Inozemno uplitanje i dezinformiranje predstavljaju napad na „samu bit europskog projekta”, a primarne žrtve su građani, kažu zastupnici.
Parlament je u utorak, sa 420 glasova za, 220 protiv te 26 suzdržanih, usvojio izvješće o zaključcima Posebnog odbora za Europski štit za zaštitu demokracije s praktičnim preporukama kako EU može učiniti više za obranu svojih demokratskih institucija i osnaživanje svojih postojećih alata.
Posebni odbor osnovan je u prosincu 2024. sa zadaćom da analizira učinak sve učestalijih zlonamjernih aktivnosti usmjerenih protiv Unije, poput inozemnog uplitanja, manipuliranja informacijama, hibridnih napada i koordiniranih kampanja dezinformiranja. U svojim je nalazima utvrdio da je postojeći pristup EU-a fragmentiran te da države članice ne mogu same učinkovito otkloniti te prijetnje.
Novo tijelo EU-a za obranu demokracije
Zastupnici podupiru osnivanje Europskog centra za demokratsku otpornost što je Komisija najavila u svojoj komunikaciji o Europskom štitu za zaštitu demokracije, u skladu s prijedlozima koje je Parlament iznio u prethodnom sazivu. Smatraju da bi to trebao biti neovisni „centar izvrsnosti” za suzbijanje inozemnog uplitanja, manipuliranja informacijama i dezinformiranja, kao i za koordinaciju nacionalnih djelovanja. U tu svrhu ne bi trebalo duplicirati postojeće alate, nego konsolidirati tekuće djelovanje na razini Unije u jedinstveno tijelo s jasnom vizijom i mandatom te vlastitim proračunom i ovlastima. Sve države članice bile bi obvezne sudjelovati u radu centra, a nadzor nad njim obavljao bi Parlament.
Rusija: glavna prijetnja demokratskom integritetu Europe
U izvješću su istaknuti česti hibridni napadi Rusije na kritičnu infrastrukturu, kao što su kibernetički napadi, fizička sabotaža, podmetanje požara, špijunaža i ometanje signala, u čemu sudjeluju i Bjelorusija, Kina, Iran i Sjeverna Koreja. Zastupnici stoga traže proširenje sankcija za širitelje dezinformacija i pojedince koji pomažu u zaobilaženju postojećih sankcija. Usto su osudili ruske politički motivirane „crne liste” na kojima su dužnosnici EU-a, novinari i zastupnici u Europskom parlamentu kao instrumente hibridnog ratovanja.
Digitalno uplitanje
Kako se napadi uglavnom odvijaju u digitalnoj sferi, zastupnici traže strogu provedbu postojećih pravila (kao što su Akt o digitalnim uslugama i Akt o umjetnoj inteligenciji) umjesto donošenja novih propisa. Također traže da platforme počnu snositi odgovornost, više doprinositi suzbijanju botova za uplitanje u izbore te očuvanju demokratskog diskursa. U izvješću se usto ističe da su sloboda izražavanja i informiranja prava kojima se štite ljudska bića, a ne strojevi.
Suverenitet EU-a
Zastupnici pozivaju Uniju da u ključnim sektorima smanji svoju ovisnost o elementima pod inozemnom kontrolom, posebice o američkim tehnologijama i kineskim komponentama, među ostalim i uravnoteženom provedbom strategije „kupujmo europsko” kad je riječ o ulaganjima u kritičnu infrastrukturu te okretanjem pouzdanijim partnerima za nabavu kritičnih sirovina.
Otpornost izbornih postupaka
Zastupnici su predložili da se izborna infrastruktura proglasi kritičnom kako bi se integritet izbora zaštitio od rastućih prijetnji te spriječilo prikriveno financiranje i uplitanje. Pozvali su i na uvođenje načela „saznaj tko je tvoj donator” za političke donacije u kriptovalutama, donošenje mjera za suzbijanje zlonamjernih krivotvorenih sadržaja i lažnih oglasa te na veću zaštitu kandidatkinja.
Naglasili su da treba blisko surađivati s državama kandidatkinjama za EU članstvo i partnerskim zemljama te im pomagati da razviju otpornost. Pritom su osudili instrumentalizaciju migracija kao neprihvatljiv pokušaj vršenja pritiska na EU.
Sloboda medija i civilno društvo
Uz snažno i neovisno civilno društvo, zastupnici smatraju da je važno jačanje medijske pismenosti i pismenosti u pogledu umjetne inteligencije. Zatražili su dugoročno financiranje slobode medija i istraživačkog novinarstva, zaštitne mjere protiv nezakonitog špijunskog softvera te potporu za angažman civilnog društva.
Društvena pripravnost
Zastupnici su naglasili da je za izgradnju demokratske otpornosti potrebno društvo koje može nastaviti funkcionirati u kriznim situacijama. Stoga su preporučili redovitu provedbu opsežnih vježbi pripravnosti, izradu europske aplikacije za rano upozoravanje i obilježavanje „Europskog dana pripravnosti” 24. veljače, na obljetnicu ruske invazije na Ukrajinu.
Sažetak ključnih zaključaka izvješća dostupan je ovdje.
Izjava
Izvjestitelj Tomas Tobé (EPP, Švedska) tijekom plenarne rasprave je istaknuoa: „Ovo izvješće se ne bavi reguliranjem političkih stavova. Riječ je o zaštiti naše demokracije od operacija stranog utjecaja. Ruski botovi nisu sloboda govora. Strano uplitanje nije sloboda govora. A manipuliranje našim izborima svakako nije sloboda govora.“
