Ivan Plačko, diplomirani informatičar i inženjer tekstilno-mehaničke tehnologije, na funkciji direktora TICM-a u trećem mandatu tj. od samog osnivanja 2011. godine. Prije toga od 2007. godine radio je u REDEA-i na pripremi i provedbi projekta u okviru kojeg su osigurana sredstva za osnivanje TICM-a i obnovu prve dvije zgrade poslovnog inkubatora, a vodio je kako sam kaže i desetke drugih projekata. S njime razgovaramo u povodu nedavne proslave 10. obljetnice od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a taj ulazak od iznimnog je značenja i za ubrzani razvoj Međimurske županije i tog poduzetničkog tehnološkog inkubatora na čijem je čelu.
Kako biste opisali dosadašnji razvoj od njegovog osnivanja do danas?
TICM je poduzetnička potporna institucija kojoj je cilj pomagati razvoj visokotehnološkog i na znanju utemeljenog gospodarstva u Međimurskoj županiji i široj regiji. TICM je osnovan u prosincu 2011. godine nakon što su stvoreni uvjeti za samostalni rad. Od lipnja 2009. godine kad su odobrena sredstva za financiranje pokretanja TICM-a u okviru programa razvoja tehnologijske infrastrukture TEHCRO do prosinca 2011. TICM je djelovao kao odjel u okviru REDEA-e - Regionalne razvojne agencije Međimurske županije. Osobno sam zajedno s nekoliko drugih ključnih ljudi, prije svega kolegicom Sandrom Polanec Marinović koja je danas ravnateljica JU REDEA-e i Matijom Derkom, tadašnjim direktorom REDEA-e, radio na pripremi projektne prijave, osiguravanju financiranja projekta te vođenju obnove prve dvije zgrade TICM-a na prostoru tada zapuštene bivše vojarne u Čakovcu koji je danas lijepi kampus Centra znanja Međimurske županije. Paralelno s obnovom zgrada izgradili smo tim ljudi koji će preuzeti daljnji razvoj ove tehnološke infrastrukture tako da je TICM odmah od osnivanja počeo s pružanjem usluga poduzetnicima te to uspješno čini još i danas. TICM je i poduzetnički inkubator, a inkubacija u TICM-u uključuje povoljan pristup infrastrukturi, odnosno uredima i pratećim prostorima te savjetodavne usluge za poduzetnike početnike i poduzetnike u fazi rasta. Kvaliteta infrastrukture, proaktivan pristup razvoju poslovanja te poduzetnički duh sjevera Hrvatske rezultirali su brzim popunjavanjem svih prostora tako da je od 2017. do 2020. proveden projekt proširenja u kojem je obnovljeno i opremljeno potkrovlje zgrade TICM1 i dodatna zgrada TICM3. TICM sada upravlja s gotovo 4.000 m2 vrhunskih uredskih i zajedničkih prostorija koji su u potpunosti popunjeni. Od otvaranja prve zgrade 2010. godine do danas kroz naš inkubator je prošlo 107 poduzeća, dok su trenutno u inkubatoru 52, mahom informatička poduzeća s više od 150 zaposlenih.
TICM tim s lijeva na desno: Sana Đukes, pomoćnica direktora, Igor Kovačić, voditelj odjela za projekte, Lea Trojnar Mustak, stručna suradnica u odjelu za projekte, Ivan Plačko, direktor, Tomislav Breznik stručni suradnik u odjelu inkubacije i edukacije, Simona Žikić Novak, stručna suradnica u odjelu inkubacije i edukacije
Koje su bile ključne faze i prekretnice u razvoju Centra tijekom proteklih 10 godina?
U razvoju Centra znanja Međimurske županije ključna je bila 2007. godina kad je Ministarstvo obrane Republike Hrvatske na inicijativu tadašnjeg međimurskog župana Josipa Posavca prenijelo vlasništvo nad bivšom vojarnom u Čakovcu s države na Međimursku županiju. Paralelno je REDEA razvila masterplan razvoja ovog prostora koji je prihvaćen kao strateški dokument od strane Skupštine Međimurske županije. Svi kasniji župani i sve političke opcije koje su bile na vlasti u narednim razdobljima nastavili su s bezrezervnim pružanjem podrške ovom strateškom projektu. Ovakav dugoročan pristup te profesionalno vođenje razvojnih procesa bez uplitanja politike u operativne poslove osnovni su preduvjeti za uspjeh strateških inicijativa za čiju realizaciju je potrebno i više desetljeća. Srećom, Međimurje je sredina u kojoj se političke razlike redovito stavljaju po strani kad je u pitanju razvoj našeg kraja što, kao nestranačka osoba mogu i osobno potvrditi. Od ključnih trenutaka nakon prihvaćanja masterplana razvoja Centra znanja potrebno je izdvojiti osnivanje Međimurskog veleučilišta u Čakovcu 2007. godine i njegov početak rada u jednoj od zgrada u bivšoj vojarni, preseljenje REDEA-e u prostor bivše vojarne 2008. godine, prije spomenuti projekt osnivanja TICM-a 2009. godine, zatim seriju projekata financiranih iz fondova EU – otvaranje Međimurske palače turizma 2018. godine, otvaranje studentskog doma i restorana 2019. godine, proširenje TICM-a 2019. i 2020. godine, početak rada Razvojno-edukacijskog centra za metalsku industriju – Metalske jezgre Čakovec 2020. godine i dovršetak Centra održivog razvoja 2020. godine. Paralelno je ulagano u infrastrukturu i hortikulturu tako da je Centar znanja danas vrlo ugodno mjesto za rad i učenje, a kroz koju godinu bit će još znatno bolji nego što je danas.
