Članstvo u OEDC-u, međunarodnoj organizaciji koja okuplja 38 najrazvijenijih država svijeta, zadnji je strateški vanjskopolitički storu i Eu

Članstvo u OEDC-u, međunarodnoj organizaciji koja okuplja 38 najrazvijenijih država svijeta, zadnji je strateški vanjskopolitički storu i Eu

Članstvo u OEDC-u, međunarodnoj organizaciji koja okuplja 38 najrazvijenijih država svijeta, zadnji je strateški vanjskopolitički cilj Hrvatske, naglasio je danas u Parizu premijer Plenković. "Nakon članstva u europodručju, Schengenskom prostoru i Europskom stabilizacijskom mehanizmu, ovo je finalni korak za zaokruživanje međunarodnoga položaja Hrvatske", poručio je i najavio kako bi taj proces trebao biti okončan do kraja 2025. godine, s ambicijom da se formalno članstvo realizira u 2026.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković posjetio je danas u Parizu Organizaciju za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i sastao se s njezinim glavnim tajnikom Mathiasom Cormannom, a sudjelovao je i na sastanku Vijeća OECD-a. 
Uz predsjednika Vlade bili su ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i ministar financija Marko Primorac. 
Uoči sastanaka, premijer Plenković i glavni tajnik OECD-a Cormann potpisali su pismo o prihvaćanju članstva RH u Radnoj skupini OECD-a protiv podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama.
 
Tim se dokumentom Hrvatska obvezuje da će pristupiti Konvenciji za borbu protiv podmićivanja stranih javnih dužnosnika u međunarodnom poslovanju što prije, što je još jedan važan korak na putu prema članstvu u OECD-u. 
Premijer Plenković je Cormmanu uručio i pismo o doprinosu Programu OECD-a za Ukrajinu u iznosu od 250.000 eura. 
Predsjednik Vlade Andrej Plenković potom je na sastanku Vijeća OECD-a, koje se okupilo u prigodi njegova posjeta, članovima Vijeća predstavio ambicije Hrvatske vezane za članstvo u toj organizaciji.
 
Ambicija je da Hrvatska postane formalna članica OECD-a 2026.
 

U izjavi za medije nakon sastanka, premijer Plenković naglasio je da je članstvo u OEDC-u,  međunarodnoj organizaciji koja okuplja 38 najrazvijenijih država svijeta, zadnji strateški vanjskopolitički cilj Hrvatske. 
Podsjetivši da je Hrvatska 2017. podnijela zahtjev za članstvo, a pregovori o pristupanju započeli su u srpnju prošle godine. 
"Nakon članstva u europodručju, Schengenskom prostoru i Europskom stabilizacijskom mehanizmu, ovo je finalni korak za zaokruživanje međunarodnoga položaja Hrvatske", poručio je.
 
Glavni tajnik Cormmann predstavio je u Zagrebu prije nekoliko tjedana Ekonomski pregled Republike Hrvatske koji će, kazao je premijer Plenković, pomoći Hrvatskoj da u sljedeće dvije godine perfektuira određene reforme i time ispuni kriterije za članstvo. 
Taj bi proces, najavio je, trebao biti okončan do kraja 2025. godine, s ambicijom da se formalno članstvo realizira u 2026. U svom je izlaganju Vijeću OECD-a izdvojio tri točke koje mu se čine posebno važnima, kazao je premijer novinarima.
 
Prva je bolje uređenje poduzeća u državnom vlasništvu, zatim jačanje ukupne poslovne klime snažnim i pouzdanim pravnim okvirom te privlačnim i predvidljivim poreznim okvirom za ulagače te jačanje svih mehanizama za borbu protiv korupcije. 
Tu je, dodao je, i korištenje komparativnih iskustava članica OECD-a za kvalitetnije nacionalne politike koje su usmjerene na gospodarski rast, borbu s klimatskim promjenama, dekarbonizaciju, digitalizaciju, jačanje vještina građana za tržište rada i tako dalje.
 
Država stala iza građana i gospodarstva u krizama bez presedana, a kad se situacija stabilizira treba prestati s intervencionizmom
 

Objasnio im je, dodao je premijer Plenković, i okvir hrvatske gospodarske politike to jest konceptualni pristup politici, koje se ogleda u tri temeljna stupa – sloboda i odgovornost pojedinca, sloboda poduzetništva te socijalno-tržišno gospodarstvo. 
Međutim, sve krize koje su se događale u posljednjih nekoliko godina zahtijevale su da država stane uz svoje građane i gospodarstvo, dodao je premijer, pa je članovima Vijeća predstavio pakete mjera pomoći vrijedne 7,2 milijarde eura koje je hrvatska Vlada do sada poduzimala kako bi, prvenstveno, ograničila cijene struje, plina i naftnih derivata.
 
"Sve su to bili potezi bez presedana s jednim temeljnim ciljem – da očuvamo društvenu koheziju te da svi zajedno prođemo kroz ovaj proces velikih kriza sa što manje posljedica", naglasio je, što je i učinjeno. 
Kada se situacija stabilizira, dodao je, treba prestati s državnim intervencionizmom, s obzirom da se radi ipak o izvanrednoj okolnosti, ali dok ovakvi pritisci traju država ima dovoljno financijske i ekonomske snage da takvu politiku provodi.
 
