Na javni poziv za ulaganja u digitalnu i zelenu tranziciju vrijedan 1,14 milijardi kuna pristigle 842 prijave

Na javni poziv za ulaganja u digitalnu i zelenu tranziciju vrijedan 1,14 milijardi kuna pristigle 842 prijave

Na javni poziv "Jačanje konkurentnosti poduzeća ulaganjima u digitalnu i zelenu tranziciju", vrijedan 1,14 milijardi kuna, ukupno su pristigle 842 projektne prijave, od kojih će njih oko 320 ostvariti financiranje, a koje bi u konačnici trebale pokrenuti investicijski ciklus vrijedan više od 3,6 milijardi kuna.

Na konferenciji za medije u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja resorni ministar Tomislav Ćorić podsjetio je da je javni poziv otvoren 30. travnja, trajao je do 31. svibnja ove godine, a u protekla 2,5 mjeseca zaposlenici HAMAG-BICRO-a evaluirala su 842 pristigla projektna prijedloga.


Natječaj je namijenjen malim i srednjim poduzetnicima u proizvodnji i prerađivačkoj industriji, s ciljem jačanja njihovih proizvodnih kapaciteta, pri čemu je Ćorić naglasio da su sredstva financirana iz instrumenta REACT-EU (Recovery Assistance for Cohesion and the Territories of Europe).


Između ostalog, raduje da i činjenica što je i na ovaj natječaj bio prijavljen niz projekata iz Sisačko-moslavačke županije, a prema preliminarnim podacima, 12 takvih projektnih prijava će naposljetku prema toj županiji "uputiti" više od 37 milijuna kuna.


Predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a Vjeran Vrbanec zahvalio je ministarstvu gospodarstva i onom regionalnog razvoja i fondova EU-a što su im u dijelu procesa obrade zahtjeva izašli u susret i privremeno ustupili određen broj zaposlenika, što je također dovelo do toga da se u "rekordnom roku" riješe sve projektne prijave.


Izvijestio je da je ukupna vrijednost potpora koje su poduzetnici zatražili bila na razini 2,5 milijarde kuna, a napomenuo da će poduzetnici od danas početi dobivati obavijesti o ishodu njihovih prijava, odnosno koliko su na natječaju nakon završetka ocjenjivanja dobili bodova.

Naposljetku, saldo evaluacije je 597 pozitivno ocijenjenih prijava i 245 negativno ocijenjenih projektnih prijedloga, iz čega proizlazi da je prolaznost na razini od oko 70 posto.

Sredstva će ponajprije dobiti oni koji su svojim projektnim prijavama zadovoljili u najvećoj mjeri, odnosno postigli najbolje rezultate i bodove, a riječ je o oko 320 projekata.

Nakon zaprimanja obavijesti postoji mogućnost ulaganja prigovora, a Vrbanec je rekao da će, zajedno s resornim ministarstvima, nastojati pronaći način da se odluke o financiranju počnu dodjeljivati i prije kraja žalbenog procesa.

„Ukupna vrijednost bespovratnih potpora koje će se dodijeliti ovim pozivom iznosi 1,14 milijarde kuna, a procjenjujemo da se uz sredstva korisnika zatvara investicijski ciklus u vrijednosti više od 3,6 milijardi kuna. To nam govori da 1 kuna bespovratnih sredstava ovakvih vrsta poziva veže na investicijski ciklus dodatne 3 kune na početnu vrijednost. Dokaz je to da je poziv kvalitetno programiran i da upravo ovakvu vrstu poziva hrvatski poduzetnici trebaju“, naglasio je predsjednik Uprave Vrbanec.


U nadolazećem razdoblju cijeli niz sličnih poziva


Ćorić je apostrofirao je da nadolazeće razdoblje donosi cijeli niz poziva koji će biti usmjereni u istom i sličnim pravcima kao i natječaj čiji su rezultati danas predstavljeni.

Ti pozivi s digitalnom odnosno zelenom komponentom otvorit će velik i potreban prostor za daljnje jačanje kapaciteta i jačanje konkurentnosti domaće proizvodne i prerađivačke industrije, ustvrdio je.

Pritom je istaknuo da Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) podrazumijeva kontinuirano praćenje novih projekata i pomoć novim investicijskim iskoracima hrvatskih poduzetnika.

Tako, izravne bespovratne potpore iz NPOO-a poduzećima za tranziciju na energetski resursno učinkovito gospodarstvo u narednom razdoblju iznosit će 1,9 milijardi kuna. Osim toga, 960 milijuna kuna usmjerit će se u inovacije i digitalizaciju, a 1,1 milijarda kuna u poticanje ulaganja u investicije koje su preduvjet za kružno gospodarstvo.