Kako je članstvo u Europskoj uniji utjecalo na razvoj TICM-a? Koje su prednosti i mogućnosti otvorene zbog tog članstva?
Iako smo bili uspješni u privlačenju sredstava iz EU fondova i drugih izvora i prije članstva u EU ovi izvori su bili prilično ograničeni. Tek članstvom u EU postali su nam dostupni izdašniji izvori financiranja što nam je omogućilo financiranje proširenja našeg poslovnog inkubatora kroz program razvoja poduzetničke infrastrukture. Osim toga pripremili smo niz projekata iz područja visokog obrazovanja i digitalne transformacije poduzetništva koji su također financirani iz prekograničnih i transnacionalnih projekata. Paralelno smo pripremali i pratili u provedbi desetke poduzetnika koji su kroz EU fondove financirali razvoj poslovanja ulaganjem u nove pogone, strojeve, opremu, razvoj proizvoda i usluga, internacionalizaciju i niz drugih područja. Kroz rad s poduzetnicima u izravnoj smo vezi s 'realnim sektorom', pratimo poslovne i tehnološke trendove i osiguravamo održivost svojeg rada.
Kako se Centar pozicionirao u regionalnom i nacionalnom kontekstu u području tehnoloških inovacija i razvoja?
TICM je od samih početaka zbog kvalitetnog tima bio prepoznat kao pouzdan partner u pripremi i provedbi projekata provjere inovativnog koncepta kojih je do sada provedeno više od trideset i to za vrhunske klijente iz cijele Hrvatske. Vrlo smo aktivni član nacionalne mreže poduzetničkih potpornih institucija BOND Hrvatska kroz koju blisko surađujemo sa gotovo svim poduzetničkim institucijama u Hrvatskoj. Imamo razgranatu partnersku mrežu koja uključuje fakultete, sveučilišta, agencije, inkubatore, tehnološke centre i niz drugih institucija diljem Hrvatske i Europe. Ova mreža odlična je baza za pripremu projektnih prijedloga i realizaciju međunarodnih projekata.
Centar znanja Međimurske županije iz zraka
Možete li navesti neke konkretne primjere projekata i inicijativa koje je Centar provodio u posljednjih 10 godina?
TICM je samostalno ili kao dio većih konzorcija sudjelovao u provedbi brojnih projekata iz različitih poslovnih i tehnoloških područja. Od 'soft' projekata neki od značajnijih su DIGITRANS – Digitalna transformacija Dunavske regije u okviru kojeg je razvijena, i primijenjena metodologija za vođenje digitalne transformacije malih i srednjih poduzeća u Dunavskoj regiji. Tu je i projekt IC4HEDS gdje su u suradnji s našim partnerima Fakultetom organizacije i informatike Varaždin Sveučilišta u Zagrebu i partnerima iz Mađarske razvijeni i provedeni e-learning obrazovni programi iz područja industrije 4.0 i digitalne transformacije. Velik je broj projekata koje smo pripremali i vodili za poduzetnike kroz koje su izgrađene i opremljene nove proizvodne linije, razvijeni inovativni proizvodi i usluge, energetski obnovljeni objekti ili izgrađene fotonaponske elektrane. Od većih projekata svakako izdvajamo projekt osnivanja Razvojno edukacijskog centra za metalsku industriju – Metalska jezgra Čakovec kroz koji je izgrađena i opremljena infrastruktura te pokrenuta znanstveno-istraživačka institucija cilj koje je dati dodatni poticaj razvoju metaloprerađivačke i ostalih industrija u regiji. U projekt Metalske jezgre bili smo uključeni od samog početka, a i dalje blisko surađujemo.
Coworking prostor u TICM-u. Trenutno jedino u ovom uredu ima slobodnih mjesta.
Kako Centar surađuje s lokalnom zajednicom, gospodarstvom i obrazovnim institucijama u cilju podrške tehnološkom razvoju?
