Premijer na otvorenju Parka Anne Frank u Pul: Njegujemo kulturu sjećanja i osvješćivanja istine o Holokaustu

Premijer na otvorenju Parka Anne Frank u Pul: Njegujemo kulturu sjećanja i osvješćivanja istine o Holokaustu

Na otvorenju Parka Anne Frank u Puli, premijer Plenković naglasio je da je Anne Frank samo je jedna od milijun i pol dječjih žrtava šoe – progona i stravičnog genocida nad Židovima u Drugom svjetskom ratu. Sličnu sudbinu doživjela je i Lea Deutsch, poznata dječja glumica u vremenu Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj. "Sudbine tih dviju djevojki podsjetnik su na našu dužnost i na našu obavezu da svim nevinim žrtvama Holokausta odamo počast i izrazimo poštovanje te da očuvamo sjećanja na njihove tragične sudbine kako bismo nastavili graditi budućnost sjećanja na Holokaust", poručio je.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravio je u petak u posjetu Istarskoj županiji, a posjet je započeo u Puli sudjelovanjem na svečanom otvorenju Parka Anne Frank. Tom prigodom premijer Plenković poručio je da je ovakva inicijativa gradonačelnika Pule hvalevrijedna. "Ona je u vrijednosnom smislu ispravan potez na lokalnoj razini ispravan potez s velikim globalnim dometom", dodao je.  
To što se ovaj Park otvara upravo na samom početku hrvatskoga predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust (IHRA) premijer Plenković ocijenio je sjajnom komplementarnom aktivnošću.
 
"Anne Frank, djevojka čija se obitelj iz Njemačke sklonila u Amsterdam, imala je 15 godina kada je deportirana u Auschwitz-Birkenau, koji je preživjela, da bi nakon marša smrti umrla od tifusa u ništa manje zloglasnom logoru Bergen-Belsen.  Anne Frank samo je jedna od milijun i pol dječjih žrtava šoe – progona i stravičnog genocida nad Židovima u Drugom svjetskom ratu. Sličnu sudbinu doživjela je i Lea Deutsch, poznata dječja glumica u vremenu Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj, u Zagrebu, zvali su je hrvatska Shirley Temple, koja je 1943. također deportirana u Auschwitz-Birkenau, " kazao je premijer Plenković.

U obrazovnom sustavu informacije i znanja o holokaustu ne smiju stati samo na Dnevniku Anne Frank
 

Podsjetio je da je prije nekoliko godina postavljen "kamen spoticanja" u Zagrebu ispred njene rodne kuće, kako bi podsjećao na nju, a od danas će u ovom parku u Puli rasti drvo kestena, kakvo je raslo ispred kuće Anne Frank u Amsterdamu.  
Takve simboličke geste, poručio je premijer Plenković, jako su važne za podizanje svijesti mladih generacija.  
"Sudbine tih dviju djevojki podsjetnik su na našu dužnost i na našu obavezu da svim nevinim žrtvama Holokausta odamo počast i izrazimo poštovanje te da očuvamo sjećanja na njihove tragične sudbine kako bismo nastavili graditi budućnost sjećanja na Holokaust", naglasio je. Velika većina ljudi prvi put sazna za strahote Holokausta uglavnom iz školske lektire, poput Dnevnika Anne Frank. 
Premda je riječ o osvrtu jedne mlade djevojke, istaknuo je premijer, njegova upečatljivost je takva da se gotovo uvijek na mnogim listama svjetskih knjiga nalazi među prvih 100.  
Kada se čita u mladoj dobi, dodao je premijer Plenković, taj se dnevnik možda dovoljno i ne razumije stoga je dobro i u zrelijoj dobi ponovno otvoriti stranice te vrijedne knjige.  
Posebno je važnim istaknuo da u obrazovnom sustavu informacije i znanja o holokaustu ne stanu na Dnevniku Anne Frank.

Budućnost sjećanja glavna tema hrvatskog predsjedanja IHRA-om
 

Upravo je zbog toga aktivnost koju Hrvatska želi potaknuti kroz svoje predsjedanje IHRA-om cjeloživotno učenje o antisemitizmu i Holokaustu kako bi se spriječilo ponavljanje genocida i sličnih masovnih zločina.  
"Stoga je budućnost sjećanja glavna tema hrvatskoga predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust. A to je posebno važno kada se približavamo vremenskom trenutku u kojem među nama više neće biti preživjelih svjedoka Holokausta", naglasio je premijer Plenković.  
Stoga je važno, globalno gledajući, imati svijest o antisemitskim incidentima, raširenom ekstremizmu u nizu zemalja, o sve prisutnijem govoru mržnje, uključujući i internetski prostor, a obaveza je svih nas da se odlučno takvim neprihvatljivim pojavama suprotstavimo jer one vrijeđaju našu ljudskost i naše dostojanstvo.  
Posebno je danas istaknuo inicijativu na Sveučilištu u Splitu koje je, nakon što je hrvatska Vlada usvojila IHRA-inu definiciju antisemitizma, bilo prva znanstvena institucija koja je učinila isto.
 
