Na Svjetskom forumu za demokraciju premijer Andrej Plenković istaknuo je važnost očuvanja europskih vrijednosti, potpore Ukrajini i jačanja demokratskih institucija, ali i upozorio na izazove koje donose migracije, dezinformacije i energetska nesigurnost.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je 2. studenoga na Svjetskom forumu za demokraciju u Strasbourgu, koji se održava u organizaciji Vijeća Europe. Ovogodišnje izdanje Foruma posvećeno je jačanju demokratske sigurnosti u Europi i ulozi demokratskih društava u prepoznavanju i suočavanju s budućim izazovima.

Govoreći o važnosti demokracije, vladavine prava i sigurnosti, Plenković je podsjetio na put Hrvatske od ratom razorene zemlje do članice Europske unije, NATO-a, europodručja i schengenskog prostora, istaknuvši kako je ulazak u Vijeće Europe prije 30 godina bio važan korak u povratku Hrvatske u europsku obitelj.

Članstvo u Vijeću Europe, kazao je, nije bilo samo diplomatsko postignuće nego i potvrda hrvatske predanosti zajedničkim europskim vrijednostima, ljudskim pravima, vladavini prava i demokratskim institucijama. Hrvatsko iskustvo, naglasio je, pokazuje da je demokratska preobrazba moguća i nakon najdubljih podjela, uz političku odlučnost i poštovanje visokih standarda.

Potpora Ukrajini obrana je europskih načela

Osvrćući se na rusku agresiju na Ukrajinu, Plenković je upozorio da je riječ o udaru na temelje međunarodnog poretka i načela na kojima počiva europska suradnja. Podsjetio je da Hrvatska iz vlastitog iskustva dobro zna što znače kršenje međunarodnog prava, agresija i borba za obranu teritorija i slobode.

Poručio je da će Hrvatska nastaviti pružati političku, vojnu i financijsku potporu Ukrajini, naglasivši kako je riječ i o obrani temeljnih načela Vijeća Europe. Odgovornost za ratne zločine pritom mora ostati neizostavan dio međunarodnih nastojanja.

Kao ozbiljne prijetnje demokratskoj sigurnosti izdvojio je slabljenje povjerenja građana, društvene nejednakosti, dezinformacije i hibridne prijetnje koje mogu ugroziti vjerodostojnost izbora, neovisnost institucija i vladavinu prava.

Istaknuo je kako su parlamentarni nadzor, neovisni sudovi i slobodni mediji temelji demokratske sigurnosti, a ne prepreke njezinu ostvarivanju. Upozorio je i na rizike nekontrolirane primjene umjetne inteligencije, koja, uz brojne mogućnosti za inovacije i napredak, može olakšati manipulaciju i ugroziti ljudska prava.

Tri prioriteta za otpornu Europu

Govoreći o budućnosti europskih demokracija, premijer je izdvojio tri ključna prioriteta: jačanje multilateralizma i zajedničkih pravnih standarda, izgradnju trajne sigurnosti na temelju istine i pomirenja te vraćanje povjerenja građana konkretnim rezultatima.

U tom je kontekstu naglasio potrebu za snažnijom suradnjom s civilnim društvom, zaštitom prostora za građansko djelovanje, većim sudjelovanjem građana u demokratskim procesima i očuvanjem vjerodostojnosti informacija.

Govoreći o zapadnom Balkanu, istaknuo je kako održiva stabilnost zahtijeva poštovanje vladavine prava, odbacivanje veličanja ratnih zločinaca i iskreno suočavanje s prošlošću. Hrvatska, dodao je, snažno podupire europsku perspektivu susjednih zemalja, posebno Bosne i Hercegovine, uz jasno stajalište da se pristupanje Europskoj uniji mora temeljiti na zaslugama, konkretnim reformama i zajedničkim europskim vrijednostima.

Posebno se osvrnuo na mlade i njihovo povjerenje u institucije, upozorivši da se građani udaljavaju od politike kada imaju osjećaj da institucije ne odgovaraju na njihove svakodnevne potrebe. Demokracija zato mora donijeti konkretne rezultate, od dostupnijeg stanovanja i mogućnosti zapošljavanja do gospodarske sigurnosti, socijalne pravednosti i stvarnih prilika za sudjelovanje u društvenom životu.

Migracije i energija među ključnim europskim izazovima

Među pitanjima koja snažno utječu na europsku političku scenu izdvojio je nezakonite migracije, podsjetivši na posljedice migracijske krize 2015. i 2016. godine. Ocijenio je kako je taj proces znatno utjecao na političku arhitekturu europskih država te naglasio potrebu poštovanja zajedničkih pravila i jasnog definiranja odgovornosti i solidarnosti među državama.

Važnim čimbenikom otpornosti europskih društava ocijenio je i energetsku sigurnost. Upozorio je da visoki troškovi grijanja, prijevoza i proizvodnje izravno utječu na životni standard građana, povećavaju osjećaj nesigurnosti i slabe povjerenje u institucije.

Europa stoga mora istodobno štititi kupovnu moć građana, ulagati u čistu energiju, zelenu tranziciju i energetsku učinkovitost te smanjivati ovisnost o dobavljačima koji energiju mogu koristiti kao sredstvo političkog pritiska.

Zaključno je Plenković istaknuo kako je tijekom sva tri mandata na čelu Vlade jedno od temeljnih načela njegova djelovanja bilo očuvanje društvene kohezije. Podsjetio je na mjere kojima je Vlada u kriznim razdobljima nastojala osigurati zaštitu građana i spriječiti da bilo tko ostane izvan sustava pomoći.

Trideset godina nakon ulaska u Vijeće Europe Hrvatska je, poručio je, stabilna i konstruktivna europska demokracija koja ostaje predana zajedničkim načelima i vrijednostima. Vijeće Europe i Europska unija, iako imaju različite zadaće i mandate, dijele uvjerenje da se trajna europska suradnja mora graditi na miru, pravdi i poštovanju ljudskih prava.

Tijekom boravka u Strasbourgu Plenković se sastao s glavnim tajnikom Vijeća Europe Alainom Bersetom i predsjednicom Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Petrom Bayr. Razgovarali su o zaštiti demokratskih vrijednosti, ljudskih prava i vladavine prava te aktualnim europskim izazovima, uključujući rusku agresiju na Ukrajinu, migracije i sve složenije hibridne prijetnje.

Plenković je tom prigodom poručio kako će Hrvatska nastaviti biti aktivna i konstruktivna partnerica Vijeća Europe, zalažući se za zaštitu zajedničkih europskih vrijednosti i jačanje demokratskih institucija.

PVRH 

Foto galerija