Na 125. sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća Međimurske županije, održanoj u utorak, 17. lipnja 2025. godine, u fokusu su bile dvije ključne teme– zdravstvena skrb i tržište rada. Zaključak je jasan: bez zdravih građana i funkcionalnog tržišta rada – nema održivog gospodarstva.
Zbog nedavnih izbora došlo je do promjena u sastavu Gospodarsko-socijalnog vijeća Međimurske županije. Novi članovi iz redova Županije su župan Matija Posavec, njegov zamjenik Mario Medved – koji ujedno preuzima i ulogu dopredsjednika GSV-a – te Cvetan Kovač. Kao zamjenici članova imenovani su Darko Radnović, Barbara Marciuš i Melita Jambrović.
Zamjenik župana Mario Medved, ujedno i dopredsjednik GSV-a rekao je da Gospodarsko-socijalno vijeće Međimurske županije djeluje već više od dva desetljeća – još od 2002. godine te se cijelo to vrijeme članovi trude zajedničkim snagama rješavati izazove koji utječu na život naših ljudi. „Kroz redovite sjednice, njih pet do šest godišnje, otvaraju se važne teme i nastoje pronaći konkretna rješenja. Ponosan sam smo što je naš GSV jedno od najaktivnijih vijeća u Hrvatskoj, a još više na činjenicu da je Međimurska županija često znala prepoznati dobre inicijative sindikata i poslodavaca te ih podržati u korist svih građana.“
Zdravstvena skrb – temelj društvenog i gospodarskog zdravlja
Predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća Ivan Senčar istaknuo je da je glavna tema sjednice zdravstvena skrb – i to iz više kutova: građanskog, gospodarskog, poduzetničkog i institucionalnog. „Svi smo mi potencijalni pacijenti. Dok smo zdravi, sustav nam se čini funkcionalnim – ali kada se razbolimo, tada jasno uočavamo njegove slabosti. Znamo što se događa i zato želimo, kao županija koja teži biti predvodnik, tražiti i nuditi bolja rješenja. Zdravlje nije samo osobno pitanje – to je i gospodarsko pitanje. Jer ako imamo zdravog čovjeka, imamo i zdravog poduzetnika, zaposlenika i stabilnije gospodarstvo. Nažalost, poduzetnici se sve češće susreću s izazovima zbog dugih bolovanja. Bolovanja na teret poslodavca koja traju 42 dana predstavljaju velik teret, a sve je više situacija koje otvaraju sumnje – nekad se bolovanja nisu tako lako otvarala kao danas,“ kazao je Senčar.
Na izazove koje liječnici obiteljske medicine svakodnevno susreću kada je riječ o trajanju bolovanja, osvrnula se Marija Gluhak, dr. med., predstavnica liječnika obiteljske medicine. „U praksi, ne možemo govoriti o 'lažnom bolovanju' u smislu da netko bez osnove dobije bolovanje – jer ako pacijent prijavi zdravstvene tegobe, mi mu moramo vjerovati, osobito kada je riječ o kratkotrajnim i samoizliječivim stanjima poput povraćanja, glavobolje ili povišene temperature. S druge strane, često nailazimo na dileme kada je riječ o bolovanjima vezanim uz lokomotorni sustav – tu je teško procijeniti trenutak povratka na posao, a obrada pacijenata traje dugo zbog lista čekanja.“
Dodala je i kako se na rendgenski pregled u Čakovcu čeka od dva do tri mjeseca, što dodatno otežava pravodobnu dijagnostiku. „Pokušavamo pronaći alternative u drugim bolnicama, ali to onda pacijentima predstavlja dodatni trošak, koji nije svima prihvatljiv,“ rekla je, te se osvrnula na problem dugih bolovanja: „Bolovanja koja prelaze 42 dana posebno su osjetljiva tema – nekad se teško donosi odluka o njihovom prekidanju, a istovremeno su velik teret za poslodavce. No moram istaknuti – mnoge stvari koje utječu na trajanje bolovanja izvan su naše kontrole. Zdravstveni sustav je složen, a mi se kao liječnici često nalazimo u svojevrsnom začaranom krugu.“
