Štetan utjecaj čovječanstva na klimu je činjenica. Zaključak je to UN-ovih znanstvenika u dosad najopsežnijem izvješću u klimi. Do kraja stoljeća razina mora mogla bi se povećati za 2 metra a temperature će do 2040. godine doseći 1,5°C iznad razine koja je zabilježena u razdoblju od 1850. do 1900. godine. Sve će se češće pojavljivati ekstremni događaji bez presedana - stoji u izvješću koje je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres nazvao crvenim alarmom za čovječanstvo.
Odbor za klimu Ujedinjenih naroda tako je dao pesimistično upozorenje da je svijet blizu scenarija bez povratka po pitanju globalnog zagrijavanja, a da je za to nedvosmisleno krivo čovječanstvo.
U izvješću se kaže da bi se zbog emisija stakleničkih plinova mogla preskočiti ključna granica temperature u nešto više od desetljeća. Autori također pišu da se ne može isključiti porast razine mora od čak 2 metra do kraja ovog stoljeća. No, ipak navode da postoji nova nada da bi jače smanjenje emisije stakleničkih plinova moglo stabilizirati porast temperatura.
Procjena Međuvladinog povjerenstva za klimatske promjene (IPCC) sadrži dokument od 42 stranice poznat kao "Sažetak za kreatore politike". Niz izvješća koja će biti objavljena u idućim mjesecima prvi je veliki pregled znanosti o klimatskim promjenama od 2013. godine
Njegovo objavljivanje dolazi manje od tri mjeseca prije ključnog klimatskog summita u Glasgowu poznatog kao COP26, navodi se.
Konferencija je održana danas. Na njoj je predstavljena najopsežnija procjena o klimatskim promjenama do sada te predstavljen osmogodišnji rad vodećih znanstvenika iz tog područja.
- Današnje izvješće Radne skupine IPCC-a crveni je alarm za čovječanstvo, rekao je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres.
- Ako sada udružimo snage, možemo spriječiti klimatsku katastrofu. No, kako današnje izvješće jasno pokazuje, nema vremena za odgađanje niti mjesta za izgovore. Računam na čelnike vlada i sve zainteresirane strane da osiguraju uspjeh COP26, rekao je Guterres.
Razine stakleničkih plinova u atmosferi već su dovoljno visoke da uzrokuju klimatske probleme i idućih desetljeća, ako ne i stoljeća, upozorili su znanstvenici u izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC). Oni tvrde kako će se trenutne pojave poput toplinskih valova, moćnih uragana i drugih vremenskih ekstrema samo pogoršati.
- Možemo usporiti te promjene i zaustaviti pogoršanje ako odmah drastično smanjimo emisiju ugljikova dioksida u idućih deset godina, rekla je na konferenciji znanstvenica Friederike Otto.
U izvješću IPCC-a pet je ključnih točaka:
● Globalna površinska temperatura je 1,09°C viša od 2011. do 2020. godine nego u razdoblju od 1850.do 1900. godine.
● Proteklih pet godina najtoplije su zabilježene od 1850. godine.
● Nedavna stopa porasta razine mora gotovo se utrostručila u odnosu na razdoblje od 1901. do 1971. godine.
● Ljudski utjecaj je vrlo vjerojatno 90% glavni pokretač globalnog povlačenja ledenjaka od 1990-ih godina te smanjenja arktičkog morskog leda.
● Gotovo je sigurno da su toplinski valovi, uključujući vrućine, postali sve učestaliji i intenzivniji od 1950-ih godina, a hladni su događaji postali rjeđi i manje ozbiljni.
Izvješće IPCC-a objavljeno je samo tri mjeseca prije velike UN-ove konferencije na temu klimatskih promjena koja će se održati u Glasgowu. Države bi se na tom skupu trebale donijeti nove ambiciozne planove o borbi protiv klimatskih promjena.
Temeljeno na više od 14.000 znanstvenih studija, izvješće daje dosad najopsežniju i najdetaljniju sliku kako klimatske promjene mijenjaju prirodu i što će uslijediti.
