Kontinuitet nastavka rasta plaća na godišnjoj razini

Kontinuitet nastavka rasta plaća na godišnjoj razini

U srpnju je zabilježen pad plaća na mjesečnoj razini uz nastavak kontinuiteta njihova rasta na godišnjoj razini. Tako je u srpnju ove godine prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 6 420 kuna, što je 50 kuna manje nego u lipnju te 214 kuna ili 3,4% više nego u srpnju prošle godine. Istodobno je bruto plaća na mjesečnoj razini smanjena za 57 kuna, dok je na godišnjoj razini ona porasla za 321 kunu ili za 3,8%. Pri rastu potrošačkih cijena realan godišnji rast plaća bio je nešto niži i iznosio je 2,3% kod neto i 2,7% kod bruto plaće. Riječ je o nešto nižim razinama rasta nego početkom ove godine, uz nastavak dinamičnijeg rasta bruto plaće u odnosu na rast neto plaće. Rast plaća je očekivan u okolnostima nastavka gospodarskog rasta i zadržavanju pozitivnih kretanja na tržištu rada, uz pritisak nedostatka radnika određenih struka na njihovo povećanje. Takva kretanja podupire i kontinuitet poreznih promjena, koje dijelom otvaraju prostor za rast plaća te rast minimalne plaće uz stupnjevito povećanje plaća u državnim i javnim službama.

U takvim je okolnostima sumarno u prvih sedam mjeseci ove godine prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 8 738 kuna, što je nominalno 3,5%, a realno 2,8% više nego u prvih sedam mjeseci 2018. godine. Istodobno je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom iznosila 6 434 kune, što je nominalno 3,2%, a realno 2,5% više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pritom je najviši rast neto plaće ostvaren u Proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (+11,8%), Informacijskim uslužnim djelatnostima (+9,9%), Djelatnosti sanacije okoliša te ostalim djelatnostima gospodarenja otpadom (+9,6%) te u Djelatnosti socijalne skrbi sa smještajem (+9,4%), dok je istodobno razina plaće najviše smanjena u Proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava (-7,7%), Pomoćnim uslužnim djelatnostima u rudarstvu (-4,2%) te u Šumarstvu i sječi drva (-3,8%).

Rast plaća prisutan je u svim europskim zemljama, a ponajprije u sličnim zemljama u kojima je dinamika rasta u pravilu viša nego u Hrvatskoj, što dovodi do konvergencije u razini plaća. Tako su u srpnju ove godine, prema dosad raspoloživim podacima, među sličnim zemljama bruto plaću višu od tisuću eura bilježile Slovenija (1 737 eura), Poljska (1 217 eura), Hrvatska (1 183 eura) i Slovačka (1 158 eura), a slijede ih Crna Gora (767 eura), Bosna i Hercegovina (736 eura) i Sjeverna Makedonija (605 eura).

U okolnostima gospodarskog rasta u znatnoj mjeri oslonjenog na domaću potrošnju očekujemo nastavak rasta plaća poduprt daljnjim poreznim promjenama te dogovorenim povećanjem plaća u dijelu javnog sektora.

 

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.