Milanović je zadnji koji nekoga može prozivati za rusofilstvo, a njegove su izjave debilne
 

Na pitanja novinara, premijer Plenković osvrnuo se i na današnje izjave predsjednika Republike na njegov susret s Novakom Đokovićem, kojeg je Milanović nazvao "rusofilom", tijekom Svjetskog prvenstva u ragbiju u Parizu. 
Pojasnivši da ga je na utakmicu pozvao predsjednik Macron, koji je znao za premijerov boravak u Parizu, ustvrdio je da je tamo bio u publici te se u jednom trenutku pozdravio s Đokovićem, koji je također gledao utakmicu. 
Milanovićeve izjave ocijenio je potpuno deplasiranima poručivši da je Milanović zadnji koji nekoga može prozivati za rusofilstvo. 
"On nas sramoti već više od godinu i pol dana s izrazito antiukrajinskom i proruskom politikom. Dovodi nas u poziciju da moramo objašnjavati stavove Hrvatske na temi koja je apsolutno čista i principijelna, a to je da Hrvatska treba i hoće podržavati Ukrajinu od prvog dana", rekao je premijer Plenković.
"Vidim da je čak koristio riječi poput: budale, pa ja onda mogu reći da su takve debilne izjave, kao što je on davao u zadnjih godinu i pol dana, sramota za Hrvatsku", dodao je kazavši kako namjerno sada koristi takve izraze kako bi se shvatilo što to zapravo Milanović radi. 
 
Ne možemo biti za rezoluciju koja nije sadržavala osudu Hamasovog terorističkog napada na Izrael, od kojeg je sve počelo
 
Osvrnuo se i na poziciju Hrvatske u vezi glasovanja o rezoluciji Opće skupštine Ujedinjenih naroda. Pojasnio je da Opća skupština UN-a donosi rezolucije koje nisu obvezujuće. 
Temeljna pozicija Hrvatske, dodao je, sadržana je u zaključcima Europskoga vijeća od petka koji vrlo jasno navode osudu Hamasovog terorističkog napada na Izrael, od čega je sve počelo, ali i humanitarnu pomoć, sprječavanje eskalacije te poštivanje međunarodnog humanitarnog prava. 
 
Vijeće sigurnosti UN-a, kazao je premijer Plenković, u ovako podijeljenom svijetu ne može donijeti ništa, a rezolucija Opće skupštine UN-a nije sadržavala ništa o osudi Hamasovog napada na Izrael. 
Vlada je principijelna, naglasio je premijer Plenković, a ne oportunistička kao Milanović koji bi bio neutralan.
 
"Nemamo što biti neutralni u temi u kojoj si ili za ili si protiv, a mi ne možemo biti za rezoluciju koja će propustiti reći tko je sve to započeo, a započeo je Hamas", poručio je premijer Plenković naglasivši kako Hrvatska, za razliku od Milanovića, vodi principijelnu politiku i kad je riječ o Ukrajini i kad je riječ o Rusiji i kad je riječ o Hamasovom terorističkom napadu na Izrael i pravu Izraela na odgovor, uz poštivanje međunarodnog i humanitarnog prava te zaštitu civila te izbjegavanje regionalne eskalacije.
 
Hrvatska nije nesvrstana zemlja, nego ima čvrsti vanjskopolitički vrijednosni stav
 

To što Milanović nastoji ovu temu iskoristiti kako bi pokrio svoju sramotu koja traje godinu i pol dana, ustvrdio je premijer, to je drugo pitanje. 
Poručio je kako Hrvatska nije nesvrstana zemlja, nego je zemlja koja ima čvrsti vanjskopolitički vrijednosni stav. Odbacio je Milanovićeve insinuacije da se radi o privatnoj računici ili osobnom interesu. 
"Kakav osobni interes? Samo netko tko na taj način razmišlja, on koji zauzima stavove o Rusiji godinu i pol dana kakve zauzima valjda ima neki privatni interes, jer kakav bi drugi bio. A sad optužuje mene za nešto što nema apsolutno nikakvog utemeljenja, ali to i inače radi", kazao je premijer Plenković.
 
Isti taj Milanović, dodao je, kad je išao na Opću skupštinu UN-a od službi Ministarstva vanjskih i europskih poslova dobio je pripremu i elemente za svoj govor na Općoj skupštini, samo je odbacio paragrafe koji se odnose na Ukrajinu i to nije spomenuo, u trenutku kada je ruska agresija na Ukrajinu glavna tema. Je li Milanović nas konzultirao kad je zauzimao proruske, antieuropske i antiameričke stavove?
 
Osvrnuo se i na Milanovićeve teze o tome da se krši Ustav jer se njega ne konzultira. 
"Je li on konzultirao nas kad je zauzimao proruski stav? Nije. Je li nas konzultirao kad je zauzimao antiamerički stav? Je li nas konzultirao kad je zauzimao anti-NATO stav? Je li nas konzultirao kada je zauzimao antieuropski stav? Je li nas konzultirao kad je planirao blokirati članstvo Švedske i Finske u NATO-u? Nije.", podsjetio je premijer Plenković ustvrdivši još jednom kako Hrvatska zauzima principijelna stajališta iza kojih stoji. 
Medijski narativ o tome kako je Hrvatska protiv mira odbacio je kao u potpunosti kriv i netočan, naglasivši kako Hrvatska neće glasati za rezoluciju koja, nakon najvećeg pokolja Židova nakon Holokausta u Drugom svjetskom ratu, nije spomenula tko je to napravio.
 
Milanovićevu tezu da je na taj način stavljena meta na Hrvatsku ocijenio je potpuno besmislenom i nebitnom, poručivši kako je Hrvatska sigurna zemlja koja ima principijelan stav.
 
"Da je u toj rezoluciji lijepo pisalo: osuđujemo teroristički Hamasov napad na Izrael, odmah bismo glasali za to", ustvrdio je i dodao kako tamo toga nije bilo jer velikom broju članica UN-a predstavlja problem navesti činjenicu zbog čega se sve to događa, a ne političku kvalifikaciju ili izmišljotinu.
 
 
 

 

 

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.