Ako ne dođe do brze reakcije na velikoj skali kako bi se smanjile emisije štetnih plinova, upozoravaju znanstvenici, prosječna globalna temperatura će vrlo vjerojatno narasti za 1,5°C u idućih 20 godina.
Dosadašnje odluke država o smanjivanju emisija nisu bile dovoljne za smanjivanje razina stakleničkih plinova u atmosferi. Svjetske vlade i organizacije izrazile su zabrinutost oko novog izvješća.
IPCC-ovo izvješće naglašava ogromnu hitnost ovog trenutka, priopćio je američki izaslanik za klimu John Kerry. Svijet se mora ujediniti prije nego što nam izmakne mogućnost ograničavanja globalnog zagrijavanja za 1,5 stupnjeva, dodao je.
Nepovratna promjena
Emisije koje su nedvosmisleno uzrokovane ljudskim aktivnostima su povisile današnje prosječne temperature za 1,1°C stupanj više od predindustrijskog prosjeka, a mogle bi narasti za još pola stupnja ako se ne smanji zagađenje atmosfere, stoji u izvješću. Znanstvenici upozoravaju da bi rast temperature viši od 1,5°C mogao pokrenuti nepovratne promjene klimatskih uvjeta s katastrofalnim posljedicama za čovječanstvo.
Svaki dodatni rast od pola stupnja pojačat će intenzitet i učestalost toplinskih valova, jakih kiša i suša.
Imamo sve dokaze koji nam trebaju da vidimo da smo u klimatskoj krizi, rekla je trostruka koautorica IPCC-jevog izvješća Sonia Seneviratne, stručnjakinja za klimu sa sveučilišta ETH u Zuerichu koja sumnja da će sudjelovati u izradi i četvrtog izvješća. Donositelji odluka imaju dovoljno informacija. Možete se zapitati: Je li vrijedno vremena znanstvenika ako se ništa ne poduzima?, rekla je.
Već je rast od 1,1°C uzrokovao katastrofalne vremenske neprilike. Samo ove godine toplinski valovi odnijeli su stotine života i oborili niz rekorda diljem svijeta. Šumski požari potaknuti vrućinom i sušama gutaju čitave gradove na zapadu SAD-a, oslobađaju rekordne razine plinova iz sibirskih šuma i tjeraju Grke da bježe iz svojih domova trajektima.
Svako upozorenje je važno, rekao je koautor izvješća Ed Hawkins, znanstvenik sa sveučilišta u Readingu u Velikoj Britaniji.
Posljedice će biti sve gore i gore sa zatopljenjem. Ledeni pokrov Grenlanda gotovo će se sigurno nastaviti topiti, a oceani zagrijavati, zbog čega će rasti i razina mora. Te je promjene nemoguće zaustaviti, piše Reuters, pa je najbolje što svijet može učiniti je usporiti ih kako bi se države stigle pripremiti na njih.
Još imamo odluka za donijeti
Izvješće upozorava kako čovječanstvo ima sve manje vremena i za usporavanje već pokrenutih klimatskih promjena. Ako čovječanstvo drastično smanji emisije u idućem desetljeću, prosječna temperatura i dalje bi mogla narasti za 1,5°C do 2040. i potencijalno za 1,6°C do 2060., prije no što će se stabilizirati. Ako čovječanstvo ne djeluje na vrijeme, temperatura bi do 2060. mogla narasti za 2°C, a do kraja stoljeća za 2,7°C..
Zemlja nije bila toliko topla od pliocena, prije oko 4 milijuna godina, kad su oceani bili 25 metara viši nego danas.
Već smo promijenili naš planet, a s nekima od tih promjena morat ćemo živjeti u idućim stoljećima i tisućljećima, rekao je Joeri Rogelj, još jedan koautor studije, znanstvenik s londonskog Imperial Collegea. Aktualno pitanje je, kazao je Rogelj, koliko još nepovratnih promjena možemo izbjeći: "I dalje imamo odluke za donijeti".