Osim izravnog rada s gospodarstvom na razvojnim projektima organiziramo desetke radionica i konferencija na različite teme iz područja tehnologije i poslovanja. Kod nas se redovito održavaju tehnološko-poslovni susreti, tzv. meetupovi na teme iz IT-a, marketinga, dizajna i sve ostale relevantne teme. Blisko surađujemo sa drugim dionicima iz županijskog sustava i van njega na nizu razvojnih inicijativa od čega nam je ključna daljnji razvoj Centra znanja koji će uključiti i dodatno širenje našeg poduzetničkog inkubatora. Posebno bih istaknuo suradnju s partnerima Međimurskim informatičkim klubom i Mladim informatičkim stručnjacima u čije su STEM programe uključene stotine djece.
MIS i MIK su najaktivnije udruge u području STEM-a u Međimurju i djeluju u prostorima TICM-a
Koje su planirane buduće aktivnosti i projekti Centra? Kako se planirate prilagoditi promjenama i izazovima tehnološkog sektora?
Osim širenja poduzetničkog inkubatora obnovom dodatne dvije zgrade nastavit ćemo s praćenjem tehnoloških trendova i njihovim približavanjem i demistificiranjem regionalnom gospodarstvu kroz radionice, predavanja, edukativne programe, savjetovanja i na sve druge načine. Ulaganja u STEM programe u kojima se radi s djecom odličan su i jedini čvrsti temelj za dugoročni razvoj gospodarstva. U tom dijelu i dalje ćemo pružati snažnu podršku našim partnerima Međimurskom informatičkom klubu i Mladim informatičkim stručnjacima kroz čije programe prolazi stotine djece koja će biti budući nositelji tehnološkog razvoja Međimurja i šire regije.
Kako Centar podržava poduzetnike i startupove u regiji? Postoje li posebni programi ili poticaji namijenjeni njihovom razvoju?
Program inkubacije u TICM-u omogućava poduzetnicima početnicima da po povoljnim uvjetima imaju pristup vrhunskoj infrastrukturi potrebnoj za pokretanje poslovanja. Osim ureda tu su i 4 sobe za sastanke, predavaonice, konferencijske dvorane , brojna zajednica i događaji na svakodnevnoj bazi. Na taj način naši korisnici postaju dio živahne proaktivne zajednice u kojoj je lakše pokrenuti i razviti poslovanje. Budući da vodimo brigu da sve u vezi prostora vrhunski funkcionira poduzetnici se mogu posvetiti razvoju svojeg poslovanja. Dodatno, imamo iskusan tim stručnjaka s kompetencijama iz različitih područja kao što su fondovi EU, financije, digitalni marketing, primjena IT alata u poslovanju itd. i generalističkim znanjem iz gotovo svih aktualnih područja. Tako širokim pregledom i mrežom kontakata možemo pomoći gotovo svakome izravnim savjetom ili povezivanjem sa stručnjacima iz područja za koje sami nismo dovoljno stručni.
Jedno od stotina događanja u TICM-u
Koje su vaše vizije i ciljevi za Centar u narednom desetljeću?
Cilj je nastaviti graditi uspješnu priču koju smo započeli 2009. godine s projektom uspostavljanja TICM-a i nastavili kontinuiranim širenjem sve do danas. Trenutno su nam prioritet ulaganja u širenje poduzetničkog inkubatora i izgradnju dodatnih sadržaja u Centru znanja. Paralelno nećemo zanemariti našu ciljnu skupinu, a to su međimurski poduzetnici. S inkubiranim poduzećima nastavit ćemo odličnu suradnju i daljnju izgradnju zajednice dok ćemo s vanjskim klijentima pripremiti i provesti desetke novih razvojnih projekata. S partnerima iz Županije, REDEA-e, MENEA-e, Metalske jezgre i ostalim 'susjedima' u Centru znanja nastavit ćemo dalje razvijati ovaj prostor koji će kroz koju godinu biti primjer najbolje prakse korištenja EU fondova u funkciju regionalnog razvoja.
Kako biste opisali doprinos Centra razvoju Međimurske županije i promociji regije kao središta tehnoloških inovacija?
Osim 107 mahom visokotehnoloških poduzeća koja su ili prošla kroz naš inkubator ili su trenutno u njemu tu je niz drugih poduzetničkih priča kojima smo dali svoj manji ili veći doprinos. Vrijeme ulaganja isključivo u proizvodne pogone i strojni park polako prepušta mjesto većim ulaganjima u razvoj inovativnih proizvoda i usluga te ćemo našim klijentima pružati podršku upravo u takvim projektima. Desecima radionica iz aktualnih tehnoloških i poslovnih tema približavamo ciljnim skupinama znanja potrebna za ovakvo suvremeno visokotehnološko poduzetništvo te ćemo sa svojim edukativnim aktivnostima nastaviti i u budućnosti. Podrška našim partnerima aktivnima u području STEM-a nastavit će se i proširiti. Dovršetkom svih aktualnih inicijativa u Centru znanja Međimurske županije ovaj, već sad impresivan pothvat, postat će 'izlog' novog Međimurja čije gospodarstvo je zasnovano na znanju i inovacijama s visokom kvalitetom života svih stanovnika.
