Izbjegavanje crvenog mesa i prerađene hrane produljuje život

Izbjegavanje crvenog mesa i prerađene hrane produljuje život

Znanstvenici i zdravstveni stručnjaci dugo ističu prednosti mediteranske prehrane koja se temelji na pravilnom i uravnoteženom konzumiranju voća, povrća, cjelovitih žitarica, mahunarki, maslinovog ulja, plave ribe i mliječnih proizvoda, uz smanjenu konzumaciju mesa.

Prehrana koja uključuje više povrća, svježeg voća, ribe, cjelovitih žitarica i mahunarki nije dobra samo za planet, već i za nas ljude. Rezultati nedavno objavljenog istraživanja pokazuju da bi se izbjegavanjem crvenog mesa i prerađene hrane životni vijek ljudi mogao produžiti i do 13 godina.

Trajna promjena prehrane može značajno djelovati na zdravlje i dobrobit ljudi svih dobnih skupina, tvrde autori studije objavljene prošlog tjedna u časopisu PLOS Medicine. Znanstvenici i zdravstveni stručnjaci dugo ističu prednosti mediteranske prehrane koja se temelji na pravilnom i uravnoteženom konzumiranju voća, povrća, cjelovitih žitarica, mahunarki, maslinovog ulja, plave ribe i mliječnih proizvoda, uz smanjenu konzumaciju mesa. Renomirana američka platforma U.S. News & World Report, koja svake godine rangira načine prehrane diljem svijeta, mediteransku prehranu ocjenjuje najboljom na svijetu već petu godinu zaredom, a nedavno istraživanje čak sugerira da bi mogla pomoći u zaštiti od utjecaja određenih vrsta onečišćenja zraka te smanjiti rizik nastanka srčanog i moždanog udara, javlja Ekovjesnik.

Kako bi usporedio učinke odabira tipične „zapadnjačke” prehrane koja se uvelike zasniva na konzumiranju crvenog mesa i prerađene hrane s „optimiziranom“ prehranom koja uvelike nalikuje mediteranskoj prehrani, norveški istraživački tim bavio se procjenom utjecaja promjene načina prehrane stanovništva SAD-a, muškaraca i žena, i to u različitoj životnoj dobi. Prema dobivenim rezultatima istraživanja, dvadesetogodišnja žena bi optimiziranom prehranom mogla produžiti svoj životni vijek za nešto više od 10 godina, dok bi muškarac iste dobi svoj život mogao produžiti za 13 godina.

Međutim, i žene i muškarci koji u starijoj dobi prijeđu na zdraviju prehranu još uvijek mogu značajno produžiti svoj životni vijek – primjerice, šezdesetogodišnji muškarac za gotovo devet, a žena iste dobi za osam godina. Prelaskom na zdravu prehranu u još starijoj dobi – s 80 godina, muškarci i žene svoj život mogu produžiti za oko 3,5 godine.

Promjenom prehrambenih navika do smanjenja učinaka klimatskih promjena i postizanja održivih djelatnosti Istraživači su razvili i alat pod nazivom Food4HealthyLife, pomoću kojeg se svatko od nas može uvjeriti u korisnost promjene prehrambenih navika i utjecaj zdrave prehrane na produljenje životnog vijeka. Odavno je poznato da poboljšanje kvalitete prehrane smanjuje rizik obolijevanja od kroničnih bolesti i preuranjene smrti, no mnogi ljudi oklijevaju u potpunosti promijeniti svoje prehrambene navike, a posebno smanjiti konzumiranje mesa.

No, istraživači tvrde da čak i nekakva srednja opcija može imati pozitivne učinke na produljenje životnog vijeka. Primjerice, prilagođavanje prehrane dvadesetogodišnjoj ženi život može produžiti za 6,2 godine, dok bi muškarcu iste dobi i promijenjenih prehrambenih navika život mogao biti duži za 7,3 godine. To navodi na zaključak da konzumiranje više proizvoda biljnog porijekla uvijek predstavlja pozitivan i kvalitetan izbor, čak i ako ne možete u potpunosti promijeniti svoju prehranu.

Kako smanjiti ugljični otisak proizvodnje goveđeg mesa? Osim pozitivnog utjecaja na zdravlje i dobrobit ljudi, postoje i ekološki opravdani razlozi zbog kojih se umjesto crvenog mesa trebamo više opredijeliti za biljnu prehranu. Studija iz 2018. pokazala je kako je prelazak na vegansku prehranu vjerojatno najbolja stvar koju pojedinac može učiniti kako bi smanjio svoj doprinos klimatskoj krizi, prenamjeni zemljišta i očuvanju vodnih resursa, kao i onečišćenju tla hranjivim tvarima i drugim ljudskim aktivnostima.

Hrvatski liječnički zbor i Agencija za odgoj i obrazovanje organiziraju već tradicionalni, peti po redu Croatian Obesity Forum koji će se u virtualnom formatu održati 4. ožujka 2022., od 14:00 do 16:30 sati, i to povodom Svjetskog dana debljine. Sudjelovanje je besplatno, no potrebno se prijaviti putem sljedeće poveznice i to do 12 sati dana 3. ožujka 2022. Kako se navodi u najavi, ovogodišnji Forum bit će posvećen temama ključnima za održivost našeg Planeta. Naime, sve je više dokaza kako naš prehrambeni sustav u svim faza „od polja do stola“ te kroz otpad koji se pritom stvara pridonosi globalnoj ekološkoj krizi. Sve navedeno ima značajan utjecaj i na kvalitetu i dostupnost hrane, a time i na zdravstveni status svakog pojedinca.

Podsjetimo, program PETICA – igrom do zdravlja svojim aktivnostima od 2014. godine ima za cilj dodatno staviti naglasak na važnost stvaranja zdravijih životnih navika kroz unos hranjivih, sezonskih i lokalno uzgojenih namirnica te redukciju sjedilačkog načina življenja i pasivne zabave u djece kako bi se prevenirala debljina. Stoga je ovogodišnji Croatian Obesity Forum posvećen upravo podizanju svijesti o zdravijim prehrambenim odabirima, redovitoj tjelesnoj aktivnosti te brizi o okolišu kako bi se potaknuo odabir zdravijeg životnog stila, a time i očuvanje našeg jedinog planeta prenosi Agrobiz.

 

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.