Rijeke vjernika danas će krenuti prema hrvatskim marijanskim svetištima. Diljem zemlje 15. kolovoza svečano se slavi Velika Gospa – svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, jedan od najvećih i najomiljenijih katoličkih blagdana koji u Hrvatskoj tradicionalno okuplja desetke tisuća hodočasnika. Na slici - večernja procesija u Crikvenici koja u Veliku Gospu ujedno slavi i Dan Grada.
Od ranih jutarnjih sati hodočasnici pješice, automobilima i autobusima pristižu u svetišta kako bi sudjelovali na misnim slavljima, procesijama i molitvama. Za mnoge je to i dan zavjeta, zahvalnosti i osobne molitve za obitelj, zdravlje, mir i bližnje. Velika Gospa u hrvatskoj je tradiciji duboko ukorijenjena, a marijanska svetišta danas postaju mjesta susreta vjere, obitelji i zajedništva.
Među najvećim i najpoznatijim hrvatskim marijanskim svetištima posebno se izdvajaju Marija Bistrica, Trsat, Sinj i Aljmaš, no hodočasnici će danas pohoditi brojna druga svetišta od Hrvatskog zagorja i Zagreba do Slavonije, Like, Dalmacije i Istre. Hrvatska ima iznimno razvijenu tradiciju marijanske pobožnosti, a poznato je više od stotinu marijanskih svetišta i crkava posvećenih Blaženoj Djevici Mariji.
Majka Božja Bistrička – središte hrvatskog hodočašća
U Mariji Bistrici, nacionalnom marijanskom svetištu, Velika Gospa tradicionalno okuplja velik broj hodočasnika iz svih krajeva Hrvatske. Mnogi u svetište dolaze pješice, nastavljajući višestoljetnu tradiciju hodočašća Majci Božjoj Bistričkoj.Marija Bistrica jedno je od najvažnijih hrvatskih hodočasničkih mjesta i simbol hrvatske marijanske pobožnosti.
Majka Božja Trsatska – hodočašće na riječkom Trsatu
Na riječkom Trsatu danas se okupljaju vjernici iz Rijeke, Primorsko-goranske županije, Istre, Like, ali i drugih dijelova Hrvatske. Svetište Majke Božje Trsatske, jedno od najstarijih marijanskih svetišta u Hrvatskoj, stoljećima je mjesto molitve i hodočašća.Trsat je posebno važan za vjernike sjevernog Jadrana, a Velika Gospa jedna je od središnjih svetkovina liturgijske godine u svetištu.
Čudotvorna Gospa Sinjska – velika dalmatinska proslava
U Sinju Velika Gospa ima posebno značenje. Čudotvorna Gospa Sinjska stoljećima je povezana s vjerskim i povijesnim identitetom Sinja i Cetinske krajine, a na njezin blagdan u grad stižu brojni hodočasnici iz Dalmacije i drugih krajeva Hrvatske.Središte proslave je procesija s likom Čudotvorne Gospe Sinjske i svečano euharistijsko slavlje, a Sinj na Veliku Gospu postaje jedno od najvećih hodočasničkih središta u Hrvatskoj. Među najvažnijim hrvatskim marijanskim svetištima upravo se posebno navode Marija Bistrica, Trsat, Sinj i Aljmaš.
Gospa od Utočišta u Aljmašu
Na istoku Hrvatske vjernici se okupljaju u Aljmašu, uz svetište Gospe od Utočišta. Aljmaška Gospa posebno je povezana s poviješću i stradanjima Slavonije, a svetište je kroz stoljeća postalo jedno od najvažnijih mjesta marijanske pobožnosti u tom dijelu zemlje.
Krasno – Gospa od Krasna
U Lici hodočasnici danas dolaze u Svetište Majke Božje od Krasna, smješteno u podnožju Velebita. Gospa od Krasna stoljećima okuplja vjernike iz Like, Primorja i drugih krajeva, a Velika Gospa jedan je od najvažnijih dana u godišnjem životu svetišta.
Remete, Voćin, Molve, Pleternica i druga svetišta
Velika se Gospa danas svečano slavi i u Remetama, gdje je svetište Majke Božje Remetske jedno od važnih zagrebačkih hodočasničkih mjesta. Hodočasnici dolaze i u Voćin, Molve, Pleternicu, Vrpolje, Dragotin, kao i u brojna druga marijanska svetišta i župne crkve diljem Hrvatske.Među poznatim hrvatskim svetištima i mjestima marijanske pobožnosti su i Gospa od Zečeva u Ninu, Gospa Loretska u Zadru, Majka Božja od Zdravlja u Splitu, Gospa od Otoka u Solinu, Majka Božja Lurdska u Vepricu, Majka Božja Voćinska, Majka Božja Gorska u Loboru, Majka Božja Snježna u Belcu i Majka Božja Jeruzalemska na Trškom Vrhu.
Velika Gospa tako danas povezuje cijelu Hrvatsku – od Marije Bistrice do Sinja, od Trsata do Aljmaša, od Like i Slavonije do Dalmacije i hrvatskog juga. U svakom od tih mjesta proslava ima svoje posebnosti, ali poruka je ista: vjernici dolaze Mariji s molitvom, zahvalnošću i nadom.Za mnoge hodočasnike put prema svetištu nije samo putovanje do mjesta molitve. To je osobni put vjere, zavjeta i zahvalnosti. Neki će prijeći desetke kilometara pješice, drugi će doći s obiteljima, a mnogi će u svetištima zapaliti svijeću i izreći svoju osobnu molitvu. Na blagdan Velike Gospe hrvatska marijanska svetišta ponovno će tako biti ispunjena molitvom, pjesmom, zvonjavom crkvenih zvona i mnoštvom vjernika. Hrvatska će danas još jednom pokazati koliko je duboko u njezinom vjerskom i narodnom identitetu ukorijenjeno štovanje Blažene Djevice Marije.
