Na 48. međunarodnom sajmu knjige Interliber okupilo se 320 izlagača iz 14 zemalja, a u prva tri dana aktivirano je više od tisuću Kulturnih iskaznica. Premijer Plenković najavio je nastavak potpore nakladništvu, dok je ministrica kulture istaknula prve pozitivne pomake u čitalačkim navikama građana.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković posjetio je 48. međunarodni sajam knjige Interliber u Zagrebu, u pratnji ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek te ministara Radovana Fuchsa i Alena Ružića.Čestitajući organizatorima i hrvatskim nakladnicima na još jednom uspješnom izdanju sajma, Plenković je istaknuo kako ovogodišnji Interliber potvrđuje da je nakladništvo u Hrvatskoj stabilan i produktivan sektor koji ima kontinuiranu potporu države. Na sajmu sudjeluje 320 izlagača iz 14 zemalja, a ovogodišnje izdanje održava se i u godini obilježavanja 117. obljetnice Zagrebačkog velesajma.
Premijer je posebno izdvojio velik odaziv posjetitelja, naglasivši važnost Interlibera u promicanju knjige i čitanja, ali i šire kulture.– Drago mi je da ova tradicija ovako uspješno njeguje kulturu knjige i čitanja – poručio je Plenković, osvrnuvši se i na rezultate projekta Kulturne iskaznice, kojim se mlade potiče na čitanje i sudjelovanje u kulturnom životu.Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek također je izrazila zadovoljstvo velikim interesom posjetitelja, kao i pozitivnim reakcijama nakladnika i knjižara. Istaknula je kako knjižarska branša bilježi kontinuirani rast te da su ove godine prvi put zaustavljeni negativni trendovi u udjelu građana koji čitaju.
Prema njezinim riječima, tome pridonose Vladine mjere, a osobito Nacionalna strategija poticanja čitanja. Posebnu pozornost na ovogodišnjem Interliberu privlači Kulturna iskaznica, kojom je osamnaestogodišnjacima omogućeno 100 eura za kupnju knjiga i ploča te posjete kinima i kazalištima. Samo tijekom prva tri dana sajma aktivirano je više od tisuću iskaznica.
Plenković o slučaju Jankomir i odgovornosti za propuste
Nakon obilaska Interlibera premijer je odgovarao i na pitanja novinara o slučaju smrti pacijenta u Psihijatrijskoj bolnici Jankomir te zahtjevima Hrvatske udruge pacijenata za ostavkom ministrice zdravstva Irene Hrstić. Plenković je odbacio potrebu za njezinom ostavkom, naglasivši da je riječ o gradskoj bolnici te da ministrica obavlja svoj posao. Istaknuo je kako zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravstva detaljno analizira okolnosti slučaja i postupa po svim pritužbama, osobito kada postoji sumnja u nezakonito postupanje.
Pritom je naglasio da je potrebno utvrditi kaznenu odgovornost počinitelja, ali i provjeriti je li bilo pokušaja zataškavanja. Posebno je problematizirao činjenicu da se događaj zbio 21. listopada, dok je ministrica o njemu obaviještena tek prošlog vikenda.
– Prošlo je predugo vremena da bi tu sve bilo uobičajeno i normalno – ocijenio je premijer. Osvrnuo se i na političke reakcije, upozorivši na, kako je rekao, dvostruke standarde u javnom prostoru i pokušaje prebacivanja odgovornosti. Naglasio je da je riječ o gradskoj ustanovi te da je uloga predstavnika države u njezinu Upravnom vijeću sekundarna, budući da država u njemu ima samo jednog predstavnika.Komentirao je i fizički napad na ličko-senjskog župana Ernesta Petryja, ocijenivši ga ozbiljnim te izrazivši očekivanje da nadležna tijela procesuiraju počinitelja.
Proračun za 2027. godinu: socijalna sigurnost i razvojna ulaganja
Novinari su premijera pitali i o prijedlogu državnog proračuna za 2027. godinu, predstavljenom na sjednici Vlade. Plenković je kao njegove glavne korisnike izdvojio hrvatske građane i gospodarstvo. Prema Vladinim projekcijama, očekuje se rast BDP-a od oko 2,1 posto, dok bi inflacija na godišnjoj razini trebala usporiti na približno 2,7 posto. Proračunski manjak planiran je na oko 2,9 posto.
Premijer je posebno istaknuo izdvajanja za mirovine i socijalnu politiku, koja su premašila 14 milijardi eura, naglašavajući kako proračun mora istodobno osigurati socijalnu sigurnost građana i stvoriti uvjete za daljnji razvoj. Uz očuvanje socijalne kohezije, proračun predviđa značajna ulaganja u obrazovanje, kulturu, pravosuđe, zdravstvo, prometnu infrastrukturu i ravnomjerni regionalni razvoj, kao i u poljoprivredu, ribarstvo, zaštitu okoliša i obrambeni sustav.
Pritom je podsjetio da Vlada već šestu godinu zaredom donosi mjere pomoći građanima i gospodarstvu, odgovarajući na posljedice različitih kriza. Ocijenio je da predloženi proračun objedinjuje socijalnu komponentu, razvojna ulaganja te jačanje otpornosti i sigurnosti Hrvatske.
