela, ali i za predikatna vina.

„Parametri su na današnji dan dobri, iako je godina bila specifična te obilovala visokim temperaturama, ali pušipel je ponovo pokazao začuđujuću otpornost“, istaknuo je Robert Horvat. No, uz zadovoljstvo berbom, vinogradarima i dalje ozbiljan problem predstavlja zlatna žutica, bolest koja posljednjih godina predstavlja jednu od najvećih prijetnji svima pa i međimurskim vinogradarima. Zbog zlatne žutice i klonska selekcija je u zostacima i rasadničarstvo posustaje. Čeka se pronaženje rješenja i izlaza ali i veće razumijevanje i odgovornost samih vinogradara, koji se moraju pobrinuti za pravovremeno otklanjanje zaraženog trsja, kaže Robert. Nepridržavanje toga bi se trebalo na neki način sankcionirati, kaže Robert, jer posljedice za sve mogu biti katastrofalne.

Priča o klonskoj selekciji pušipela započela je još 2011. godine, kada je Međimurska županija pokrenula projekt u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Društvom vinogradara i vinara Hortus Croatiae. Cilj je bio sačuvati i unaprijediti autohtonu sortu te stvoriti temelje za njezinu prepoznatljivost i snažniji tržišni identitet.
Godinama poslije rezultati tog projekta vidljivi su u međimurskim vinogradima, ali i na vinskoj sceni. Pušipel je uspješno brendiran, a svoju veliku godišnju promociju ima na Urbanovu - sada već tradicionalnom Festivalu pušipela, gdje se predstavljaju njegova različita lica i mogućnosti.

Na današnjoj berbi bio je i međimurski župan Matija Posavec, koji je istaknuo zadovoljstvo rezultatima projekta i njegovim značajem za međimursko vinogradarstvo. „Naši vrijedni vinogradari othrvali su se znanjem mnogim izazovima, no, ostaje nam problem zlatne žutice, stoga ponovo apeliram na Ministarstvo poljoprivrede da pronađe rješenje te uvaži prijedloge vinara. Vinogradarstvo i vinarstvo su djelatnosti koje u Međimurju imaju duboku i dugu tradiciju, a Županija namjerava i dalje tu vrijednost čuvati i podržavati jer se njezini uspjesi reflektiraju na turizam i na gospodarstvo u cjelini“, rekao je župan Posavec.

U vinogradima Horvatovih tako je danas ubrana još jedna plodna jesen. U svakom grozdu pušipela sabrani su sunce i toplina ovogodišnjeg ljeta, ali i znanje, strpljenje i godine rada na očuvanju sorte koja je ponovno pronašla svoje mjesto među trsovima Štrigovskog vinogorja.
A dok se grožđe iz vinograda seli prema podrumima, priča o pušipelu nastavlja se – od klonske selekcije i prvih trsova, preko berbe, do vina koje će tek pokazati što je u njemu sačuvala ova posebna međimurska jesen.