U povodu Svjetskog dana štednje Hrvatska gospodarska komora održala je okrugli stol na kojem se govorilo o makroekonomskom okviru i aktualnim kretanjima u različitim oblicima štednje i ulaganja, s posebnim naglaskom na stanje depozita po županijama. Istaknuta je važnost kontinuiranog unapređenja financijske pismenosti u društvu, posebice mladih.
Glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja predstavio je Analize depozita sektora stanovništva po županijama. Lani je naglašen rast depozita stanovništva, kada je godišnja stopa premašila 13 posto, iako u promijenjenim okolnostima realnog pada plaća zbog izrazito visoke inflacije i uz nastavak vrlo niskih pasivnih kamata banaka na depozite.
"U dvije godine, 2021. i 2022., ukupni depoziti sektora stanovništva položeni u bankama porasli su za 7,3 milijarde eura, odnosno za 24,4 posto. Na samom kraju 2022. godine vidljiviji je skok položene vrijednosti depozita. zbog priprema za konverziju od 1. siječnja, odnosno zamjenu nacionalne valute u euro, no odmah nakon konverzije taj rast je poništen jer su stanovništva povukla dio konvertiranih depozita, a izdanje 'narodne' obveznice u ožujku pridonijela i odljevu depozita“, rekao je Šaravanja.
Promatramo li štednju na županijskoj razini po stanovniku, vidljiv je utjecaj turizma, „prve gospodarske grane u Republici Hrvatskoj“ koja omogućuje akumulaciju kapitala širem broju kućanstava, što se vidi i po udjelima i razine štednje na razini županije.
Ravnateljica Direkcije za makroprudencijalnu politiku i financijsku stabilnost HNB-a Maja Bukovšak istaknula je kako sve brži rast dohodaka i usporavanje inflacije omogućuje kućanstvima postupnu obnovu svoje štednje.
"Pritom je štednja i dalje dominantno usmjerena na depozite na tekućim računima, unatoč rastu kamata na oročene depozite, a ulaganja u nekretnine i dalje su jaka", rekao je Bukovšak.
Govoreći o aktivnostima HGK na području financijskog opismenjavanja, Vanja Dominović , voditeljica Odjela za financijske institucije i makroekonomske analize HGK, istaknula je da je više od 1100 učenika i profesora srednjih škola u šest gradova i studenata. na pet fakulteta obuhvaćeno je djelovanjem Komore u ovoj godini. Teme koje su posebno zanimljive mladima su održive financije, digitalizacija financijskih usluga i kripto-imovina.
Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), istaknuo je kako posljednji rezultati istraživanja financijske pismenosti u Hrvatskoj pokazuju da je čak 95 posto ispitanih građana svjesno utjecaja inflacija na njihove živote. Iako samo 25 posto građana živi za danas, ne razmišljajući o budućnosti, njih 33 posto radije troši novac nego dugoročno štedi.
„Inflacija je neminovno utjecala na mogućnost štednje dijela stanovništva, no važno je kroz programe financijske edukacije nastaviti educirati, posebice mlađu generaciju, o važnosti osobne dugoročne štednje kako bi ostvarili svoje pravo na štednju. dostojanstven život u mirovini. Gotovo cijela Europska unija suočena je s velikim izazovom starenja stanovništva, štednju prvenstveno trebamo promatrati kao naviku koju njegujemo od malih nogu. Također nam je važno da mladi ljudi prepoznaju sve rizike ulaganja koji im se nude putem društvenih mreža uz obećanja visoke zarade te da ne nasjedaju lako na financijske prijevare kroz “Sve je to dio znanja koje je novim generacijama potrebno kada govorimo o štednji za svoju budućnost”, rekao je Žigman.
Zaključeno je da je rast depozita građana u bankama bio očekivan, ali da je količina novca koja je u sustav ušla konverzijom kune u euro ipak iznenađujuća. Činjenicu da ni visoka stopa inflacije nije odvratila građane od štednje u bankama objašnjava se inertnošću, odnosno, kako je rečeno, "prirodnim stanjem" kada je u pitanju štednja u Republici Hrvatskoj.
Pozitivno je što je među ukupno 45 tisuća ulagača u državnu obveznicu bilo 17 tisuća novih. Inicijalne javne ponude (IPO) također bi mogle pobuditi interes mladih ulagača na tržištu kapitala, no takvih posljednjih godina nije puno. S obzirom na to da trenutni geopolitički trenutak nije idealan, teško je očekivati da će u skoroj budućnosti postojati značajniji interes domaćih kompanija za izlaskom na burzu, no još uvijek postoji mnogo mogućnosti za ulaganje na Burzi. Istaknuo je kako je pri donošenju odluka o ulaganjima potrebno razmišljati dugoročno te istaknuo važnost edukacije, a posebice da je i dalje jako važno raditi na financijskom opismenjavanju mladih.
Foto: HGK
