U organizaciji Znanstvenog vijeće za tehnološki razvoj Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u petak 25. listopada u palači HAZU održan je okrugli stol na temu Stanje, perspektive i izazovi zrakoplovne industrije u RH. Na skupu su govorili prof.dr.sc. Ivica Smojver iz Zavoda za zrakoplovno inženjerstvo Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, pomoćnik ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta Zvonimir Novak, Josef Seyringer, direktor međunarodne suradnje u FACC-u te Ivica Grebenar, predsjednik Uprave Zrakoplovno-tehničkog centra.
Sudjelujući na Okruglom stolu pomoćnik Novak istaknuo je kako Hrvatska u razvoju održivog gospodarstva slijedi europsku industrijsku politiku koja industriju vidi kao nositelja gospodarske stabilnosti, zapošljavanja i inovacija.
Također, predstavio je i zakonodavni okvir kojim se omogućuju ulaganja u istraživačko razvojne projekte kao i poticajne mjere temeljem Zakona o poticanju ulaganja. Pomoćnik Novak naglasio je kako su u razvoju industrije posebno važna i značajna sredstva iz operativnog programa konkurentnost i kohezija te da je do sada objavljen 31 javni poziv ukupne vrijednosti više od 7 milijardi kuna. Od objavljenih poziva 22 direktno su namijenjena poduzetnicima - ukupnog iznosa 5,88 mlrd. kuna bespovratnih sredstava, dok su ostali pozivi usmjereni unaprjeđenju poduzetničke infrastrukture.
Također, pomoćnik Novak najavio je javne pozive koji su u tijeku kao i one koji će biti otvoreni do kraja godine ukupne alokacije gotovo 1, 5 milijardi kuna.
Prema podacima Europske komisije za 2013., zrakoplovna industrija u EU zapošljava preko 500 000 ljudi i ostvaruje promet veći od 130 milijardi eura. Europa je svjetski je lider u proizvodnji civilnih zrakoplova, uključujući i helikoptere, zrakoplovne motore, dijelove i komponente. EU ostvaruje trgovački višak u izvozu zrakoplovne i svemirske industrije koji je globalna aktivnost. No, industrija je koncentrirana uglavnom u malom broju iznimno velikih i uspješnih korporacija. Ono što Europska komisija stalno naglašava jest povećanje kompetitivnosti, kao i neprekidno usvajanje najnaprednijih tehnologija, kao i praćenje svjetskih trendova u ovom području – primjer je velika i brza ekspanzija bespilotnih sustava primjenjivih u velikom broju područja.
Zrakoplovna industrija, a posebice zrakoplovna proizvodnja, stoga su u Europi jedan od glavnih pokretača tehnološkog napretka. Radi se o iznimno propulzivnom i jednom od tehnološki najnaprednijih sektora u Europi i svijetu, čiji se brzi razvoj reflektira i na tehnološki razvitak čitavog niza srodnih i povezanih područja. Efekt prelijevanja tehnologije u druga područja odvija se i u suprotnom smjeru otvarajući mogućnosti drugim granama i industrijama da se uključe u zrakoplovnu industriju. Neki primjeri uključuju strojogradnju, proizvodnju različitih materijala te suvremene proizvodne tehnologije, elektroniku, radare, IT sektor i brojna druga područja.
Temeljem svega rečenog, osnovno je pitanje kako se Republika Hrvatska može aktivno uključiti u ove procese svojim industrijskim, akademskim, organizacijskim i ostalim nužnim potencijalima. Stoga je cilj okruglog stola bio raspraviti postoje li potencijali proizvodnih subjekata za suradnju s akademskom i istraživačkom zajednicom, koji kapaciteti su nužni za to, a koji već postoje, što se očekuje i zahtijeva od svih dionika u procesima osnaživanja i razvoja ove i srodnih djelatnosti, kakva je relevantnost ovih aktivnosti za nove inicijative koje se provode u području civilnog i vojnog zrakoplovstva u cilju poboljšanja materijalno-tehničke baze, postoji li mogućnost offseta u koji bi se ugradila kako proizvodnja tako i znanstveno-tehnička suradnja te koje se mjere očekuju kako bi se aktivnosti pokrenule ili poboljšale ukoliko već postoje.
Posebnu pažnju treba posvetiti onim industrijskim kapacitetima koji su već izravno uključeni u zrakoplovnu proizvodnju, ili se mogu relativno brzo i uz mala ulaganja uključiti u ovo vrlo zahtjevno, često vrlo zatvoreno te precizno regulirano industrijsko područje. Nadalje, nužno je potaknuti uključivanje dionika u RH u ove aktivnosti koristeći brz tehnološki razvoj aditivnih tehnologija, novih materijala, naprednih numeričkih simulacija i razvoja virtualnih prototipova, naprednih IT tehnologija, robotike, razvoja autonomnih sustava i ostalih pokretačkih tehnologija.