Također, na raspolaganju će biti i financijski instrumenti preko HAMAG-BICRO-a i HBOR-a, usmjereni na investicije i jačanje konkurentnosti, vrijednosti 2,3 milijarde kuna.

"Dakle, to je ono što se može očekivati u 2022. i 2023. godini", najavio je ministar gospodarstva.

 

Odluka o Ini vrlo skoro, naslovnica Nacionala je bizarna

 

Odgovarajući  na pitanja novinara, ministar Ćorić kazao je da bi se konačna odluka o eventualnom otkupu MOL-ovog udjela u Ini trebala znati vrlo skoro te opovrgnuo medijske napise da se upravljanje Inom seli u Budimpeštu.

S obzirom da će se uskoro navršiti pet godina od najave Vlade da će otkupiti MOL-ov udjel u Ini, novinare je zanimalo kada će doći do konačnog raspleta situacije, na što je Ćorić odgovorio da će javnost vrlo skoro biti obaviještena o ishodu razgovora između Vlade i mađarske strane.

Vrlo skoro znači u sljedećim tjednima, a svakako do kraja godine, izjavio je Ćorić na konferenciji za novinare u Ministarstvu gospodarstva na kojoj su predstavljeni rezultati javnog poziva "Jačanje konkurentnosti poduzeća ulaganjima u digitalnu i zelenu tranziciju".

Tada će se jasno reći što je Vladin stav o budućnosti Ine, potvrdio je na pitanje novinarke, na čiju je konstataciju da Vlada nema novca za Inu Ćorić rekao da ne želi ništa prejudicirati odgovorom na sugestivne teze.

Ćorić je naime još sredinom veljače izjavio da se s MOL-om razgovara oko otkupa MOL-ovog udjela u Ini te kako cijelu tu priču oko hrvatske naftne kompanije ne bi trebalo prolongirati dulje od druge polovine ove godine. Tada je kazao da je Vlada svoju ponudu za otkup MOL-ovo udjela u Ini dala u studenom prošle godine, a da mađarska strana tu ponudu analizira.

"U sljedećih nekoliko mjeseci, četiri do pet, mora se točno znati koji je smjer odabran. Ukoliko transakcija kao takva poslije toga bude potrebna, ona će uzeti neko vrijeme", rekao je tada Ćorić.

Ćorić je upitan i o medijskim navodima da će se upravljanje Inom preseliti u Budimpeštu, na što je odgovorio "naravno da ne", apostrofirajući da je sjedište Ine u Hrvatskoj, a da bilo kakve insinuacije u drugom smjeru jednostavno nemaju smisla, pri čemu su neke i bizarne.

Ćorić je za naslovnicu Nacionala ustvrdio da je "bizarna, zato što aludira jedan totalno krivi kontekst, ni na koji način povezan sa stvarnošću".

Kada je riječ o "tajnoj snimci", Ćorić je kazao da raspolaže informacijama da je riječ o standardnim obraćanjima članova uprava Ine i MOL-a zaposlenicima, a da se nalaze i na internetskim stranicama tih dviju kompanija.

Na pitanje o navedenoj smjeni menadžmenta, Ćorić je potvrdio da u proteklom razdoblju došlo do odlaska "nekoliko operativnih direktora", hrvatska strana o tome ima informacije, a smjene se dijelom odnose na činjenicu da je Ina u jednom trenutku predala neoptimalnu dokumentaciju na natječaj za projekt Urinj. "U tom kontekstu su određene konzekvence i nastale", ustvrdio je Ćorić.

Banke eventualnom umanjenju minusa trebaju pristupiti postupno 

Novinari su ministra pitali i o problemu smanjivanja prešutnih minusa na bankovnim računima građana i može li tu Vlada što konkretno učiniti za pomoć građanima, a Ćorić je rekao da, s obzirom da je gotovo milijun hrvatskih građana "pokriveno" tim problemom, traži od svih da rješenju tog problema pristupe na adekvatan način.

Smatra da banke eventualnom umanjenju minusa trebaju pristupiti postupno i svojim klijentima otvoriti mogućnost da umanjenja na minusu namire u nekom razdoblju koje im neće pričinjati problem i na se na taj način ne dovede u pitanje egzistencija klijenata.

"To je minimum minimuma koji se nakon ovakve prakse treba učiniti", ustvrdio je Ćorić, apostrofirajući da HNB kao regulator bankovnog sustava tom problemu treba pristupiti s dodatnom ekspertizom i vidjeti je li na bilo koji način neka uobičajena praksa zaobiđena te po potrebi reagirati.

Kada je riječ o Vladi, situacija će se opservirati te će se u idućem razdoblju pratiti što će se dogoditi. "Vjerujem u odgovornost svih dionika, prije svega banaka (...) i siguran da iz ovog možemo izaći bez značajnijih problema, prije svega po klijente banaka", izjavio je ministar.

Izvor: Hina/Vlada

 

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.