Hrvatska uskoro dobiva avansna sredstva za NPOO u iznosu višem od 800 milijuna eura

Hrvatska uskoro dobiva avansna sredstva za NPOO u iznosu višem od 800 milijuna eura

Premijer Plenković sudjeluje u Ateni na sastanku na vrhu skupine "EU MED", država članica Europske unije koje su ujedno i sredozemne države, a kojima se danas pridružuju i Hrvatska i Slovenije.  "Jako je dobro da je Hrvatska, zajedno sa Slovenijom, potvrdila da je i Jadran dio Sredozemlja i na ovaj način ulazimo u jednu podskupinu članica Unije, čime se naravno naš upliv i utjecaj na procese i na bilateralne odnose s drugim zemljama koje su za stolom znatno povećava", poručio je. 

Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravi danas u Ateni gdje sudjeluje na 8. sastanku na vrhu "EU MED", država članica Europske unije koje su ujedno i sredozemne države.
 
Nakon što su Hrvatska i Slovenije formalno uputile zahtjev za priključenje toj skupini, dobile su poziv da postanu dio toga kruga zemalja, kazao je premijer Plenković u izjavi za medije.

Današnje teme, dodao je, posvećene su klimatskim promjenama, gospodarskoj suradnji i sigurnosnoj situaciji u svijetu.
 
"Jako je dobro da je Hrvatska, zajedno sa Slovenijom, potvrdila da je i Jadran dio Sredozemlja i na ovaj način ulazimo u jednu podskupinu članica Unije, čime se naravno naš upliv i utjecaj na procese i na bilateralne odnose s drugim zemljama koje su za stolom znatno povećava", poručio je. 
 
Premijer Plenković kazao je da ključna poruka koju će danas uputiti ostalim sudionicima sastanka na vrhu prije svega pripadnost Hrvatske tome krugu.
 
"Sve zemlje s naše obale Jadrana bitne su i važne za mediteransku suradnju i želimo pridonijeti raspravama i temama koje su prevažne i za Hrvatsku i za Europu i za svijet, a to su klimatske promjene koje će znatno utjecati na život ljudi na Mediteranu", istaknuo je.
 
Mediteranske zemlje izložene sa sva tri pravca ilegalnih migracija
 
Posebno će se baviti i aktualnim temama – posljedicama situacije u Afganistanu, a razmotrit će i pitanja strateške autonomije Europske unije u kontekstu obrambene suradnje i sigurnosnih pitanja.
 
Istaknuo je da su mediteranske zemlje, u kontekstu ilegalnih migracije, izložene sa sva tri pravca – istočno-mediteranskog, zapadno-mediteranskog i srednje-mediteranskog – od Španjolske, preko Malte i Italije, do Grčke.
 
Podsjetio je da je u ožujku 2020., za vrijeme hrvatskoga predsjedanja EU-om, posjetio Grčku kada je bilo pokušaja da se intenzivira migracijski val, a Grčka je svojim policijskim snagama osigurala svoju granicu.
 
"Oni su tu čvrsti, a to se podudara i s našim stavom, da vanjska granica Europske unije mora biti čvrsta i nepropusna, da moramo sprječavati nezakonite migracije, a istodobno napraviti humanitarne geste za ljude kojima treba pomoć, dakle jedan balans između poštenoga pristupa i poštivanja zakona", poručio je predsjednik Vlade.
 
Uz dobre političke odnose Hrvatske i Grčke povećava se i gospodarska razmjena
 
Uoči summita, sastao se s grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom.
 
"Razmotrili smo stanje odnosa između Hrvatske i Grčke, koji su u političkom smislu zaista dobri i prijateljski. Zahvalni smo Grčkoj za potporu koju nam je pružila nakon potresa koji su pogodili Banovini, reagirali su doista solidarno  i brzo. Oni su izrazito zahvalni na tome što je Hrvatska munjevito donijela odluku o upućivanju kanadera, koji su bili ovdje sedam dana", kazao je.
 
Ujedno, povećava se i gospodarska razmjena s Grčkom, koja iznosi oko 300 milijuna eura, a grčka kompanija Avax jedna je od onih koje grade pristupne ceste prema Pelješkom mostu, što povećava povjerenje između gospodarskih subjekata.
 
"Želimo da se taj element suradnje nadogradi s obnovljenim interesom Ageana, grčke zrakoplovne kompanije, koja je pokazivala interes za strateško partnerstvo s Croatiom Airlines", istaknuo je i dodao kako vjeruje da će se ti razgovori, nakon stanke zbog Covida, obnoviti.
 
Hrvatska uskoro dobiva avansna sredstva za NPOO u iznosu višem od 800 milijuna eura
 
Premijer Plenković danas se u Ateni sastao i s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, a kazao je da se radi o redovitom dijalogu, podsjetivši da je ona posjetila Zagreb prije dva mjeseca, u prigodi pozitivne ocjene Europske komisije za hrvatski Nacionalni plan oporavka i otpornosti.
 
Dodao je da u sljedećim danima Hrvatska očekuje konkretnu odluku o upućivanju avansnih sredstava u iznosu višem od 800 milijuna eura za početak provedbe kandidiranih projekata.
 
"Hrvatska je tu bila učinkovita i taj program treba omogućiti brži gospodarski oporavak i jasan smjer razvoja takozvane dvostruke tranzicije – digitalne i zelene", kazao je.
 
Druge teme odnosile su se na europsku borbu protiv Covida 19, na proces cijepljenja, a bilo je riječi i o uvođenju eura.
 
"Predsjednica Komisije je potvrdila da Europska komisija snažno stoji uz ambiciju Hrvatske da početkom 2023. uvede euro kao svoju valutu", poručio je.
 
Razgovarali su i o Schengenu, a Hrvatska je ispunila sve preduvjete za članstvo u Schengenskom prostoru.
 
"Komisija nas podržava, želimo dobiti konsenzus i drugih država članica, da taj drugi cilj dublje integracije unutar EU ostvarimo iduće godine", rekao je predsjednik Vlade.
 
Bilo je riječi i o procesu obnove, a premijer Plenković podsjetio je da je Hrvatska dobila velika sredstva iz Fonda solidarnosti EU.

Kestenijada

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.