"To su jako dobri i pozitivni signali koje treba pozdraviti", dodao je predsjednik Vlade. U vremenu opasnog podrivanja demokratskih vrijednosti moramo zaštiti povijesne činjenice  
Najavio je da će Hrvatska u sljedećih godinu dana predsjedanja IHRA-om, u kojoj sudjeluje 35 zemalja, činiti sve da bude katalizator promicanja i primjene humanih vrijednosti za koje se IHRA zalaže.  
Najavio je da će se tijekom predsjedanja održati važni događaji u Zagrebu, Osijeku i Dubrovniku, a Hrvatska će nastojati dati svoj doprinos demokratskim vrijednostima, vrijednostima kulture sjećanja i obrazovanja kako se takvi strašni zločini više nikada ne bi ponovili. 
"Siguran sam da će i današnje otvaranje parka, ovaj kesten u znamen i u spomen Anne Frank, biti poticaj i inspiracija da se i u drugim hrvatskim sredinama pokrenu slične inicijative i da ćemo u vremenu rastućega relativizma, opasnog propitkivanja i podrivanja demokratskih vrijednosti, zaštiti povijesne činjenice u mjestima sjećanja i komemoracijama žrtava, upravo na najbolji način da zaštitimo budućnost sjećanja na Holokaust, a time i budućnost novih generacija", zaključio je.

Sabor danas usvojio niz važnih zakona kojima se ispunjavaju ciljevi i Program Vlade
 

Nakon svečanosti otvorenja, premijer Plenković odgovarao je na pitanja novinara o drugim aktualnim temama. Osvrnuo se na, kako je rekao, nekoliko važnih događaja današnjeg dana koji su u političkom smislu izrazito važni u ispunjavanju ciljeva i Programa Vlade, nakon što je jučer na sjednici Vlade usvojen četvrti paket mjera vrijedan 1,7 milijardi eura pomoći građanima i gospodarstvu u borbi protiv inflacije i energetske i prehrambene krize. Hrvatski sabor danas je izglasao nekoliko važnih zakona. Dva su izravno dio paketa mjera, a to su izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost i izmjene Zakona o doprinosima. 
Usvojena su i dva zakona, koja su dio reforme zdravstva, kojima je u središte stavljena prevencija i pacijent.  
Usvojen je i Zakon o trgovinu, čime je ispunjeno predizborno obećanje i reguliranju rada nedjeljom.
 
Milanović blokira imenovanja koja predlaže Vlada
 
Osvrnuo se na suradnju s predsjednikom Republike, kazavši kako je potrebno napraviti distinkciju između donošenja odluka u onim domenama gdje Ustav i zakoni nameću određeni oblik suradnje i metodologije donošenja tih odluka. 
Te se odluke mogu donositi na način kako je Vlada predložila još prije tri godine, što je predsjednik stopirao, kazao je premijer Plenković, podsjetivši da je Vlada tada predložila listu imena za diplomatska imenovanja, od kojih su 90 posto bili djelatnici Ministarstva vanjskih poslova.  
"Kada smo ih dali, rekli smo: evo pogledajte pa ako ima nešto što vas smeta, recite, pa ćemo vidjeti dalje. Ne, to je blokirano", kazao je premijer Plenković.  
Kada je riječ o imenovanju čelnika Vojne sigurnosno obavještajne agencije ministar obrane, sukladno zakonu, uputio je prijedlog s nominacijom gospodina Mije Validžića, koji je sada nadležan za obavještajne poslove u Glavnom stožeru Hrvatske vojske, da preuzme dužnost od gospodina Kindera, ali i taj prijedlog je predsjednik blokirao. Nadalje, Vlada je predložila i čelnog čovjeka Obalne straže, gospodina Blaževića, i formalno ga uputila predsjedniku, a i to imenovanje stoji bez odgovora.   
Isto tako, Vlada je predložila i vojnog predstavnika u Stalnoj misiji pri NATO-u.  
"To su samo primjeri da javnost osvijesti gdje je problem", kazao je premijer Plenković.