Ivan Sinković, voditelj HZZO Podučne ustrojstvene jedinice Čakovec objasnio je što predstavlja privremenu nesposobnost za rad i kako se ona regulira u praksi.„Privremenu nesposobnost za rad utvrđuje ovlašteni liječnik, temeljem medicinske dokumentacije. Dužinu trajanja bolovanja određuje liječnik obiteljske medicine ili ginekolog, ovisno o slučaju. Kontrolu privremene nesposobnosti provode kontrolori Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), i to prema pravilniku koji propisuje redovne i izvanredne kontrole. Redovne se odnose na radnike koji su dulje na bolovanju, dok se izvanredne provode na pisani zahtjev poslodavca.“ Prema njegovim riječima, u Međimurskoj županiji trenutačno je 45.411 aktivnih osiguranika, a ukupna stopa bolovanja u 2024. godini iznosila je 3,92%. Od toga, 1,92% odnosi se na bolovanja na teret pravnih i fizičkih osoba (poslodavaca), dok je 2% na teret HZZO-a, što se odnosi na bolovanja koja traju duže od 42 dana. Usporedimo li te podatke s prethodnim godinama, vidljiv je pozitivan trend. Tako je 2022. godine stopa bolovanja iznosila 4,39%, dok je 2023. godine pala na 3,75%.
„Unatoč blagom porastu bolovanja, bilježimo sve manji broj otkrivenih lažnih bolovanja. U posljednje dvije godine znatno se smanjio i broj zahtjeva poslodavaca za kontrolu bolovanja – takvi zahtjevi danas moraju biti jasno opravdani. Primjerice, prošle godine u Međimurju su zaprimljena svega 69 takva zahtjeva,“ rekao je Sinković te zaključio kako nema dokaza da bi lažna bolovanja bila raširen problem u županiji.
Renata Kutnjak – Kiš, dr. med., voditeljica Djelatnosti za javno zdravstvo i promicanje zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, osvrnula se na najčešće zdravstvene probleme radno aktivnog stanovništva u županiji. Prema podacima Zavoda, najčešći uzroci bolovanja uključuju kronične nezarazne bolesti, poput bolesti lokomotornog sustava, dišnih bolesti (npr. astma), psihičkih smetnji (poput depresije), kao i bolesti kralježnice i vrata. Kod žena se u značajnoj mjeri bilježe i zloćudne bolesti kao uzrok izostanaka s posla.
Istaknula je i važnost nacionalnih preventivnih programa, naglasivši kako Međimurska županija bilježi jedan od najvećih odaziva u Hrvatskoj. Aktivno se provode programi ranog otkrivanja raka dojke, raka debelog crijeva i raka pluća, a kontinuirano se ulaže u podizanje svijesti građana o važnosti preventivnih pregleda.
Poseban naglasak stavljen je na promociju zdravlja na radnom mjestu, jer – kako je istaknula – "Zdravo radno okruženje doprinosi većoj produktivnosti, zadovoljstvu zaposlenika i smanjenju broja bolovanja."
Kretanja na tržištu rada: pad nezaposlenosti
U drugom dijelu sjednice analizirana su kretanja na tržištu rada u Međimurskoj županiji. Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područnog ureda Čakovec, Međimurska županija i dalje bilježi jednu od najnižih stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj. Krajem svibnja 2025. godine evidentirano je svega 1.760 nezaposlenih osoba, što predstavlja najniži mjesečni broj nezaposlenih od osnivanja Područnog ureda Čakovec 1995. godine. Istovremeno, zaposleno je 44.551 osoba, a stopa registrirane nezaposlenosti iznosi 3,8%.
