Vino iz amfore Franje Kolarića ide u keramičke boce

Vino iz amfore Franje Kolarića ide u keramičke boce

Na Plešivici koja je 30 km udaljena  od Zagreba prema Karlovcu djeluju tisuću vinara  ali samo su 33 su robni proizvođači. Među inima je i  Franjo Kolarić koji radi velika vina posebice brend ekskluzivnih vina limitiranih serija Coletti Franjo Kolarić nastupio je u wine baru zagrebačke kavane Procaffe u Tkalčićevoj ulici na devetom izdanju  "Vinskih razgovora"  koje vodi novinar Tomislavom Stiplošek a u kojima sudjeluju i posjetitelji među kojima su i "vinski" novinari. Kušala su se dva pjenušca - Blanc nature i Rosé brut, zatim kupaža Stare sorte, Pinot grigio (sivi pinot),  Rajnski rizling classic i  Rosé (kupaža crnog i sivog pinota).

 Vino "Stare sorte" bilo je iznenađenje. To vino široj javnosti nije toliko poznato, mada ta kupaža (sorte plavec žuti, šipelj, štajerska belina i kraljevina iz vinograda zasađenog prije šezdesetak godina) čini 50% njegovog bijelog pjenušca. Te stare sorte su održale vinsku Plešivicu a Kolarić ih koristi osim u pjenušcu i kao mirno vino. "Stare sorte" su bijelo vino, lijepih kiselina, pogodno za svakodnevnu upotrebu, posebno uz malo masnija jela.

Nakon toga došla su na red vina napravljena sur-lie metodom Rajnski rizling, Chardonnay i Sivi pinot. Sur lie  je postupak u proizvodnji vina tako da se vino nakon fermentacije ostavlja na manjoj količini mladog i zdravog vinskog taloga, te se povremeno miješa. Vino proizvedeno tom  tehnologijom odležavanja otpornije je na oksidaciju, ima stabilniju boju, kemijski je stabilnije, postiže se kompleksnija aroma i punoća okusa, sporije stari i duže traje. 

Kao vrhunac večeri poslužen je sivi pinot iz amfore (iz qvevrija.) Kvevri  (gruzijski: ქვევრი) je velika (800 do 3500 litara) glinena posuda podrijetlom iz Gruzije iz vremena oko 8000 godina prije Krista. Iznutra je obložena pčelinjim voskom, oblikom podsjeća na antičke amfore bez ručki (zato je, iako netočan, naziv "amfora" kod nas postao sinonim za kvevri), najčešće se koristi zakopana u zemlju a služi za fermentaciju i skladištenje vina. Kvevri je dio tradicionalne proizvodnje gruzijskog vina, koju je UNESCO stavio na popis nematerijalne kulturne baštine. U novije doba taj oblik proizvodnje vina postao je simbol povratka prirodnijim proizvodnim metodama i dobiva sve više poklonika.

To je vino u kojem ima dovoljno svježine i očitava se sortnost .  Velike zasluge za to vino iz amfore ima Jean-Michel Morel, poznat kao Jean Kabaj s kojim je Kolarić surađivao u pripremi tog vina.

Kod ovog vina nema  traga oksidaciji ili bilo kakvoj sličnoj mani. Bit će to  i prvo hrvatsko vino napunjeno u keramičke boce a svoju premijeru imat će za otprilike mjesec dana u jednom od poznatijih zagrebačkih restorana tako je ovo bila pretpremijerno kušanje a na bocama još uvijek nema etiketa.

Franjo Kolarić  je 1997. napunio svojih prvih 800 butelja. Slijedio je oca Stjepana koji već onda bio priznati plešivički vinar. Danas Kolarić ima 16 hektara svojih vinograda s proizvodnjom  120.000 litara vina godišnje. Imanje mu je nadomak Jaske, u Hrastju Plešivičkom.
U sklopu vinarije je  restoran a uredio je i novi prostrani podrum.  Ima i mali  hotel sa 16 soba.

Uz ugodne razgovore i fina vina, već tradicionalno, servirane su   plate s pršutom i sirom iz ponude Procaffea, a ovog puta ih je pratila novost iz pekarni Klara - Super kruh, koji čini osvježenje u ponudi kruha na našem tržištu. Dvije kriške ovog kruha bez konzervansa, bilo da se radi o pšeničnom bijelom, polubijelom, integralnom ili miješanom kukuruznom, pridonjet će s minimalno 15% preporučenog dnevnog unosa željeza, vitamina D, kao i vitamina B1, B3, B6 i B7.

 

 

 

 

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.