"Drugo mišljenje": Prof. dr. sc. Blaženka Divjak: Zašto činjenica da su rezultati ovogodišnje mature u prosjeku bolji nije "dobra" vijest"

"Drugo mišljenje": Prof. dr. sc. Blaženka Divjak: Zašto činjenica da su rezultati ovogodišnje mature u prosjeku bolji nije "dobra" vijest"
Prof. dr. sc. Blaženka Divjak, bivša ministrica obrazovanja na svom je fb profilu objavila: "Činjenica da su rezultati ovogodišnje mature u prosjeku bolji nego prethodnih godina, a očekivalo se da budu lošiji, očito nije "dobra" vijest. Što je tome razlog?
- To je i razlog za njezino uvrštenje u našu rubriku "Drugo mišljenje", a ona nadalje kaže:
" Ako ostavimo sa strane da smo skloniji pisanju i bavljenju lošim vijestima, drugi je razlog da se možda ne želi o tome govoriti jer vijest nije "podobna".
Naime, za očekivati je bilo da rezultati zbog pandemije budu lošiji, barem su tako tvrdili čelnici sindikata i pobornici zastarjelih metoda rada i reforme "Škola za život".
Čak niti ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, koji provodi maturu, niti ministar nisu spomenuli činjenicu da su ove godine na maturi učenici koji su dvije (a neki i tri) godine radili po novim kurikulumima. Naime novi su kurikulumi uvedeni 2019. za sve gimnazije, a za eksperimentalne još 2018. U četverogodišnjim strukovnim školama promijenjeni su kurikulumima obaveznih predmeta na maturi istom dinamikom.
Dakle, sad bi bilo vrijeme da se analizira i utjecaj novih kurikuluma, širokih edukacija za nastavnike o suvremenim načinima poučavanja te opremanja škola, na rezultate državne mature. Naravno, da se nastavilo s reformskim procesima nakon 2020. rezultati su mogli biti i bolji.
To je moj stav, ali bez analiza neće se moći niti potvrditi niti opovrgnuti.
Posebno je pitanje zašto u Hrvatskoj njeguje "kultura jala", a ne kultura kvalitete i kontinuiteta, pa da se analizira prethodno, ostavi i pohvali što je dobro i unaprijedi tamo gdje je manjkavo.
Jer u obrazovanju revolucije nisu baš dobrodošle, ali ustrajna i planirana evolucija je rješenje.
P.S. Za one kojima je promaklo
... Zalažem se za analize koje će dati odgovore na pitanja povezanosti novih kurikuluma i mature (valjanost testa) te pouzdanost testova državne mature. Ovako svatko može imati mišljenje, čak i kada nema pojma (parafraza). Nije rješenje zanemarivanje očitih činjenica, niti će to doprinijeti kvaliteti.
P.S.S. Rezultati pokazuju da su učenici u engleskom jeziku postigli bolje rezultate i na osnovnoj i na višoj razini, na hrvatskom su bolji rezultati na osnovnoj, a nešto lošiji na višoj razini, dok su u matematici rezultati bolji na višoj razini, a nešto lošiji na osnovnoj razini. Bolje su rezultate učenici postigli i u izbornim predmetima poput kemije, biologije, psihologije, povijesti i geografije, a nešto su lošiji rezultati ostvareni u fizici te politici i gospodarstvu. Danas se objavljuju i konačni rezultati mature, ali ne vjerujem da će biti većih promjena."
 
Prof. Divjak nadovezala se na vijest o uspjehu jer je na Državnoj maturi bilo dosad najviše ispita sa svim točnim odgovorima i manje učenika je palo
 Vinko Filipović  koji je rezultate predstavilo u ime Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje (NCVVO) objavio je da je ljetni rok državne mature održan je od 31. svibnja do 27. lipnja, a od 28.451 učenika koji su polagali ispite, bilo je 40 posto gimnazijalaca i 60 posto učenika srednjih strukovnih škola. Gimnazijalci su u prosjeku prijavili 4,5 ispita, a učenici strukovnih škola 3,6 ispita. U obveznim predmetima, čak 40 posto učenika odlučilo se na polaganje više razine matematike, što je za pet posto više nego prethodne godine. Među tri izborna predmeta za koji su učenici pokazali najviše zanimanja su su fizika, biologija te politika i gospodarstvo.
 
Ispite Državne mature u ljetnom roku nisu položila 223 gimnazijalca, odnosno njih 2,2 posto, što je manje nego prošle godine. Trend smanjenja pada zabilježen je i kod učenika srednje škole, gdje njih 4469 (odnosno 29,5 posto) nije položilo ispite, što je ipak manje nego 2021. godine kada je taj postotak bio 32,1.

Na ljetnom roku državne mature, ove godine bilo je 12.346 negativnih ocjena, od čega je najveći broj pristupnika jedinicu dobio iz jednog predmeta, dok su 82 učenika dobila negativnu ocjenu iz četiri predmeta.
Gledajući ukupan broj polaznika mature i onih s barem jednom negativnom ocjenom, ispada da je 27 posto polaznika mature dobilo barem jednu jedinicu. Detaljnije, barem jednu jedinicu dobilo je 15 posto svih gimnazijalaca, odnosno 42 posto učenika srednjih strukovnih škola. 

Zabilježeno najviše ispita dosad koji su imali sve točne odgovore

Ove su godine učenici sa 100-postotnom točnošću riješili ukupno 332 ispita, što je najviše dosad, rekao je Filipović i dodao da je 10 pristupnika u potpunosti točno riješilo po dva ispita. No, nije zabilježen nijedan učenik koji je imao sva tri obvezna predmeta 100 posto riješena, napomenuo je. Najviše u potpunosti točno riješenih ispita bilo je iz engleskog jezika, na A razini bilo je 96 takvih ispita, a na B razini 127.
Polaznici su iz hrvatskog jezika na višoj razini imali prosječnu ocjenu 3,2, a na nižoj razini 2,5. Iz više i niže razine matematike, prosječne ocjene bile su 3,1 odnosno 2,2, a iz engleskog jezika na višoj razini, učenici su imali prosječnu ocjenu 4,1, dok su na nižoj razini imali 3,4. 
Ispiti su poništeni za ukupno 31 učenika. Među njima, 24 učenika na ispite se potpisalo imenom i prezimenom i tako prekršilo pravilnik, jedan je imao mobitel, dvoje ih je uhvaćeno sa šalabaherima, a ostali su imali neprimjerene sadržaje na ispitima. 
Filipović je zaključio da su ovogodišnji rezultati ljetnog roka državne mature neočekivano dobri.
- Prije svega, učenici su u ove tri godine prošli niz nedaća (...). Pretpostavljam da su si učenici dali puno više truda u pripremi za državnu maturu, u tom su pogledu veliki posao napravili njihovi predmetni nastavnici, rekao je Filipović i dodao da su, uz to, bili provedeni i probni ispiti o kojima su učenici u anketi rekli da su bili vrlo korisni. 
Rekao je i da nije sretan zbog činjenice da su se mnogi maturanti odlučili i na privatne pripreme za državnu maturu, ali i dodao da su se na njih mnogi odlučili vjerojatno zato što su bili svjesni svih hendikepa koji su ih obuhvatili u posljednje četiri godine, navodeći pandemiju, potres i štrajk. (itvor: HRT)

 

 

 

 

 

 
 
 
 
  •  
     
     

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.