Dijametralno različita stajališta o temeljnim pitanjima
 
Što se tiče razgovora i susreta, premijer Plenković ponovio je da je prije nešto više od godinu dana, kada se dogodila brutalna ruska agresija na Ukrajinu, pisanim putem tražio sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost, što se lakonski odbija. 
"Ako je postojao ijedan trenutak u našem paralelnom mandatu kada smo se trebali sastati zbog sigurnosnih ugroza, bio je taj trenutak. Ni pisma, ni razglednice", naglasio je.  
Podsjetio je da je nakon toga uslijedilo predsjednikovo "potpuno soliranje" pa i danas, očito, ponovljeni proruski stavovi, bez ikakvih konzultacija s Vladom, koji su u potpunosti suprotni s onim što Vlada radi i što je prirodna pozicija Hrvatske kao europske države, članice Europske unije i NATO-a, zemlje koja nije ni nesvrstana ni neutralna i koja pruža potporu i solidarnost Ukrajini.  
"Dakle, imamo dijametralno različita stajališta o temeljnim pitanjima", poručio je podsjetivši na pokušaj nametanja ucjena od strane predsjednika Republike za neratifikaciju sporazuma o pristupanju Finske i Švedske u NATO. Ipak, 125 zastupnika slijedilo je stav Vlade i diglo ruku za Finsku i Švedsku.   
Onda je ipak jedan broj saborskih zastupnika, podsjetio je premijer Plenković, slijedio predsjednikov proruski stav u trenutku odlučivanja o sudjelovanju hrvatskih vojnika u vojnoj misiji Europske unije.
 
Strani državnici koji se s Milanovićem ne sastaju šalju mu poruku da i oni čuju sve ovo što govori godinu dana
 
"Dakle, ne govorimo mi o nekim idealnim odnosima pa da bismo mi sada, kao neki debatni klub, trebali još jednom slušati ovu nepodnošljivu, nevjerojatnu, pristranu i krivu političku tezu u vanjskoj politici koju od njega slušamo u javnom prostoru", naglasio je ustvrdivši da se odluke o imenovanjima koje čekaju mogu usvojiti bez sastanka. 
Kada bi Vlada sada pristala s njime sjediti, dodao je premijer Plenković naglasivši kako privatni odnosi s time nemaju veze jer oni ne postoje, to znači da bi u političkom smislu legitimirala njegove stavove o tome da je "HDZ banda, lopovska organizacija, da smo mi nacisti, da smo udbaši, gojenci, ovakvi, onakvi".  
"Nema šanse da mi sjednemo s nekim tko to, u političkom smislu kao šef države, a nije u biti šef države nego predsjednik s vrlo limitiranim ovlastima, govori o nama", dodao je.   
"Suradnja u normalnim okvirima, s odgovornim osobama, da. U nenormalnim okvirima, s političkim divljaštvom, nekulturom, divljačkom komunikacijom, napadanjem, ne dolazi u obzir", poručio je predsjednik Vlade. 
Naveo je i kako se, prigodom posjeta Hrvatskoj, ni danska premijerka ni španjolski premijer nisu susreli s predsjednikom Republike, kao ni predsjednik kanadskog senata ni talijanski ministar vanjskih poslova.  
"Razumijete koju mu poruku šalju naši saveznici i partneri – i mi čujemo ovo što vi govorite godinu dana i vi niste naš sugovornik. Osvijestimo to, jer to su realnosti", rekao je premijer Plenković.

Cjelovito rješenje sustava socijalne skrbi i statusa roditelja njegovatelja
 
Osvrnuo se i na Zakon o socijalnoj skrbi, podsjetivši je da je Vlada prije nekoliko mjeseci predložila zakon kojim su povećavane naknade, a tada je opozicija glasala protiv tog zakona.  
"Mi ćemo pitanje naknada riješiti. Ministar Piletić je danas više nego jasno kazao da će Vlada predložiti cjelovito rješenje", kazao je poručivši kako je smisao zakona da se donose cjelovita rješenja.Naglasio je kako u mandatu ove Vlade praktički nema naknade ili prava koje nije povećano.  
Pri tom je posebno naglasio odluke o posebno skupim lijekovima te dodao kako će ministra zdravstva zamoliti da objavi hrvatskoj javnosti koliko se za te lijekove izdvajalo 2016., a koliko se izdvaja danas.  
Istaknuo je da Vlada itekako suosjeća i s obiteljima i s djecom s posebnim potrebama.  
"Ovdje želimo, ne politikantstvo, nego cjelovito rješenje koje će regulirati prava, a osobito voditi računa o roditeljima njegovateljima", poručio je podsjetivši da je Vlada povećala naknadu s 2.500 na 4.000 kuna.  
Podsjetio je da je ista gospođa Mrak Taritaš, koja je danas bila predlagatelj, prije nekoliko mjeseci bila protiv zakona kada su se dizale naknade.  
"Mi nismo za to da gledamo kako se na licemjeran način nastoji izmanipulirati ljudska nesreća. Tu smo da pomognemo. Ako je ijedna vlada dizala prava i naknade i pokazala suosjećanje i skrb, pokazala je naša. Pokazat će ga i dalje i pokazat će ga u roku kako je dogovoreno", poručio je.  
Premijer Plenković potom se sastao s gradonačelnikom Pule Filipom Zoričićem i sa županom Istarske županije Borisom Miletićem, a večeras će posjetiti Općinu Sveti Petar u Šumi gdje će, u sklopu manifestacije ''Dani hrvatskih kobasica i salama'', otvoriti Međunarodni sajam ''S klobasicom u Europu''.
PVRH
 

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.