Sigurnost na cestama u Europi: Usprkos poboljšanjima, napredak je i dalje prespor

Sigurnost na cestama u Europi: Usprkos poboljšanjima, napredak je i dalje prespor

Prema prvim podacima koje je danas objavila Europska komisija, 2019. je na cestama EU-a živote izgubilo manje ljudi nego prethodnih godina. Lani je, naime, u nesrećama poginulo oko 22 800 osoba, što je gotovo 7000 (23 %) manje nego 2010., a 2 % manje nego 2018. Europa s 51 smrtnim slučajem na milijun stanovnika i dalje ima najsigurnije ceste na svijetu.

Povjerenica za promet Adina Vălean izjavila je: Nulta stopa smrtnih slučajeva i teških ozljeda na europskim cestama do 2050. – to je naš cilj. Do 2030. želimo prepoloviti broj poginulih i teško ozlijeđenih i znamo da to možemo postići. Nakon znatnog smanjenja broja smrtnih slučajeva na cestama, taj se trend počeo usporavati. Razlike među zemljama i dalje su velike. Svoj ćemo cilj postići samo donošenjem zakonodavnih mjera, osiguravanjem odgovarajućih financijskih sredstava i standarda za vozila i infrastrukturu, digitalizacijom i razmjenom primjera dobre prakse.

Broj poginulih i dalje se smanjuje. U osam država članica (Hrvatskoj, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Latviji, Luksemburgu i Švedskoj) 2019. je zabilježeno najmanje smrtnih slučajeva dosad. Međutim, napredak je u većini zemalja sve sporiji. Postavljeni cilj – prepoloviti broj poginulih na cestama od 2010. do kraja 2020. – nećemo postići. Iako će se broj poginulih 2020. vjerojatno znatno smanjiti zbog mjera uvedenih tijekom pandemije koronavirusa, to i dalje neće biti dovoljno da se ostvari cilj.

Iako se razlike u državama članicama smanjuju, i dalje u najmanje sigurnim državama dolazi do četiri puta više nesreća sa smrtnim posljedicama nego u najsigurnijima. Prošle su godine tako najsigurnije bile švedske (22 smrtna slučaja na milijun stanovnika) i irske ceste (29 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika), a najviše je poginulih bilo u Rumunjskoj (96 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika), Bugarskoj (89 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika) i Poljskoj (77 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika), dok je prosjek EU-a iznosio 51 smrtni slučaj na milijun stanovnika.

Neke su zemlje ostvarile golem napredak – broj poginulih u Grčkoj, Španjolskoj, Portugalu, Irskoj, baltičkim zemljama (Latviji, Litvi i Estoniji) te Hrvatskoj natprosječno se smanjio, za čak 30 do 40 %.

Kontekst

Prema okviru politike EU-a za sigurnost na cestama 2021. – 2030. EU u sljedećem desetljeću želi smanjiti broj smrtnih slučajeva, a prvi put i teških ozljeda, za dodatnih 50 %. U veljači 2020. potpisana je i Štokholmska deklaracija(link is external), što je još jedan korak prema novim globalnim političkim obvezama u desetljeću koje je pred nama.

Procjenjuje se da slučajeva teških ozljeda s doživotnim posljedicama ima i pet puta više nego smrtnih slučajeva (2019. oko 120 000). Vanjski troškovi prometnih nesreća procijenjeni su na otprilike 280 milijardi EUR, što je oko 2 % BDP-a EU-a.

Strateškom akcijskom planu za sigurnost na cestama i okviru politike EU-a za sigurnost na cestama 2021. – 2030. Komisija je utvrdila ambiciozne planove za postizanje nulte stope smrtnih slučajeva u cestovnom prometu do 2050. („vizija nula”).

Kako bi to postigla Komisija uvodi tzv. sigurni sustav, koji podrazumijeva sigurnija vozila, sigurniju infrastrukturu, bolju uporabu zaštitne opreme, manje brzine i bolju prvu pomoć u slučaju nesreće. EU će usto osigurati strože kažnjavanje prekograničnih prometnih prekršaja i digitalizaciju vozačkih dozvola te pomoć za države članice s manje sigurnim cestama.

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.