Dramski balet Smrt u Veneciji nastao prema motivima istoimene pripovijetke Thomasa Manna na glazbu Gustava Mahlera,nova je praizvedba koju u koprodukciji s baletom mariborskoga SNG-a, 5. lipnja, balet Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu priprema kao posljednju ovosezonsku praizvedbu.
Autorica predstave Valentina Turcu potpisuje adaptaciju romana, izbor glazbe, režiju i koreografiju. Scenograf je Marko Japelj, kostimograf Alan Hranitelj, oblikovatelj svjetla Aleksandar Čavlek, autor video projekcija Matjaž Mrak.
U predstavi će nastupiti Takuya Sumitomo / Andrea Schifano (Gustav von Aschenbach), Guilherme Gameiro Alves / Takuya Sumitomo (Anđeo smrti), Andrea Schifano / Balint Rauscher (Tadzio), Edina Pličanić/ Natalia Horsnell (Aschenbachova supruga), Rieka Suzuki, Kornel Palinko / Iva Vitić Gameiro, Guilherme Gameiro Alves (Ljubavnici), Natalia Horsnell / Edina Pličanić / Lucija Radić (Bella), Milka Hribar Bartolović / Mihaela Devald Roksandić (Tadzieva majka), Asuka Maruo, Mutsumi Matsuhisa, Saya Ikegami / Valentina Štrok , Dora Kovač (Tadzieve sestre), Drew Jackson / Oleksandr Koriakovskyi (Direktor hotela), Iva Vitić Gameiro / Lucija Radić (Ruskinja), George Stanciu / Kornel Palinko (Rus), Simon Yoshida / Adam Harris (Amerikanac), Miruna Miciu / Rebecca Smith (Francuskinja), Matheo Bourreau / Simon Yoshida (Francuz), Cristiana Rotolo / Valentina Štrok / Asuka Maruo (Engleskinja), Adam Harris / Oleksandr Koriakovskyi (Englez), Atina Tanović / Sabrina Feichter (Njemica), Balint Rauscher / Ovidiu Muscalu / Duilio Ingraffia (Nijemac).
U samoći sazrijeva ono što je originalno, smiono i začudno lijepo, pjesma. Ali u samoći sazrijeva i nešto suprotno tome, nešto nerazmjerno, apsurdno i nedopušteno, napisao je jedan od najvećih njemačkih pisaca, nobelovac Thomas Mann u svojoj noveli Smrt u Veneciji. Novela, koja je široku popularnost stekla zahvaljujući kultnome Viscontijevu istoimenom filmu iz 1971. godine, nedvojbeno nosi vlastito autorovo pesimistično i razarajuće proročanstvo, njegovu tipičnu refleksivnost te prvenstveno neumornu potragu za idealom, ljepotom. Sve to je utjelovljeno u glavnome junaku – Gustavu, koji je svojevrstan literarni amalgam nekoliko genijalnih osobnosti – Čajkovskoga koji se navodno sam zarazio kolerom popivši čašu neprokuhane vode, Mahlera i njegova nepogrešiva simfoničarskog perfekcionizma te samoga Thomasa Manna.
Mann je svoju novelu Smrt u Veneciji, napisanu 1912. označio tragedijom obeščašćenja / Tragodie einer Entwurdigung, što je uostalom bila sudbina brojnih esteta i modernih umjetnika iz razdoblja fin de sièclea, koji su postali žrtve lažnoga morala i društvene osude. To je i danas neumoljiva, dehumanizirajuća realnost suvremenoga svijeta, postojećega šovinizma i narcisoidne hiperprodukcije, gdje individualnost tone pod kolektivnim strahom neimenovane epidemije.
Cjelovečernji dramski balet, protkan rafiniranom, tankoćutnom glazbom Gustava Mahlera, čija remek - djela tako dobro izražavaju krajnje ljudske osjećaje i stanja, posve je nova plesna interpretacija Mannova literarnog majstorstva. Autorica kroz imaginarnu atmosferu neprekidnoga gibanja duše suptilno ulazi u kompleksni univerzum emotivnoga putovanja, pulsirajućega treperenja neprimjetne unutarnje sile Erosa i radikalnoga kontrasta sadržanog u literarnome predlošku.
Valentina Turcu – međunarodno je priznata balerina, koreografkinja i redateljica, rođena u Zagrebu, gdje su joj roditelji, poznati baletni umjetnici, još kao djetetu prenijeli ljubav prema baletu i kazališnoj umjetnosti. Diplomirala je kod slavnoga koreografa Mauricea Béjarta u Lausanni, a uspješnim je nastupima diljem svijeta u brojnim Béjartovim baletima nastavila bogatiti svoje znanje i stvaralaštvo. Najveći dio njezine plesačke i koreografske karijere vezan je uz Balet mariborskoga SNG-a. Jedna je od najkreativnijih slovenskih plesnih umjetnica te dobitnica mnogih međunarodnih nagrada za svoje plesne i koreografske kreacije, među ostalim i prestižne slovenske Prešernove nagrade. Smrt u Veneciji prvi je cjelovečernji balet koji postavlja u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu
