Na sjednici održanoj u četvrtak Vlada je donijela odluku prema kojoj vrijednost neiskorištenog sata usluge osobne asistencije u prijelaznom razdoblju iznosi tri eura. Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić poručio je kako njegova odgovornost nije učiniti pojedince zadovoljnima, već osigurati da sustav bude funkcionalan i održiv.
Naknada za neiskorištene sate uvedena je nakon što je Ustavni sud u prosincu 2025. godine ukinuo pojedine odredbe Zakona o osobnoj asistenciji. „Živjeti s invaliditetom ili teškoćama u razvoju nije lako, ni osobi ni njezinoj obitelji, ali mogu kao čovjek i kao liječnik posvjedočiti da ne možemo vratiti sat unatrag i vratiti puno zdravlje, ali moramo napraviti sve da ljudima olakšamo život“, rekao je Ružić. Ministar je pojasnio da se za jedan sat izvršene usluge osobnog asistenta plaća 11 eura bruto. U taj iznos uključeni su neto plaća asistenta, doprinosi te troškovi pružatelja usluge, poput amortizacije, administracije i prijevoza. Na temelju simulacije provedene na 211 dosad obrađenih zahtjeva izračunato je da bi pojedinačni korisnik za prijelazno razdoblje, uz naknadu od tri eura za svaki sat nepružene usluge, mogao dobiti više od 4000 eura. Ružić smatra da je riječ o „pravednom i pravičnom“ iznosu, navodeći kako takav stav podupire i većina udruga.
„Moja odgovornost nije da pojedince učinim zadovoljnima, već da sustav učinim funkcionalnim“, poručio je ministar. Dodao je kako Ministarstvo čini sve što može kako bi se postojeći zaostaci maksimalno smanjili te kako bi se ubuduće izbjegla nova kašnjenja u isplatama. „Udvostručili smo broj vještačenja i nastavljamo unapređivati osobnu asistenciju izmjenama i dopunama Zakona do kraja 2026. godine. Paralelno radimo na evaluaciji Zakona o inkluzivnom dodatku, koji će ići na izmjene i dopune u prvom kvartalu 2027. godine“, najavio je Ružić.
Prema podacima koje je iznio ministar, usluge osobne asistencije potencijalno treba oko 6000 korisnika, dok ih trenutačno koristi oko 4500. Istodobno, broj korisnika inkluzivnog dodatka premašio je 240 tisuća. „Nikad se nije dogodilo da nema novaca za sustav socijalne skrbi“, rekao je Ružić, istaknuvši da država skrbi za velik broj korisnika različitih socijalnih prava.
Dodao je kako je za inkluzivni dodatak dosad isplaćeno više od 2,2 milijarde eura, što je istaknuo kao primjer socijalne osjetljivosti. Govoreći o skrbi za starije osobe i umirovljenike, Ružić je istaknuo kako Vlada provodi niz mjera usmjerenih na unapređenje sustava skrbi.„Svjedočimo 18 centara za starije, kapaciteta 6000 korisnika, koji se otvaraju i stavljaju u funkciju“, rekao je, dodajući da je to samo jedna od mjera.
Ministar se osvrnuo i na novo usklađivanje mirovina. Na temelju odluke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje mirovine se povećavaju za 5,4 posto, što je drugo usklađivanje u ovoj godini. Prvo usklađivanje, od siječnja, iznosilo je 2,68 posto.
„Procjenjuje se da će novo usklađenje prosječno iznositi 39,2 eura, odnosno sveukupno 58 eura“, rekao je Ružić. Dodao je da je prosječna mirovina, s uključenim dodacima, od srpnja iznosila 784 eura, čime se Hrvatska približava iznosu od 800 eura, što je bio programski cilj Vlade za sredinu 2028. godine.
Ružić je govorio i o rastu plaća. Prosječna plaća trenutačno iznosi 1555 eura, dok je programski cilj Vlade 1600 eura. Ocijenio je kako je dinamika rasta plaća i mirovina „više nego zadovoljavajuća“. Odluka o naknadi za neiskorištene sate osobne asistencije trebala bi omogućiti isplatu korisnicima za prijelazno razdoblje, dok Ministarstvo najavljuje daljnje izmjene sustava osobne asistencije i inkluzivnog dodatka.
Izvor: Hina/Vlada
